Download
filozofija ivota n.
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
FILOZOFIJA ŽIVOTA PowerPoint Presentation
Download Presentation
FILOZOFIJA ŽIVOTA

FILOZOFIJA ŽIVOTA

257 Views Download Presentation
Download Presentation

FILOZOFIJA ŽIVOTA

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. FILOZOFIJA ŽIVOTA AKADEMSKE VJEŠTINE Aleksandra Vidovic

  2. Kao posljedica ubrzanog razvoja tehnologija i eksplozivnog širenja granica znanja trebamo se osposobljavati za niz novih vještina i znanja koja nismo do sada učili. To je najčešće potreba posla ili naša lična želja za daljim usavršavanjem. Vođeni ovom mišlju obradićemo - VOĐENJE BILJEŽAKA I- TEORIJU PISMENOSTI

  3. VOĐENJE BILJEŽAKA 5. POGLAVLJE AKADEMSKE VJEŠTINE

  4. UVOD • Jedna od najvažnijih vještina koje treba naučiti. • Vještine vođenja bilješki su korisne kako na poslu tako i za bilježenje sastanaka ili seminara. • Vođenje bilješki predstavlja trajni pisani zapis o glavnim tačkama i propratnim detaljima predavanja. • Vođenje bilješki uglavnom koristi za bilježenje usmenih prezentacija, ali može i iz pisanih izvora.

  5. PREDNOSTI VOĐENJA BILJEŽAKA • Vještine vođenja bilješki pomažu nam da bolje obratimo pažnju na usmenu prezentaciju ili pisan dokument. • Tokom studija, vještine vođenja bilješki pomažu u razumijevanju materijala, uspješnom pripremanju za ispite i obavljanju zadataka. Takođe poboljšavaju razumijevanje pročitanog. • Vještina vođenja bilješki upotrebom strategija predstavlja prednost iz brojnih razloga. • Strategije vođenja bilješki su široko primjenljive na raznovrsne zadatke i predmete. Kada se jednom uvedu i njima se ovlada, strategije često postaju «druga priroda» za pojedinca i stoga za njihovu upotrebu nije potreban ponavljan rad.

  6. STRATEGIJE VOĐENJA BILJEŽAKA • Kako hvatati bilješke • Kako zabilježiti informacije • Šta raditi sa bilješkama • Voditi računa o ključnim riječima i tačkama

  7. KLJUČNE RIJEČI I KLJUČNE TAČKE • Ključne riječi predstavljaju oznaku da je informacija koja slijedi važna i da bi je trebalo zapisati. • Ključne riječi mogu biti vezane za sadržaj, smjernice ili riječi-nagovještaji. • Ključne tačke u predavanju često odgovaraju glavnim naslovima u poglavlju.

  8. METODE VOĐENJA BILJEŽAKA • Kornelov metod • Metod dvije kolone • REAP strategija • Format opšteg pregleda • FOON strategija • Tematske i pojmovne kartice • Alternativni formati

  9. KORNELOV METOD • Bilješke se zapisuju na jednoj polovini, ključne riječi i pojmovi se bilježe na drugom dijelu koji se zove kolona za podsjećanje, a rezime ili cjelokupan pregled se zapisuje na dnu papira.

  10. KORNELOV METOD

  11. METOD DVIJE KOLONE • Vođenje bilješki u dvije kolone odnosi se na podjelu papira na dvije kolone i bilježenje podataka u svakoj koloni. • Veoma je sličan Kornelovom metodu. • Razlika je u tome da se ključne riječi i ideje zapisuju dok se hvataju bilješke i ne ponavljaju se u obje kolone.

  12. METOD DVIJE KOLONE

  13. REAP STRATEGIJA • REAP označava Relacioniranje, Ekstenziju, Aktualizaciju i Profitiranje • Bilješke sa časa se pišu na jednoj strani papira a suprotna strana se koristi za bilježenje pokretača pamćenja i povezane informacije.

  14. REAP STRATEGIJA

  15. FORMAT OPŠTEG PREGLEDA • Strategija opšteg pregleda je organizovanje informacija. • Informacije su uređene od opštih ka posebnim. • Ovaj format se može koristiti tokom pisanja bilješki, ali takođe i kod prepisivanja ili preuređivanja bilješki.

