ZAŠTITA KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA

1. ZAŠTITA KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA

2. 1.OPĆENITO Individualna pravna zaštita Kolektivna pravna zaštita pokreće udruga ili predstavnik grupe tužitelja radi zaštite grupnih kolektivnih interesa apstraktna pravna zaštita proširene subjektivne granice pravomoćnosti • pokreće tužitelj • radi zaštite individualnih interesa (povrijeđenih ili ugroženih subjektivnih građanskih prava) • konkretna pravna zaštita • odluka djeluje u pravilu interpartes

3. 2. ZAŠTO? • Prevladati slabosti individualne pravne zaštite • Ekonomska racionalnost – korist koju stranka očekuje veća od troškova postupka • Težina povrede • – veći broj slučajeva u kojima postoji manja povreda; objektivno povrijeđeni postupak ne pokreće jer se ne isplati • - povreditelj nastavlja s takvim ponašanjem • Informiranost • članovi grupe (kolektiva) nisu upoznati s važnim informacijama; nisu sposobni samostalno štititi svoje interese

4. 3. VRSTE KOLEKTIVNE PRAVNE ZAŠTITE • 1. Actiopopularis • 2. Grupna tužba (Gruppenklage) • 3. Skupna tužba (Sammelklage) • 4. Udružna tužba (Verbandsklage) • 5. Model postupak (Musterverfahren)

5. 4. ACTIO POPULARIS • Najstariji oblik kolektivne pravne zaštite • Kada je deliktom povrijeđen javni interes • “Svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojeg prijeti znatnija opasnost njemu ili drugome, kao i da se uzdrži od djelatnosti iz koje proizlazi uznemiravanje ili opasnost od štete, ako se uznemiravanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama. “ (čl. 1047. Zakona o obveznim odnosima) • preventivna • restitucijska – samo za osobu koja je pretrpjela konkretnu štetu • ekološka tužba

6. 5. GRUPNA TUŽBA • tužbu podnosi jedna ili više osoba u ime svih koji su pretrpjeli istu povredu • najpoznatija – američki classaction • 17. st. Engleska - Bill ofPeace- omogućavala više tužitelja rješavaju pitanje zajedničko svima u parnici pred Kancelarovim sudom (Court ofChancery); svi morali biti fizički prisutni • representativeplaintiffs- slučaj prezentira stranka koju sud imenuje kao predstavnika tužitelja • kompenzacijska (50% svih classaction postupaka kojima se traži naknada štete) • Opt-out(SAD) – nije potrebna nikakva aktivna radnja da bi se postalo članom grupe • Opt-in( Španjolska, Švedska) – potrebna prijava za sudjelovanje u postupku

7. 6. SKUPNA TUŽBA • Udruga zahtjeve oštećenika kumulira radi zajedničkog utuženja- koncentracija postupka pred jednim sucem • Kompenzacijska • Vereien für Konsumenteninformation (VKI) • „Sammelklage österreicherische Prägung“ • ne zasnova se na principu reprezentacije • ugovor o financiranju

8. 8. UDRUŽNA TUŽBA • Podnosi ovlašteno tijelo – u pravilu udruga • preventivna – sprječava nedopušteno ponašanje pro futuro • represivna – uklanja protupravna ponašanja kojima se povređuju interesi grupe • apstraktna i posredna pravna zaštita – štiti kolektivne interese zajedničke nekoj grupi neovisno o tome je li do povrede subjektivnog građanskog prava došlo

9. 9. MODEL POSTUPAK • VerfahrennachKapitalanleger-Musterverfahrensgesetz (KapMuG) • 2004. 15 000 tužitelja tužilo Deutsche Telekom • kompenzacijska pravna zaštita; štite se prava pojedinca koji su povrijeđeni istom radnjom tuženika • Podnose samostalno tužbu • Registriraju se u “Klageregister” • OLG određuje model tužitelja, odnosno provodi model postupak • Odluka će imati prejudicijelni značaj u svim drugim postupcima koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi

10. 10. PRAVNI IZVORI KOLEKTIVNE PRAVNE ZAŠTITE U HRVATSKOJ • 1. Zakon o zaštiti potrošača (NN 143/14) • čl. 106.-122. • 2. Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12) – čl. 24. • 3. Zakon o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13) – čl. 502.a -502.h

11. 10. 1. Zakon o zaštiti potrošača • ZZP 2003 – prvi put u Hrvatskoj propisana mogućnost udružne tužbe • ZZP 2007 – odgađa primjenu pravila o kolektivnoj pravnoj zaštiti do ulaska Hrvatske u EU • Je li nužno vezivati primjenu udružnu tužbu uz EU? • Od 2008. bila je moguća primjena kolektivne pravne zaštite u ZSD • Je li to značilo da smo kolektivna pravnu zaštitu potrošača mogli zatražiti ako su potrošači bili diskriminirani?

