slide1 n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Hrvatska i strukturni fondovi PowerPoint Presentation
Download Presentation
Hrvatska i strukturni fondovi

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 44

Hrvatska i strukturni fondovi - PowerPoint PPT Presentation


  • 107 Views
  • Uploaded on

3. 1. 2. Hrvatska i strukturni fondovi. Od pretpristupnih programa do instrumenata KP. Sustav upravljanja IPA-om. Uvjeti korištenja EU sredstava. “Akreditacija” nacionalnog sustava ovisi o sljedećem: kadrovski kapaciteti i zadržavanje kadrova

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

Hrvatska i strukturni fondovi


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
slide1

3

1

2

Hrvatska i strukturni fondovi

uvjeti kori tenja eu sredstava
Uvjeti korištenja EU sredstava

“Akreditacija” nacionalnog sustava ovisi o sljedećem:

kadrovski kapaciteti i zadržavanje kadrova

podjela nadležnosti među tijelima i unutar njih

interne procedure upravljanja za pojedina tijela

razdvajanje programiranja od financijskog upravljanja te ugovaranja od isplaćivanja

propisno upravljanje sredstvima, revizija sustava

mjere informiranja i promidžbe

procedure u slučaju nepravilnosti i povrata sredstava

IT sustav nadzora provedbe

status pripremljenosti rh
Status pripremljenosti RH

Dobra apsorpcijska sposobnost, za sada

provedba uvelike tek predstoji

ulaskom u EU, bitno veća sredstva!

U tijeku jačanje administrativne sposobnosti

izazov paralelnih programa i priprema

izazov očuvanja kadrova i upošljavanja novih

Rastući izazov koordinacije (SDU za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU – SDURF)

Socio-ekonomski učinak ovisi o kvaliteti posredničkih tijela (stupovi tržišta, provoditelji politika itd.)

projekti financirani EU sredstvima  jačanje sustava privlačenja ulaganja, poslovne klime, savjetodavnih usluga, intelektualnog vlasništva, tehnološkog transfera, poticanja poduzetništva, regionalnog razvoja itd.

priprema za instrumente kohezijske politi ke
Korištenje nakon ulaska RH u EU

3 fonda na raspolaganju:

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

Europski socijalni fond (ESF)

Kohezijski fond (KF)

Višegodišnje planiranje kroz strateške dokumente:

Nacionalni strateški referentni okvir

Operativni programi (sektorski)

Priprema za instrumente Kohezijske politike
programiranje u razdoblju 2007 2013
Obvezni dokumenti:

Strateške Smjernice Zajednice za koheziju

(“Community Strategic Guidelines for Cohesion”- CSG)

Nacionalni Strateški Referentni Okvir (NSRO)

(“National Strategic Reference Framework”- NSRF)

Operativni planovi/programi (OP)

Programiranje u razdoblju 2007.-2013.
strate ke smjernice zajednice 2007 2013
Strateške smjernice Zajednice 2007.-2013
  • Učiniti Europu i njene regije atraktivnijim za ulaganje i rad
    • Prometna infrastruktura, doprinos zaštite okoliša rastu i radnim mjestima, pojačati alternativne izvore energije
  • Poboljšati znanje i inovativnost u korist rada
    • Ulaganja u istraživanje i tehnološki razvoj, inovativnost, poduzetništvo, informacijsko društvo za sve, pristup izvorima financiranja
  • Brojnija i bolja radna mjesta
    • Rast zaposlenosti, modernizacija sustava socijalne zaštite, prilagodljivost radne snage i poduzetnika, fleksibilnost tržišta rada, ulaganje u obrazovanje i vještine
  • Teritorijalna kohezija i suradnja
    • Doprinos gradova i regija rastu, ekonomska diverzifikacija ruralnih područja, suradnja (prekogranična, transnacionalna, međuregionalna)
nacionalni strate ki referentni okvir nsro
NSRO  ključni strateški dokument kojim se utvrđuju prioriteti korištenja sredstava i strukturnih instrumenata EU

Operativni programi  određuju mjere ključne za ostvarivanje prioriteta utvrđenih NSRO-om i način njihove provedbe

