1 / 21

DVA GENETSKA ALGORITMA ZA REŠAVANJE PROBLEMA P-HAB MEDIJANE SA JEDNOSTRUKOM ALOKACIJOM

Jozef Kratica, Matematički Institut SANU Zorica Stanimirović, Du šan Tošić, Vladimir Filipović Matematički fakultet, Beograd. DVA GENETSKA ALGORITMA ZA REŠAVANJE PROBLEMA P-HAB MEDIJANE SA JEDNOSTRUKOM ALOKACIJOM.

art
Download Presentation

DVA GENETSKA ALGORITMA ZA REŠAVANJE PROBLEMA P-HAB MEDIJANE SA JEDNOSTRUKOM ALOKACIJOM

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Jozef Kratica, Matematički Institut SANUZorica Stanimirović, Dušan Tošić,Vladimir FilipovićMatematički fakultet, Beograd DVA GENETSKA ALGORITMA ZA REŠAVANJE PROBLEMA P-HAB MEDIJANE SA JEDNOSTRUKOM ALOKACIJOM TWO GENETIC ALGORITHMS FOR SOLVING THE UNCAPACITATED SINGLE ALLOCATION P-HUB MEDIAN PROBLEM

  2. Genetski algoritmi – osnova1/2 • Zasnovani na ideji Darvinove teorije o postanku vrsta i prirodnoj evoluciji • Iako su prvi radovi nastali još 60-tih godina, kao idejni tvorac se zvanično uzima John Holland sa knjigom "Adaptation in natural and artificial systems"1975. • Robusne i adaptivne metode koje se mogu koristiti i za rešavanje problemaoptimizacije • Osnovna konstrukcija je populacija jedinki (najčešće između 10 i 200) • Svaka jedinka predstavlja moguće rešenje u pretraživačkom prostoru za dati probem • Svaka jedinka je predstavljena genetskim kodom nad određenom konačnom azbukom • Kodiranje može biti binarno, celobrojno ili realno • Svakoj jedinki se dodeljuje funkcija prilagođenosti (fitness function) koja ocenjuje kvalitet date jedinke

  3. Genetski algoritmi – osnova2/2 • Primenom genetskih operatora selekcije, ukrštanja i mutacijese tokom generacija dobijaju sve bolje jedinke • Mehanizam selekcije favorizuje natprosečno prilagođene jedinke i njihove natprosečno prilagođene delove (gene) • Slabije prilagođene jedinke i geni imaju smanjene šanse za reprodukciju pa postepeno izumiru • Operator ukrštanja vrši rekombinaciju gena jedinki i time doprinosi raznovrsnosti genetskog materijala • Višestrukom primenom selekcije i ukrštanja moguće je gubljenje genetskog materijala(neki regioni pretraživačkog prostorapostaju nedostupni) • Mutacija vrši slučajnu promenu određenog gena, sa datom malom verovatnoćom pmut, čime je moguće vraćanje izgubljenog genetskog materijala u populaciju • Time se sprečava pojava preuranjene konvergencije GA u lokalnom ekstremu • Početna populacija se generiše na slučajan načinili nekom heuristikom

  4. Shematski prikaz GA Učitavanje_Ulaznih_Podataka(); Inicijalizacija_Populacije(); while (! Kriterijum_Završetka_GA() ) { for (i=0; i< Npop; i++) pi = Vrednosna_Funkcija(); Funkcija_Prilagođenosti(); Selekcija(); Ukrštanje(); Mutacija(); } Štampanje_Rezultata();

  5. Hab lokacijski problemi1/2 • Hab se može prevesti i kao centar za kolekciju i/ili distribuciju • Ovi problemi su doživeli pravu ekspanziju, najviše zahvaljujući svojoj širokoj primeni u praksi • Srećemo ih u svim segmentima života: izboru lokacija za izgradnju škola, bolnica, skladišta, industrijskih postrojenja, pošta, autobuskih stanica, aerodroma, tržnih centara, itd. • Zadovoljenje potreba korisnika uz minimalne troškove • Neki od čvorova se proglašavaju za habove • Direktna komunikacija između čvorova nije moguća već samo preko jednog ili više habova • Jedinična komunikacija hab-hab (α - transfer) je jeftinija u odnosu na komunikaciju čvor-hab (χ - kolekcija) i hab-čvor (δ - distribucija)

