1 / 22

Nuklearna energija

Nuklearna energija. Nuklearna era je počela 1945. bacanjem dve atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, čime je okončan II Svetski rat Smatra se da je mirnodopsko korišćenje (mirnodopska era) počelo 1953. godine, govorom američkog predsednika Dvajta Ajzenhauera u UN

ashtyn
Download Presentation

Nuklearna energija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Nuklearna energija • Nuklearna era je počela 1945. bacanjem dve atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, čime je okončan II Svetski rat • Smatra se da je mirnodopsko korišćenje (mirnodopska era) počelo 1953. godine, govorom američkog predsednika Dvajta Ajzenhauera u UN • U istorijskom govoru “Atomi za mir” on je objavio da će SAD graditi nuklearne elektrane za proizvodnju velike količine čiste električne energije • Ova proizvodnja će omogućiti dalji ekonomski i privredni napredak razvijenih zemalja

  2. Šta je radioaktivnost • Radioaktivnost je prirodni fenomen • Karakterističan je za elemente koji imaju teška jezgra (velikim atomskim brojem) • U suštini ovi elementi imaju nestabilna jezgra i zračenjem pokušavaju da dođu u stabilnije stanje, emitujući radioaktivno zračenje (radioaktivno raspadanje) pri čemu prelaze u elemente sa manjim atomskim brojem i sa nižim energetskim nivoom • Pri radioaktivnom raspadanju, osim zračenja emituju i veliku količinu energije • Prirodno su prisutni u kori zemlje • Stari su koliko i planeta zemlja • Svi živi organizmi su prirodno adaptirani na radioaktivno zračenje • Radioaktivnost zemlje se naziva prirodnim fonom zračenja

  3. Istorijat nuklearne energije • U periodu od 1970-1975. u SAD je naručeno 140 novih reaktora za nuklearne elektrane • Neki zagovornici ovog vida snabdevanja energijom su predviđali da će do kraja ovog veka samo u SAD biti 1500 reaktora • Visoki troškovi izgradnje i skupa energija koju prizvode, poremetili su ove planove • Nakon 1975. natučeno je samo 13 reaktora, ali su i oni brzo otkazani • U suštini od 140 reaktora naručenih u prvoj polovini 70-tih godina prošlog veka realizovano je samo 40

  4. Nuklearni reaktori u Evropi

  5. Nuklearno gorivo • Najčešće se kao gorivo u nuklearnim elektranama koristi U235, prirodno prisutan izotop urana • U rudi urana se obično nalazi u malim koncentracijama (0.7%) • Da bi se koristio mora biti koncentrisan (obogaćen) hemijski i mehanički do koncentracije od 3% • Ovako obogaćen U235 se formira u male pelete tanke kao olovka i duge oko 1.5cm teška svega 8.5g • Svaka peleta je energetski ekvivalent 1t uglja ili 4 barela nafte

  6. Nuklearna reakcija - fisija • Ako se nestabilno jezgro U235 pogodi neutronom on bi se raspao (fisija), oslobodi energiju i jos neutrana • Ovi oslobođeni neutroni pogađaju druga jezgra U235 i reakcija se ubrzava i dalje teče kao lančana reakcija u kojoj se oslobađa ogromna količina energije • Čitava reakcija zbog svog jakog intenziteta mora da se usporava • Usporavanje se vrši hlađenjem (vodom) i apsorpcijom neutrona (kadmijum, bor) • Voda koja hladi reaktor istovremeno odnosi višak topote, koji u vidu vodene pare pokreće paroturbinu • Najveća opasnost leži u pregrejavanju reaktora i “propadanju” njegovog jezgra

  7. Dobijanje električne energije fisijom Nuklearna elektrana funkcioniše na principu paroturbine. Oslobođena toplota se u obiku pare prenosi do turbine koju para pod pritiskom pokreće, čime se generiše električna energija.

  8. Brider reaktori • Služe stvaranju i korišćenju nuklearnog goriva • Fisijom stvaraju plutonijumove i torijumove izotope i stabilne forme urana • Početni materijal je istrošeni reciklirani uran iz konvencionalnih reaktora • Ovi raktori bi mogli da rade potpuno nezavisno • Problemi sa velikim temperaturama, oa se za hlađenje umesto vode koristi tečni natrijum koji je jako korozivan, lako zapaljiv i eksplozivan u kontaktu sa vodom

  9. Fuzija • Alternativa fisionoj nuklearnoj energiji • Fisija je spajanje jezgara dva elemetna male molekulske mase u jedno čime se oslobađa daleko veća energija nego tokom fisije • Reakcije se dešavaju na suncu i tokom nuklearnih eksplozija (hidrogenska bomba) • Reakcija se može pokrenuti u uslovima temperature od 100 mil °C i pritisku od nekoliko mil atmosfera