NSRO + OP = programska baza za upravljanje strukturnim instrumentima EU

SDURF  nadležno tijelo za izradu NSRO-a

koordinira izradu NSRO-a

s resornim ministarstvima osigurava usklađenost OP-eva

Nacionalni strateški referentni okvir NSRO
sadr aj nacionalnog plana kori tenja eu sredstava nsrf
Sadržaj nacionalnog plana korištenja EU sredstava (NSRF)
  • Analiza društveno-gospodarskog stanja (SWOT)
  • Razvojni prioriteti i ciljevi
  • Ex ante procjena učinka
  • Usklađenost prioriteta s pravnom stečevinom EU i smjernicama EK za kohezijsku politiku tijekom predstojećeg proračunskog razdoblja
  • Indikativni financijski plan po godini i uvid u nadodanost EU sredstava na nacionalna sredstva
  • Pregled sustava upravljanja, nadzora i evaluacije
  • Dokaz o sustavnom partnerstvu
operativni programi op
Izrađuju ih nadležna tijela državne uprave – međuresorna radna skupina

Kod programiranja se moraju provesti partnerske konzultacije za svaki OP

Prioriteti unutar OP-a trebaju biti podržani kroz konkretne projektne prijedloge

Sadržaj se dogovara s Europskom komisijom

EK uzima u obzir apsorpcijsku sposobnost, prethodna iskustva

Operativni programi (OP)
slide13

Tijelo nadležno za

reviziju

Tijelo nadležno za ovjeravanje plaćanja

upravlja ko tijelo
Upravljačko tijelo

Uspostavlja i koordinira provedbu pojedinog programa. Odgovorno vis-à-vis EK! (Može neke od zadataka delegirati na posrednička tijela)

Utvrđuje institucionalni okvir, sustav nadzora, financijske kontrole i informiranja

Usvaja programe i mjere (provjera sukladnosti s kriterijima OP-a, nacionalnim pravilima i acquis-em)

Uvjerava se u izvedbu projektnih aktivnosti i ispravnu utrošenost sredstava

Priprema rad odbora koji nadzire ukupnu provedbu

Prikuplja i čuva podatke neophodne za reviziju

Izvješća o provedbi godišnje dostavlja EK

posredni ka tijela
Posrednička tijela

TDU, resorne agencije, područna i lokalna samouprava, decentralizirana tijela centralne vlasti, regionalne razvojne agencije itd.

Informiranje i upute predlagateljima projekata

Prikupljanje prijedloga i provjera pogodnosti projekata te troškova za sufinanciranje

Ocjena projekta i odlučivanje o sufinanciranju

Podnošenje zahtjeva za sufinanciranjem troškova Upravljačkom tijelu

Praćenje dinamike provedbe (izvješća korisnika) i izvještavanje Upravljačkog tijela

Trenutni IPA sustav: provedbene agencije i tijela nadležna za prioritete i mjere

korisnici sredstava
Korisnici sredstava

Korisnici / predlagatelji projekata: TDU, lokalna i područna samouprava te njihova tijela i udruženja, NVO, škole, sveučilišta, instituti, poduzetnički centri, javne kompanije, agencije koje su pravna tijela s javnim ovlastima, poduzetnici itd.

Izvršitelji radova/usluga, nabavljači opreme = potrošači sredstava: građevinske firme, instituti za edukaciju, konzultantske firme, proizvođači opreme itd.

Ciljana skupina: nezaposleni, studenti, poduzetnici, zaposlenici, državni službenici, itd.

tijelo nadle no za ovjeravanje pla anja
Tijelo nadležno za ovjeravanje plaćanja

Ovjerava troškove i aplikacije za isplatu EU sredstava sufinanciranja, te ih podnosi EK

ex post isplata EU sredstava korisnicima

Tri puta godišnje dostavlja EK podatke o isplatama i predviđanjima o troškovima (n+ )

rok od 2 mjeseca za isplatu EU sredstava

Prihvaća avansna i ostala EU sredstva i usmjerava ih na korisnike

tijelo nadle no za reviziju
Tijelo nadležno za reviziju

Neovisno o Upravljačkom tijelu i Tijelu nadležnom za reviziju

Uvjerava se u učinkovito funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole

Podnosi E. komisiji strategiju revizije i metodologiju (međunarodni standardi)

Podnosi EK godišnja izvješća o revizijama i nalazima te ocjenu nacionalnog sustava

Provodi reviziju podnesenih troškova na odgovarajućem uzorku projektnih aktivnosti

kako do eu sredstava
Kako do EU sredstava?