  16. FORMAT OPŠTEG PREGLEDA

  17. FOON STRATEGIJA • Fokus predavanja • O ćemu će biti predavanje? • Koje su ključne tačke kojima će se pozabaviti? • Na koja pitanja se studenti nadaju da će dobiti odgovor? • Organizacija predavanja • Kako će ključne tačke biti predstavljene? • Koja sredstva za olakšavanje učenja će biti upotrebljena? • Koji je slijed aktivnosti koje ćete koristiti tokom ovog predavanja? • Odnos • Odnos sa prošlošću: Šta su studenti naučili u prošlosti a olakšaće im učenje? • Odnos sa budućnošću: Ako studenti savladaju ovaj materijal, kakve će koristi od toga imati? • Najvažnije što treba naučiti

  18. TEMATSKE I POJMOVNE KARTICE • Bilješke se zapisuju ili prepisuju na indeksne kartice veličine 7 x 12 ili 12 x 17. • Tema ili pojam se zapisuju na jednoj strani kartice, a objašnjenje ili opis na drugoj. Obično, samo jedna tema ili pojam se zapisuju na jednoj kartici. • Fiše- Mogu biti od kartona ili obične hartije.

  19. TEMATSKE I POJMOVNE KARTICE

  20. ALTERNATIVNI FORMATI • Bilješke se mogu prepisati i preurediti u pojmovne mape, mape-paukove mreže, grafikone i druge formate.

  21. SAVJETI ZA EFIKASNO VOĐENJE BILJEŠKI • Korištenje skraćenica; Npr: Ministarstvo= min ili Bosna i Hercegovina = BIH • Upotreba boja; Npr: različita boja = različita tema • Upotreba diktafona Najefikasniji redosljed aktivnosti pri pisanju bilješki jeste: slušati, gledati, misliti, razumijeti, parafrazirati, zatim zapisati.

  22. PISANJE/TEORIJA PISMENOSTI(kako napisati seminarski rad) 14. POGLAVLJE

  23. Za uspjeh na fakultetu i radnom mjestu, od ključne je važnosti razviti odgovarajuće vještine pisanja i naučiti saopštavati pisane ideje jasno i ubjedljivo. Pisanje je vještina koja se znatno poboljšava KAKO sa vježbom TAKO i sa iskustvom.

  24. Tehnička uputstva za izradu seminarskog rada Seminarski rad treba da se sastoji od sljedećih dijelova: • Naslovne strane • Sadržaj • Radnog teksta (uvod, glavna tema, a može i u više posebnih poglavlja), • Zaključak • Prilog (ukoliko postoji u radu ) • Literatura/Bibliografija

  25. Izgled seminarskog rada: • Vrsta papira: standardni bijeli A4 papir • Margine: po 2,5 cm odozgo i odozdo, 3 cm sa lijeve margine i 2.5 cm sa desne strane • Vrsta slova: Times New Romanveličine 12 tačaka • Prored između redova je 1,5 pt • Za pisanje naslova poglavlja koristiti se Heading 1 stil, dok za podnaslove koristi se Heding 2 stil... • Svaku stranicu rada potrebno je numerisati (osim naslovne strane)

  26. NASLOVNA STRANA I SADRŽAJ • Naziv univerziteta i naziv fakulteta , podaci se ispisuju u gornjem lijevom uglu veličine 16 pt jedan ispod drugog ili logo. • Naslov radase ispisuje velikim masnim slovima (bold), centrirano, veličine 18 tačaka • Naziv vrste rada (seminarski rad) treba biti ispisan ispod naslova , centrirano, slovima veličine 14. • Ime i prezime studenta, po potrebi i broj indeksa napisati pri dnu naslovnog lista, sa lijeve strane , slovima veličine 16 pt • Ime i prezime profesora treba biti napisano sa desne strane u istim redovima i ime i prezime studenta • Na samom dnu naslovnog lista potrebno je napisati mjesto i godinu nastanka rada, centrirano, slovima veličine 14 -ka

  27. NASLOVNA STRANA I SADRŽAJ

  28. PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE Vanredne studije Smer„IT menadžment” Predmet NAZIV PREDMETA „NASLOV TEME” (seminarski rad) Predmetni nastavnik Prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl.inž.elek. Student Ime i prezime, zanimanje Index br. ---------- Banja Luka, januar 2008. SEMINARSKI RAD

  29. UVODNI I METODOLOŠKI DIO( 10-15%) • Predmet, cilj i zadatak istraživanja • Predmet istraživanja je npr.Hotel, cilj je da se pokaže kako taj Hotel može da funkcioniše • Hipoteza je pretpostavka kojom se pretpostavlja da nešto jeste ili nije. Obično se postavlja pozitivna hipoteza. Hipoteza se ne trebadokazivati, ona se potvrđuje ili ne potvrđuje. Hotel ima izvrstan smještaj i uslugu a mi na kraju pokazujemo pomoću podataka da je to zaista i tako. • Hipoteza može biti: radna, na početku postavljana i konačna, kad uđemo u rad. Poslije hipoteze je tvrdnja koja potvrđuje ili odbacuje. • Metodekoje ćemo koristiti u istraživanju. Metode su vrlo bitne i moramo naglasiti koje metode ćemo koristiti u svom radu. • Izvori saznanja, treba da uvedemo dokumente 8 izvore saznanja), arhivsku građu, časopise, rezultate ankete, samo ih nabrojim ali ih ne razrađujemo ( 5-12stranica). Područje istraživanja, vremensko, geografski- određeno područje.