  10. Dobijanje energije iz fuzije • Dobijanje energije nuklearnom fuzijom još u fazi teorije i eksperimenara, zbog potrebnih uslova visoke temperature i pritiska • Takođe, bezbedonosni problem je u kontrolisanom hlađenju reaktora koji će oslobađati ogromnu količinu toplote – daleko veću nego prilikom fisije

  11. Nuklearna energija u zdravstvu Ima široku primenu u medicini. Koristi se u dijagnostici (razna snimanja) i terapijama (zračenja tumora i kancera)

  12. Pogonsko gorivo Veliki ratni brodovi Ledolomci Podmornice

  13. Istraživanja/naučna istraživanja CERN

  14. Radioaktivno zračenje • Radioaktivno zračenje podrazumeva emitovanje alfa, beta čestica i gama zraka • Emituju se pri radioaktivnom raspadanju elemenata • Alfa čestice jezgra helijuma • Beta čestice predstavljaju protone

  15. Prodornost zračenja • Najveću prodornost imaju gama zraci • Zračenje izaziva promene u tkivima i na genetičom materijalu • Ima mutageno i kancerogeno dejstvo • Radioaktivni nukleotidi mogu efektima bioakumiulacije i biomagnifikacije ostati u ekosistemu, staništu i organizmima

  16. Radioaktivne padavine • 26. aprila 1986. desila se najveća nuklearna katastrofa • U Černobilu je eksplodirano četvrti reaktor u nuklearnoj elektrani • Razlog – paljenje grafitnog omotača • Usled eksplozje sitne radioaktivne čestice su nošene vetromsu dospele do zapada i jugozapada Evrope • Na tlo su dospele u obliku tzv. radioaktivnnih padavina • Zagađen veliki deo Evrope radioaktivnošću niskog intenziteta

  17. Veliki nuklearni akcidenti • Akcident na ostrvu Tri Milje 1978. godine • Vindskal Plutonijum reaktoru 1957. godine • Majak na Uralu 1957. godine • Dejvis Bejs kod Toleda 2002. godine • Atomske bombe

  18. Deponovanje radioaktivnog otpada • Deponovanje u okeane • Deponovanje pod zemlju • Deponovanje na polovima • Lansiranje ka suncu

  19. Deponovanje na okeansko dno • Do 1970. godine razvijene zemlje (Velika Britanija, Francuska, SAD, Japan) su svoj nuklearni otpad odlagale na okeansko dno • Sav ovaj materijl je permanentno zagađivao Arktički okean • Počev od 1965. do danas ex SSSR je KArsko more odložila 18 reaktora, od toga 7 sa nuklearnim gorivom • Odložili (izlili) u Barencovo more milion litara tečnog radioaktivnog otpada • SSSR ukupno odložio više od duplo radioaktivnog otpada u odnosu na ostalih 12 tzv. nuklearnih nacija • 1992. godine i pored protesta Japana, Rusija odlaže 900t radiaktivnog materijala u Japansko more

  20. Deponovanje ispod površine zemlje • Produkcijom 1000t uranijumovog goriva stvara se 100000t prašine i 3.5 mil litara tečnog otpada • Dodatno oko 200 mil t radiaktivnih čestica se nalazi oko elektrana i rudnika • Dodatno 100000t ozračenog materijala (alati, odeća, istrumenti...) niske radioaktivnosti, i 15000 t visoko radioaktivnog otpada • Skladište u Juka planini • Skladište Majak u blizini Čeljebinska na Uralu kapaciteta 20000t visoko radioaktivnog otpada (očekuju prihod od 20 mld dolara)

  21. Demontiranje nuklearnih postrojenja • Većina nuklearnih elektrana dizajnirana za rad do 30 godina • Demontiranje nuklearne elektrane košta 2-10 puta više nego gradnja • 2003. godine zatvorna prva od 19 nuklearnih elektrana u Nemačkoj. Za demontiranje će biti potrošeno oko 500 mil evra • Demontiranje 103 reaktora u SAD će koštati 200 mld i 1 triliona dolara • Koliko će koštani 1000-godišnje čuvanje otpada, niko ne može ni da proceni Nuklearna elektrana San Onofore, Kalifornija

  22. Opasnost od radijacije • Rizik koji postoji izaziva opravdanu zabrinutost • Opasnost postoji u svim fazama korišćenja, od rudnika, fabrika za preradu, nuklearnih elektrana do skladištenja ovog visokorizičnog otpada • Budućnost neizvesna • Dok energetičari propagiraju, usled stalnog povaćanja potrošnje energije, zaštitari oštro kritikuju zbog potencijalnih rizika koji realno postoje Protesti Zelenih protiv odlaganja nuklearnog otpada

More Related