12. Novela ZZP 09 • ovlaštena osoba treba pisano upozoriti trgovca da će ako ne prekine s nedopuštenim ponašanjem pokrenuti postupak radi kolektivne pravne zaštite • jasno određuje aktivnu legitimaciju za podnošenje udružne tužbe • ne odgađa primjenu pravila o kolektivnoj pravnoj zaštiti uz stupanje Hrvatske u EU • određuje sudsku nadležnost • propisuje djelovanje odluke prema trećima

13. Aktivna legitimacija – ovlaštene osobe određene Uredbom Vlade • Potrošač – Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača i Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske • Pasivna legitimacija - trgovac • Nadležan sud – trgovački sud • Zahtjev deklaratorno-kondemnatoran • 1.utvrdi čin povrede propisa • 2. naredi prekid poduzimanja štetnih radnji i eventualno otklanjanje štetnih posljedica • 3. zabrana poduzimanja tih radnji ubuduće • Apstraktna, kolektivna i u pravilu nekompenzacijska zaštita

14. ZZP-a 2014 odnose se na odnos prema drugim zakonima, odnosno suprotnost s odredbama zakona kojima se uređuju pojedina upravna područja, a koji su usklađeni s pravnom stečevinom Europske unije (čl. 4. st. 1.), povredu pravila o isticanju cijena i pružanju usluga (čl. 7.), nepoštenu poslovnu praksu (čl. 30.do čl. 40.), obvezu obavještavanja potrošača od strane trgovca (čl. 42.), rok za ispunjenje ugovora o kupoprodaji, nepoštene odredbe u potrošačkim ugovorima, sklapanje ugovora izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu, sklapanje na daljinu ugovora o prodaji financijskih usluga, ugovore o pravu na vremenski ograničenu uporabu (timeshare), ugovore o dugotrajnom turističkom proizvodu, ugovore o ponovnoj prodaji i ugovore o zamjeni (čl. 44.-104.). • ZZP 2014 • čl. 106. sporovi ako postoji suprotnost s odredbama zakona kojima se uređuju pojedina upravna područja, a koji su usklađeni s pravnom stečevinom Europske unije (čl. 4. st. 1.), povredu pravila o isticanju cijena i pružanju usluga (čl. 7.), nepoštenu poslovnu praksu (čl. 30.do čl. 40.), obvezu obavještavanja potrošača od strane trgovca (čl. 42.), rok za ispunjenje ugovora o kupoprodaji, nepoštene odredbe u potrošačkim ugovorima, sklapanje ugovora izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu, sklapanje na daljinu ugovora o prodaji financijskih usluga, ugovore o pravu na vremenski ograničenu uporabu (timeshare), ugovore o dugotrajnom turističkom proizvodu, ugovore o ponovnoj prodaji i ugovore o zamjeni (čl. 44.-104.). • Prijelazne i završne odredbe – ranije pokrenuti postupci • Uredba – rok od 60 dana

15. Obvezatni sadržaj odluke kojom se usvaja tužbeni zahtjev ili ne? • Čl.114. ZZP 14 • 1. utvrditi povredu propisa o zaštiti potrošača • 2. narediti prekid protupravnog postupanja i eventualno poduzeti mjere za otklanjanje štetnih posljedica • 3. zabraniti takvo ili slično postupanje ubuduće • Obrazloženje – sudska odluka mora imati sva tri elementa • Čl. 502.b ZPP tužitelj može tražiti… • Je li tužitelj u postupcima za zaštitu kolektivnih interesa potrošača u određivanju sadržaja tužbenog zahtjeva vezan sadržajem odluke koju sud, ako usvoji tužbeni zahtjev mora donijeti ? • Dva rješenja

16. 10. 2. ODLUKA U SLUČAJU UDRUGE FRANAK • Problemi vezani uz primjenu valutne klauzule koja se vezuje uz švicarski franak • Odluke različitog sadržaja (individualne ili kolektivne pravne zaštite) u Hrvatskoj, BiH, Mađarskoj, Poljskoj • U Hrvatskoj je riječ o sporu koji je pokrenuo POTROŠAČ – Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske protiv 8 banaka • Odluka donesena 4. srpnja 2013. i njome je prihvaćen tužbeni zahtjev kojim se: • 1. utvrđuje da su tuženici povrijedili kolektivne interese i prava potrošača zaključujući ugovore o kreditima koristeći ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju jer banke (trgovci) nisu potrošače u cijelosti informirale o svim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke - nastupila neravnoteža u pravima i obvezama ugovornih stranaka