  6. Hab lokacijski problemi2/2 • Uglavnom su svi NP-teški, osim vrlo retkih specijalnih slučajeva • Obično su znatno teži za rešavanje u odnosu na odgovarajuće ne-hab diskretne lokacijske probleme • Ne postoji opšti matematički model koji dobro opisuje sve hab lokacijske probleme • Svaki model ima specifičnu strukturu (funkciju cilja, promenljive, ograničenja) • Zbog toga se čak i problemi sa vrlo sličnim imenom drastično razlikuju po osobinama • Egzaktne metode u razumnom vremenu izvršavanja ne mogu rešiti instance većih dimenzija (koji se sreću u praksi) • Lokalno pretraživanje obično daje lošije rezultate, pa nema puno ni heurističkih načina rešavanja, i to su često ranije bili baš genetski algoritmi

  7. USApHMP • U n mesta je potrebno rasporediti tačno p pošta (habova) • Za svaki par mesta (i,j) je dato njihovo rastojanje Cij i broj (količina) pošiljki Wij • Sve pošiljke iz određenog mesta uvek idu (bilo da se šalju ili primaju) preko iste pošte • Svaka pošiljka mora ići preko bar jedne ili više pošta • Ne postoji ograničenje u broju (količini) pošiljki koji se transportuju preko neke pošte • Potrebno je da ukupni troškovi transporta svih pošiljki budu minimalni

  8. USApHMP – matematički model uz uslove n je broj čvorova, p je fiksiran broj habova Wij količina robe između čvorova (i,j) Cij rastojanje između čvorova (i,j) χ, α, δ jedinični troškovi kolekcije (čvor-hab), transfera (hab-hab) i distribucije (hab-čvor) (α < χ,α < δ) Hkk = 1 akko je cvor k izabran za hab Hik = 1 akko je cvoru i dodeljen hab k

  9. USApHMP - primer • Neka je n=4, p=2, Wij=1, χ=1, α=0.25, δ=1 • Habovi A i B • Čvoru C je pridružen hab A, čvoru D je pridružen hab B • Troškovi transporta su: A-A=0, A-B=12*0.25=3, A-C=4, A-B-D=12*0.25+1=4, B-B=0, B-A-C=12*0.25+4=7, B-D=1, C-A-C=4+4=8, C-A-B-D=4+12*0.25+1=8, D-B-D=1+1=2 • Funkcija cilja je 64

  10. USApHMP - načini rešavanja • Klincewicz 1991- Local neighbourhood search and clustering of nodes • Klincewicz 1992 - Tabu search • Skorin-Kapov 1994 – Tabu search (TABUHUB) • Smith 1996 - Neural networks • Ernst 1996,1998 – Simulated annealing + Branch and Bound • Pérez Pérez 2000,2004 -Path relinking + TABUHUB • Domínguez 2003 – Neural networks

  11. GAHUB1 • Genetski kod je podeljen u dva dela: • Prvi deo se sastoji od p indeksa habova • Drugi deo se sastoji od n-p delova, gde se za svaki ne-hab čvor odredjuje hab koji mu je dodeljen (0 najbliži, 1 sledeći najbliži, ... p-1 najdalji) Genetski kod 0 1 | 0 0 odgovara prethodnom primeru • Veličina populacije je 150 jedinki, od kojih je 100 elitnih • Početna populacija se generiše tako da ima “puno nula” u drugom delu • Fino gradirana turnirska selekcija sa prosečnom veličinom turnira 5.4 • Dvostruko jednopoziciono ukrštanje (pc=0.85) • U prvom delu se primenjuje prosta mutacija (pmut=0.7/n), a u drugom nivo mutacije je 0.1/n za bitove najmanje težine (svaki sledeći bit ima 2 puta manji nivo mutacije) • Zaleđeni bitovi imaju 2.5 puta veći nivo u prvom delu i 1.5 puta u drugom delu • Uklanjanje višestruke pojave jedinki u populaciji i ograničavanje broja jedinki sa istom vrednošću (najviše 40 u datom slučaju) • Dalje poboljšanje brzine izvršavanja pomoću keširanja GA

  12. GAHUB2 • Genetski kod je podeljen u n blokova od kojih svaki ima dva dela: • Prvi bit označava da li je dati čvor hab ili ne (1 ili 0) • Ukoliko čvor nije hab, drugi deo odredjuje hab koji mu je dodeljen (0 najbliži, 1 sledeći najbliži, ... p-1 najdalji) Genetski kod 1 0 | 1 0 | 0 0 | 0 0 odgovara prethodnom primeru • Veličina populacije je takođe 150 jedinki, od kojih je 100 elitnih • Početna populacija se generiše tako da ima “puno nula” u drugim delovima • Fino gradirana turnirska selekcija sa prosečnom veličinom turnira 5.4 • Blokovsko ukrštanje na osnovu prvog bita (pc=0.85) • Za prvi bit mutacija je 0.4/n, za drugi 0.1/n a za svaki sledeći bit 2 puta manji nivo mutacije u odnosu na prethodni • Zaleđeni bitovi takođe imaju 2.5 puta veći nivo u prvom delu i 1.5 puta u drugom delu • Uklanjanje višestruke pojave jedinki u populaciji i ograničavanje broja jedinki sa istom vrednošću (najviše 40 u datom slučaju) • Dalje poboljšanje brzine izvršavanja pomoću keširanja GA

