Download
1 / 19
190 likes | 446 Views
EGZISTENCIJALISTIČKA TERAPIJA. Socijalni rad s pojedincem Leo Bartulica Mostar, svibanj, 2014. UVOD. Glavni cilj terapije, ohrabriti klijente da razmišljaju o svom životu. Trebaju pomoć o pregledavanju terena i odlučivanju o najboljem putu.
E N D
EGZISTENCIJALISTIČKA TERAPIJA Socijalni rad s pojedincem Leo Bartulica Mostar, svibanj, 2014.
UVOD Glavni cilj terapije, ohrabriti klijente da razmišljaju o svom životu. Trebaju pomoć o pregledavanju terena i odlučivanju o najboljem putu. Terapeutov osnovni zadatak, ohrabriti klijente da istražuju svoje mogućnosti stvaranja smislenog postojanja.
Pokret koji je nastao spontano, 1940-ih i 1950-ih godina. Proizašao iz želje da se ljudima pomogne u rješavanju teškoća suvremenog života kao što su izolacija, otuđenje i besmisao. Egzistencijalistički usmjereni terapeuti ističu važnost slobode izbora u djelovanju na okolnosti u kojima živimo.
U ovom terapijskom procesu počinjemo shvaćati kako ne moramo ostati pasivnim žrtvama okolnosti, već da možemo svjesno postati njihovim arhitektima. VIKTOR FRANKL – Središnji lik u nastanku egzistencijalističke terapije. Stvorio je LOGOTERAPIJU – terapiju kroz značenje. Središnja tema njegovog rada je želja za smislom.
Uz Frankla, tu su još tri najvažnija egzistencijalistička terapeuta : -RolloMay -James Bugental -Irvin Yalom. Prema Franklu, čovjek ima sredstava za život, ali često ne vidi smisao radi kojeg bi živio. Terapijski proces usmjeren je na poticanje pojedinaca, kako bi pronašli smisao i svrhu života.
OSNOVNE DIMENZIJE LJUDSKOG POSTOJANJA: 1. Kapacitet za samosvijest, 2. Sloboda i odgovornost, 3. Stvaranje vlastitog identiteta i smislenog odnosa s drugim ljudima, 4. Traženje smisla, svrhe, vrijednosti i ciljeva, 5. Tjeskoba kao životno stanje i 6. Svijest o smrti i nepostojanju.
1.KAPACITET ZA SAMOSVJEST Cilj savjetovanja je povećanje samosvijesti koja uključuje svijest o motivima činiteljima koji na nas djeluju i osobnim ciljevima. Terapeutov je zadatak pokazati klijentu da otvaranjem vrata možemo očekivati nove teškoće, ali i mogućnost ispunjenijeg života.
2. SLOBODA I ODGOVORNOST Za egzistencijaliste sloboda i odgovornost neodvojivi su, mi smo autori svoga života, stvaramo svoju sudbinu, životnu situaciju i svoje teškoće. Terapeut ima 2 važna zadatka: pomoći klijentima da shvate kako su drugi odlučivali za njih i ohrabriti ih na poduzimanje koraka prema autonomiji.
3.TEŽNJA ZA IDENTITEOM I ODNOSIMA S DRUGIM LJUDIMA Terapeut potiče klijenta da istraži kako je izgubio kontakt sa svojim identitetom te kako je dopustio drugima da za njega oblikuju život. Terapeuti suočavaju klijente sa stvarnošću da sami moraju pronaći svoje odgovore.
4.TRAŽENJE SMISLA Logoterapija je stvorena kako bi pomogla klijentima da pronađu smisao života. Terapeutova funkcija je da uputi klijente kako taj smisao mogu pronaći, čak i u patnji.
5.TJESKOBA KAO ŽIVOTNO STANJE Glavni cilj ove terapije je ohrabriti klijente da prepoznaju izvore svoje nesigurnosti i tjeskobe i da se suoče s njima
6.SVIJEST O SMRTI I NEPOSTOJANJU Egzistencijalisti ne gledaju negativno na smrt, već tvrde kako svijest o smrti daje značaj životu. Naša svijest o smrti izvor je strasti za životom i kreativnosti. Oni koji se boje smrti, boje se i života.
TERAPIJSKI CILJEVI Svrha ove terapije nije „liječenje” klijenata, već pomaganje da osvijeste što čine i da izađu iz uloge žrtve. Terapija je proces vađenja prikrivene životne snage koja se nalazi u klijentu. Središnji cilj egzistencijalističke terapije jest povećanje svijesti. Tako, klijent će otkriti da postoje različite mogućnosti premda ih on ranije nije vidio, i moći će promijeniti svoj način postojanja na svijetu.
TERAPEUTOVA FUNKCIJA I ULOGA Egzistencijalističke terapeute najviše zanima jedinstvena borba svakog klijenta, pomažu pojedincima koji imaju ograničenu svijest o sebi i nije im jasna priroda njihovih teškoća. Pošto postanu svjesni činitelja i svoje povijesti i sadašnjeg postojanja mogu početi prihvaćati odgovornost za mijenjanje vlastite budućnosti.
KLIJENTOV DOŽIVLJAJ TERAPIJE Terapeuti ih potiču na djelovanje (klijenti moraju biti aktivni), Pomažu im da se suoče sa životom hrabro, Podsjećaju ih da nisu bespomoćni jer je dolaskom na terapiju počeo njihov put prema slobodi.
ODNOS IZMEĐU TERAPEUTA I KLIJENTA Terapija je zajedničko putovanje, Buberov pojam „ja - Vi” odnosa znači družiti se na izravan i uzajaman način, Terapeut je posve živ ljudski pratilac klijenta, Poštovanje, Autentičnošću terapeuta do klijentovog razvoja, Pokazivanje iskrene brige i empatije, Vjera u klijentov potencijal.
TERAPIJSKE TEHNIKE I POSTUPCI Iako koriste mnoge tehnike ovaj pristup nije usmjeren isključivo na tehnike Srž ove terapije je korištenje terapeutova bića (suradnički pothvat) u „ ja – Vi” susretu 3 faze ove terapije: U početoj fazi klijenti ispituju svoje vrijednosti, vjerovanja i pretpostavke. Terapeuti ih podučavaju kako da ispitaju svoju ulogu u nastanku životnih teškoća. U središnjoj fazi klijenti stječu jasniju sliku o svom životu i unutrašnjem vrijednosnom procesu. Zadnja faza usmjerena je na pomaganje klijentima da prihvate ono što su naučili o sebi i da to pretvore u djelo.
CILJ TERAPIJE JEST OSPOSBITI KLIJENTA DA PRONAĐE KONKRETNE NAČINE PRIMJENE VRIJEDNOSTI KOJE SU PREISPITALI I USVOJILI. KLIJENTI OBIČNO OTKRIVAJU VLASTITE SNAGE I MOGUĆNOSTI I PRONALAZE NAČINE KAKO ĆE IH UPOTRIJEBITI ZA SMISLEN ŽIVOT.