17. 2. nalaže se tuženicima da prekinu s tim postupanjem i u roku od 60 dana ponude izmjenu ugovorne odredbe na način da glavnica bude izražena u kunama u iznosu koji je isplaćen u fazi korištenja kredita i uz fiksnu kamatnu stopu • 3. zabranjuje se tuženima takvo postupanje ubuduće. • Presuda nije pravomoćna • Banke izjavile žalbu • Problemi presude: • 1. vremensko važenje ZZP-a (materijalnopravni i procesnopravni) • 2. aktivna legitimacija • 3. valutna klauzula – dopuštena prema čl. 22. ZOO (nisu određeni modaliteti dopuštenosti) • 4. informiranost potrošača

18. 11. BOSNA I HERCEGOVINA • Kolektivna pravna zaštita (Zakon o zaštiti potrošača, Službeni glasnik BiH 181/06), čl. 98-116. • Individualna pravna zaštita, tužbeni zahtjev usvojen: • 1. utvrđuje ništavnim odredbe ugovora o kreditu • 2. utvrđuju se ništavnim odredbe ugovora i zasnivanju hipoteke • 3. nalaže se tuženiku da isplati novčani iznos na ime neosnovano naplaćene kreditne obveze • Vremensko važenje – tužba podnesena 2.12. 2011., ugovor o kreditu s valutnom klauzulom zaključen 9.7. 2007. • nije sporna visina rate • sporno je li se ugovor mogao zaključiti uz primjenu valutne klauzule i jesu li promjene kamatne stope vršene u skladu s ugovorom • Je li valutna klauzula uopće dopuštena - u to vrijeme NE

19. Prema čl. 395. Zakona o obveznim odnosima “Ako novčana obveza protivno zakonu glasi na plaćanje u zlatu ili nekoj stranoj valuti, njezino ispunjenje može se zahtijevati samo u domaćem novcu prema kursu koji je postojao u vrijeme nastanka obveze” • Građani nisu bili informirani; narušen princip savjesnosti i poštenja • “Radi se o kombinaciji anuitetne otplate s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom po dvije osnove - toksičan bankarski kreditni proizvod koji je planiran i smišljen.” • U kojoj će mjeri ova individualna pravna zaštita utjecati na promjenu ponašanja banaka ( u slučaju pravomoćnosti)? Bi li se oni kojima ta odluka ide u prilog mogli na nju pozivati u rješavanju svojih sporova?

20. 12. SRBIJA • Odredba o kolektivnoj pravnoj zaštiti u ZPP-u ukinute odlukom Ustavnog suda (Iuz-51/2012 od 23. svibnja 2013). • Preporuke Narodne banke Srbije BAN 001 i BAN 002 – izračunati iznos kamata koji je preplaćen • Od 31 banke – 19 prihvatilo proporuke • Pravomoćna odluka – tužiteljica s KBC bankom zaključila stambeni kredit, valutna klauzula u švicarskom franku, marža banke viša od 3,5% • Viši sud u Negotinu potvrdio presudu Prvog osnovnog suda u Beogradu kojom je banci naloženo da isplati 1325 franka zbog neosnovano obračunate kamate izmjenom marže

21. 13. ODNOS INDIVIDUALNE I KOLEKTIVNE PRAVNE ZAŠTITE • Odnos individualne i kolektivne pravne zaštite može biti UZAJAMAN • Odluka suda donesena u sporu u povodu pružanja kolektivne pravne zaštite može biti osnova za kasnija individualna potraživanja • S druge strane, (presuđujuća) odluka donesena u povodu pružanja individualne pravna zaštita može prejudicijelno djelovati na kasnije odluke pripadnika određene grupe

22. 14. ZAKLJUČAK • Razvoj društva, množina pravnih odnosa u kojima se masovno povređuju prava pripadnika određene grupe zahtijevaju kolektivnu pravnu zaštitu. • Ne postoji jedinstven tip pravne zaštite kolektivnih interesa - ona je odraz pravne tradicije, izabranih modela, društvenih potreba i mogućnosti. • Kolektivna pravna zaštita odnosi se na potrošačke sporove, sporove u povodu diskriminacije, zaštite okoliša, tržišta kapitala • Individualna i kolektivna pravna zaštita su međusobno uvjetovane – obje služe djelotvornijem sustavu pružanja pravne zaštite u pravnom sustavu.