  30. II CENTRALNI DIO • Obično se piše naslov djela, teme, malomodifikovan. Obuhvata oko 70 % rada i trebao bi da ima nekoliko podnaslova: • Istorijski razvoj, • Komparativni razvoj, kako u drugim zemljama, drugim firmama. • Tačno ono o čemu pišemo, recimo firma ta i ta i onda ulazimo u sam sadržaj ( finasiranje, kvalitet,). Ovaj dio treba da ima najmanje 5-6podnaslova.

  31. III ZAKLJUČAK • Treba da obuhvata 10-15 % rada. • Zaključak obuhvata ono o čemu smo govorili. • Konačno se može zaključiti da je taj rad aktuelan, da je dokazano to i to. • Literatura

  32. LITERATURA • Navođenje literature je obavezno. • Nalazi se na kraju rada i piše na sljedeći način: • Npr: Debre, R., Uvod u mediologiju, Beograd, Clio, 2000. (Za knjige) • Dostupno na: http://www.zena.hr/grupa (Internet) • Petrić, D., Bez ograničenja, BUG, oktobar/2008, broj 191.(Za časopise)

  33. CITIRANJE • Citiranje se vrši uz pomoć fusnota. • Fusnote- Stavljaju se u podtekstu, pri dnu stranice i sadrže sve ono što bi u tekstupredstavljalo balast, otežavalo čitanje irazumjevanje (bibliografske reference, objašnjenja koja su korisna ili zanimljiva,ali nisu neophodna, citati na stranom jeziku).1 ______________ 1 Galogaža, M., Filozofija života, Banja Luka, FPE, 2005, str.35

  34. METODE • METODANačin i put rada kako doći do određenog cilja. • Istorijska, Analiza, Sinteza, Indukcija, Dedukcija, Komparativna ili uporedna • Statistička,PosmatranjeEksperimetalna,Analogija.

  35. METODE • Istorijska- Ovaj metod se nikad ne koristi sam, obavezno sekoristi istovremeno sa komparativnom metodom. Postoji u svakom radu. • Komparativna –upoređivanje situacija i sličnih događaja. • Statistička- Zasniva se na pribavljanju podataka mjerenjem i brojanjem. Značajna je za donošenje naučnih zaključaka.

  36. METODE • Analiza - analiza u segmentima, dio po dio, pa izvlačimo bitne elemente pa tek onda klasifikujemo podatke, tj. koristimo metod sinteze. • Analiza mora počivati na određenim izvorima. • Obično se koristi sa metodom sinteze. Imaju različite elemente. Analiza se uvijek koristi prva pa onda sinteza (odnosi se na zaključak rada).

  37. TEHNIKE • mjerenje, • brojanje, • intervju i • anketa.

  38. IZVORI • PRIMARNI IZVORI –su neposredni, iz prve ruke (originalna stvaralačka dijela, rezulatati raznih vrsta anketa, autobiografije, dnevnici, razna arhivska građa, dnevnici, izvještaji, prepiska,izvještaji o eksperimentalnim istraživanjima). • SEKUNDARNI IZVORI – je literatura o predmetu ( knjige, članci, studije). • TERCIJARNI IZVORI - su izvori iz treće ruke, to su obično napisi rađeni na osnovu sekundarnih izvora ( neki popularni članci, udžbenici). • Najvažniji su primarni, izvori iz prve ruke.

  39. LITERATURA/BIBLIOGRAFIJA • Šamić, M., Kako nastaje naučno djelo, Svjetlost Sarajevo, 1972; • Grupa autora, Akademske vještine, Apeiron, Banja Luka, 2008 • Galogaža, M., Filozofija života, FPE, Banja Luka,2005; • Kuzmanović, R., Filozofija života, bilješke sa predavanja, 2005 NIJE DOBRO NAPISANO

  40. LITERATURA/BIBLIOGRAFIJA • Galogaža, M., Filozofija života, FPE, Banja Luka, 2005; • Grupa autora, Akademske vještine, Apeiron, Banja Luka, 2008; • Kuzmanović, R., Filozofija života, bilješke sa predavanja, 2005; • Šamić, M., Kako nastaje naučno djelo, Svjetlost Sarajevo, 1972;

  41. Hvala za pažnju