Uobičajeni postupak: NSRF  Operativni programi  usvajanje od strane EK  raspisivanje natječaja, odabir, potpisivanje ugovora, provedba

Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava (grant)

krajnji korisnik predlaže projekt na zadanu tematiku

natječajna dokumentacija obuhvaća: opis projekta, prijavni obrazac, priloge (proračun, logička matrica, građevinska dozvola, cost-benefit analiza, ocjena učinka na okoliš i dr. prema potrebi)

sf u odnosu na ipa program
Više novaca i šire područje primjene (novi potencijalni sektori turizam, zdravstvo, obrazovanje, kultura, socijalna insfrastruktura)

Novi korisnici: malo i srednje poduzetništvo

Nova pravila korištenja: nacionalne strukture i hrvatske jezik

Natječajna dokumentacija ne treba odobrenje DEU

Javna nabava prema nacionalnom zakonodavstvu

Naknadne isplate !!

SF u odnosu na IPA program
suradnja nacionalnog i regionalnog nivoa
Ukupna koordinacija procesa pripreme za strukturne fondove: SDURF

Koordinacija tijela državne uprave, županija i gradova u kontekstu regionalnog razvoja: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva

Resorna ministarstva kroz proces partnerskih konzultacija identificiraju prioritete, dok gradovi i županije sukladno tome predlažu projekte

Suradnja nacionalnog i regionalnog nivoa
slide22

Uloga regionalnih i lokalnih jedinica

  • Sada:
  • reg. i lokalna razina partneri u programiranju (partnerske konzultacije) i nadzoru provedbe IPA Operativnih programa
  • potencijalni korisnici IPA sredstava
  • Ulaskom u EU:
  • u prvoj fazi, upravljanje OP-evima na nacionalnoj razini
  • većina OP-eva doprinosi izravno regionalnom razvoju:
    • osigurati poticanje ujednačenog regionalnog razvoja, u skladu s nacionalnom politikom regionalnog razvoja
    • pojačati ulogu regionalnih i lokalnih jedinica u programiranju, pripremi projektnih prijedloga, obradi projektnih prijava, praćenju provedbe projekata
status msp a u eu
Status MSP-a u EU
  • 99.8% od svih tvrtki u EU
  • 67.1% poslova u privatnom sektoru
  • Što je MSP prema EU pravilima?
    • Poduzeće s manje od 250 zaposlenih, neovisno od velikih kompanija
    • Ukupni godišnji promet ne prelazi 50 mil.EUR
  • Podjela prema veličini poduzeća:
    • Mikro: manje od 10 zaposlenika
    • Malo: 10 do 49 zaposlenika
    • Srednje: 50 do 250 zaposlenika
glavni problemi msp a u eu
Glavni problemi MSP-a u EU
  • Prema terenskom istraživanju glavni problemi MSP-a u EU su:
    • Administrativni i regulatorni teret
    • Pristup financiranju
    • Oporezivanje
    • Nedostatak vještina
    • Pristup javnoj nabavi
    • (Nepravedna) tržišna utakmica
    • Radno zakonodavstvo
    • Kašnjenja u plaćanju
strukturni fondovi za msp
Strukturni fondovi za MSP
  • Izravna pomoć isključivo za MSP iz regija Cilja 1 – konvergencija
  • EFRR može financirati u kontekstu MSP-a:
    • Poduzetništvo, inovacije i istraživanje (npr. inovativne tehnologije i upravljački sustavi, korištenje ICT, eko-inovacije itd.)
    • Poboljšanje regionalnog i lokalnog okruženja za MSP (npr. pristup kapitalu za start-up tvrtke i tvrtke u rastu, poslovna instrastruktura, poslovne usluge, reg. i lok. kapaciteti za inovaciju i istraživanje te poslovnu suradnju)
    • Međuregionalna i prekogranična suradnja MSP-a
    • Ulaganje u ljudski potencijal
slide26

Europski socijalni fond:

    • Povećanje prilagodljivosti radnika i tvrtki
    • Povećanje pristupa zaposlenju i tržištu rada
    • Jačanje socijalnog uključivanja (npr. borba protiv diskriminacije)
    • Promocija partnerstva za reformu na polju zapošljavanja i uključenosti
    • Podupire jačanje investiranja u ljudski kapital (poboljšanje sustava obrazovanja)
    • Podupire razvoj inst. kapaciteta i poboljšanje učinkovitosti državne/lokalne administracije
izazovi pred nama
Izazovi pred nama…

Planirati korištenje EU sredstava temeljem ograničenog broja programa

Osigurati proračunska sredstva i provedbene kapacitete

Jasna i jednostavna provedbena struktura

Čim bolje iskoristiti pretpristupnu pomoć EU

Jačati stručnost i učinkovitost državne uprave

Sustavno informirati moguće korisnike

Aktivnosti u tijeku: provedba IPA-e i priprema za korištenje strukturnih instrumenata

slide29

3

1

2

Iskustva s

kohezijskom politikom

4

rezultati kohezijske politike 1
Rezultati kohezijske politike (1)