  13. Eksperimentalni rezultati 1/2 • Obe GA implementacije su u programskom jeziku C • AMD Athlon 1.33 GHz sa 256 MB RAM • CAB instance (Civil Aeronautics Board)n25, p4 su suviše lake (rezultati GA se mogu videti u [1]) • AP instance (Australian Post):n200, p20 (χ=3, α=0.75,δ=2 ) • Optimalna rešenja poznata za n50

  14. Eksperimentalni rezultati 2/2 • Oba GA su izvršavana 20 puta na svakoj instanci • Kriterijum završetka • Maksimalni broj generacija Ngen = 500 za manje (n50) i Ngen = 5000 za veće instance • Ukoliko najbolja jedinka ostane nepromenjena posle Nrep = 200 (Nrep = 2000) uzastopnih generacija

  15. GAHUB1 rezultati (AP)

  16. GAHUB2 rezultati (AP)

  17. Poređenje sa SA, TABUHUB i PR Alpha 200 MHz je po SPEC_fp2000 prosečno oko 7.3 puta sporija od AMD 1.33 GHz i oko 6.9 puta od Intel 1.4 GHz

  18. Zaključak • Umesto prekomernog korišćenja lokalnog pretraživanja obe GA metode koriste uređenje najbližih suseda “nearest neighbour ordering”, koje zahteva vrlo malo dodatno vreme • Zbog toga obe metode rade vrlo efikasno • Ovakvo uređenje uspešno vodi oba GA do obećavajućih regiona pretrage (promising search regions) • Početna populacija se generiše tako da ima “puno nula” što doprinosi dobrom startu GA pretrage • Jedinke u početnoj populaciji su generisane tako da budu korektne, a genetski operatori čuvaju korektnost, tako da se nekorektne jedinke ne mogu pojaviti • Mutacija uz pomoć “zaleđenih bitova” dodatno čuva raznovrsnost genetskog materijala • Rezultati jasno prikazuju da GAHUB2 daje najbolje rezultate u odnosu na sve prethodne metode i GAHUB1 (dostiže sva ranije poznata optimalna rešenja na instancama manje dimenzije i dostiže ili popravlja sva do sada poznata najbolja rešenja na instancama velike dimenzije)

  19. Pravci daljeg istraživanja • Paralelizacija i izvršavanje na višeprocesorskom računaru • Hibridizacija sa nekom egzaktnom metodom • Rešavanje još nekih hab lokacijskih problema • Primena sličnog pristupa za rešavanje nekih drugih problema (koji nisu hab lokacijski ili lokacijski)

  20. Radovi (teze) u kojima su razmatrani hab lokacijski problemi • Stanimirović Z., Rešavanje nekih diskretnih lokacijskih problema primenom genetskih algoritama, magistarski rad, Univerzitet u Beogradu, Matematički fakultet, 2004. • Filipović V., Operatori selekcije i migracije i Web servisi kod paralelnih evolutivnih algoritama, doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Matematički fakultet, 2006.

  21. Radovi (SCI) Ovaj problem: [1]Kratica J., Stanimirović Z., Tošić D., Filipović V., "Two Genetic Algorithms for Solving the Uncapacitated Single Allocation p-Hub Median Problem", Resubmitting after second revision to European Journal of Operational Research Ostali hab lokacijski problemi: [2] Kratica J., Stanimirović Z., Tošić D., Filipović V., "Genetic Algorithm for Solving Uncapacitated Multiple Allocation Hub Location Problem", Computing and Informatics, Vol. 24, No. 4, pp. 415-426, 2005. [3] Kratica J., Stanimirović Z., "Solving the Uncapacitated Multiple Allocation p-Hub Center Problem by Genetic Algorithm", Resubmitted after second revision to Asia-Pacific Journal of Operational Research [4]Stanimirović Z. "An Efficient Genetic Algorithm for the Uncapacitated Multiple Allocation p-Hub Median Problem", Submitted to Control and Cybernetics

More Related