1 / 18

Tlo i biljni pokrov Pelješca

Tlo i biljni pokrov Pelješca. Poluotok Pelješac spada u mediteransko-litorarni pojas.Za to područje karakteristične su vazdazelene šume hrasta crnike i šume alepskog i crnog dalmatinskog bora.

aideen
Download Presentation

Tlo i biljni pokrov Pelješca

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Tlo i biljni pokrov Pelješca

  2. Poluotok Pelješac spada u mediteransko-litorarni pojas.Za to područje karakteristične su vazdazelene šume hrasta crnike i šume alepskog i crnog dalmatinskog bora. Za ovo područje znatno su češće makije,garizi,kamenjari i kamenjarski pašnjaci,te male rascjepkane obradive površine.

  3. Alepski bor Alepski bor je pionirska vrsta ,koja može rasti u tlima s vrlo malo vode i dubokim svega nekoliko cm.Male količine tla skupljaju se u pukotinama stijena i ispod kamenite površine i one su dostatne za omogučavanje njegovog razvoja.Može narasti i do 20 m.

  4. Biljni pokrov • Makija • Garig • Kamenjara

  5. Makija: Makija je degradacijski stadij crvikove šume koja je po postavku panjača tj. razvija se iz panjeva posječenih stabala hrasta crnike.Sklop je gust.U njoj prevladavaju grmoliki oblici gotovo neprohodno,visine i do nekoliko metara.

  6. Garig: Garig je slijedeći degredacijski stadij.Nastaje čestim sječama makije,ispašom i sličnim negativnim utjecajim.U garizima rastu toploljubive i svjetloljupljive vrste kao sto su crveni bušinkretski bušin,bijeli bušin,drvenasti brijes itd.

  7. Kamenjara: Kamenjara je krajni degradacijski stadij.Nastaje zbog snažne erozije nakon uništenja šume,utjecaja vjetra,ljetne suše,intezivne ispaše i požara.tlo na kojem se razvija je izuzeno plitko i skelasto s mnogo pokretnog i nepokretnog kamenja.Čine ga mediteranska crvenica ili smeđa karbonatna tla.Biljke koje tu prevladaju su ljekovita kadulja,smilj,mekinjak,dudočac itd.

  8. Vrste tla: Pelješac pripada krškom području.Glavninu stijena čine visoko vodopropusni vapnenci,a manji dio stijena su dolomiti.Na takvim tipovima stijena razvile su se različite vrste zemljišta,uglavnom vapnenačka primorska tla kao što su:vapnenačko primorsko smeđe tlo,crvenica itd.

  9. Endemi, zaštićene i rijetke vrste flore • Dalmatinska perunika • Dubrovačka zečina • Modro lasinje • Divlji koromač • Primorski slak • Kadulja

  10. Dalmatinska perunika • Dalmatinska perunika je višegodišnja biljka s debelim podankom (rizomom), stabljike, često razgranjne, su visine 0.6-1 m. Cvjetovi su krupni, ima ih 3-8, gotovo sjedeći, jednobojni, svijetlomodri. Plod je krupni tobolac koji je u zrelom stadiju slamnatožute boje, otvara se uzdužno s 3 zaklopca. Sjemenke dužine 5-6 mm i širine 4-5 mm su brojne, crvenosmeđe. Naseljava suhe kamenjarske travnjake od same obale mora pa sve do oko 600 m nadmorske visine.

  11. Dubrovačka zečina • Dubrovačka zečina je endemična biljka koja naseljava pukotine vapnenačkih stijena u kopnenom i otočnom području Dalmacije, često iznad same razine mora .

  12. Modro lasinje • Ilirsko-balkanska endemična je vrsta, raste na području srednje i južne Dalmacije. Naseljava pukotine vapnenačkih stijena i točila. Optimalne uvjete nalazi u mediteransko-montanom pojasu, na visinama između 300 i 900 metara nad morem.

  13. Divlji koromač • Višegodišnja, ilirsko-apeninska vrsta, najčešće raste u pukotinama okomitih stijena sjeverne ili sjeveroistočne ekspozicije, ponegdje na starim zidovima i gromačama. Vrsta je inače poznata iz viših područja, a na otocima Visu i Mljetu dolazi sasvim blizu morske obale (5-30 m n. m.). Razmnožava se sjemenom, ali rijetko cvate i donosi plod. Nakon dozrijevanja sjemena, biljka ugiba.

  14. Primorski zlak • Vrsta se razvija samo na pjeskovitim obalama. Na onim dijelovima obale koja se uređuju brojnost se smanjuje.

  15. Kadulja • Ilirsko-jadranska endemična biljka (rasprostranjena uz istočnu obalu Jadrana) Na sjeverozapadu ne prelazi rijeku Soču, a na jugoistoku spušta se gotovo do Otranta. Uglavnom se drži primorskih padina i obronaka, a pod utjecajem sredozemne klime dolinama jadranskih rijeka prodire razmjerno duboko u kopno. Pretežito naseljava kamenita, ekstremno degradirana staništa. Izuzetno je ljekovita vrsta.

  16. Pelješac-fauna Od krupnih životinja koje obitavaju na podrucju zapadnog Peljesca možemo spomenuti veprove, muflone, lisice, cagljeve, zeceve, a posebnu atraktivnost predstavljali su divlji konji i magarci koji su slobodno vršili ispašu na pašnjacima Sv. Ilije. Nažalost tijekom Domovinskog rata svi do posljednjeg su pobijeni.

  17. Od gmazova na zapadnom Pelješcu se mogu susresti krška gušterica,oštroglava gušterica,veliki zelembaći dugih oko tridesetak centimetara, glavora,crnostrig i poskoka dugih do metar, te najveci gmaz na ovom podrućju – kravosas, zmija iz porodice udava, a koja može narasti preko dva metra dužine.

  18. Od ptica ovdje su zastupljene stanarice: mrka sjenica,voljic maslinar,brgljez kamenjar,vrabac,modrokos,velika sjenica i crnoglava grmuša, zatim ćuk, kozmopolitska vrsta kukuvije i sova ušara ili bukoc. Tu su još i fazani, jarebice, kokoške, prepelice, golubovi, kosovi, gavrani, cule, lastavice, zatim sokolovi, jastrebovi, a ljeti po nekoliko mjeseci znaju obitavati i orlovi sa rasponom krila od preko dva metra. Vrabac Kukuvija

More Related