Smanjenje razlika u razvoju među regijama EU-a  povećanje GDP-a po stanovniku u regijama koje zaostaju u razvoju

Povećanje stopa rasta i otvaranje novih radnih mjesta  ne samo u regijama Cilja 1 već i Cilja 2

Veća produktivnost radnika zahvaljujući ulaganjima u ljudski kapital  EU sufinancira edukacije za oko 9 milijuna ljudi godišnje (više od pola žene)  posljedica: ulazak/povratak na tržište rada, bolja plaća, bolji uvjeti rada

slide31

Rezultati kohezijske politike (2)

  • Povećanje inovativnosti  velika ulaganja u R&D
  • Kvalitetnija javna ulaganja  7-godišnja financijska perspektiva/programiranje – posljedica: dugoročno proračunsko planiranje zemlje članice, važnost održivosti i veće produktivnosti ulaganja
  • Princip partnerstva na svim razinama  partnerstvo u programiranju, provedbi, monitoringu i evaluaciji  strateški pristup osigurava da su sve poduzete aktivnosti prilagođene stvarnom stanju i da postoji predanost uspjehu projekta
slide34

Rezultati kohezijske politike u brojevima

  • Trening i izobrazba 9 milijuna ljudi godišnje, od čega su više od pola žene
  • Stvoreno više od 450.000 poslova između 2000. i 2005.
  • Predviđa se otvaranje oko 1,4 milijuna radnih mjesta između 2007. i 2013.
  • Predviđeni rast BDP-a od 2000. (2004.) do 2013.

9,0% u Češkoj i Latviji

8,5% u Litvi i Estoniji

7,5% u Rumunjskoj

6,0% u Bugarskoj i Slovačkoj

5.5.% u Poljskoj

3,5% u Grčkoj i 3,1% u Portugalu

rezultati kohezijske politike u panjolskoj
Rezultati Kohezijske politike u Španjolskoj
  • znatno smanjenje razlike u razvoju u odnosu na EU prosjek - 1995. - 2007. BDP po glavi stanovnika porastao sa 92% na 106,8% u odnosu na prosjek EU 27
  • sufinancirana izgradnja 1 200 km cesta i autocesta (ušteda od 1,2 milijuna sati putovanja godišnje)
  • mreža brzih vlakova produžena za oko 850 km
  • proširenje i izgradnja 57 pogona za obradu vode (dostupnost populaciji povećana s 41% na 77%)
  • preko 370 000 ljudi je dobilo financijsku pomoć za samozapošljavanje
  • organiziran trening za 2,5 milijuna ljudi
  • 4 milijarde eura uloženo u sektor inovacija i R&D-a
slide36

Pitanje učinkovitosti kohezijske politike

  • Rastući jaz u blagostanju među regijama
  • Neke zemlje uspješnije od drugih
    • učinak ne ovisi (samo) o sredstvima !!
    • uspjeh ovisi o angažmanu državne uprave i ukupnoj strategiji razvoja
  • Visoki administrativni troškovi, koji doduše mogu biti dugoročno isplativi
    • prilika za reformu pristupa razvoju i nacionalnu praksu upravljanja proračunskim sredstvima
slide38

Izazovi učinkovitog korištenja EU sredstava

  • Odgovarajući kadrovski kapaciteti
  • Stručnost svih sudionika (acquis, pravila kohezijske politike, engleski jezik)
  • Fleksibilnost sustava (brojnost sudionika, složenost procedura, “n+ ” pravilo)
  • Strategija razvoja i odgovarajuća nacionalna proračunska sredstva
  • Informiranje i pomoć krajnjim korisnicima
  • Inovativni projekti su riskantniji…
  • Razmjena informacija i iskustava
to zna i dobro pripremljen projekt
Što znači dobro pripremljen projekt?

MAJOR PROJECTS  projekti u segmentu prometa koji su veći od 50 milijuna eura i projekti u ostalim područjima (okoliš, zdravstvena/obrazovna/turistička infrastruktura) koji su vrijednosti veće od 25 milijuna eura

Da bi se projekt prijavio Komisiji, mora biti pripremljena sljedeća dokumentacija:

Studija predizvodljivosti (opcijski)

Studija izvodljivosti (uključujući analizu troškova i koristi)

Studija učinka na okoliš

Idejni projekt i lokacijska dozvola

sva pitanja vlasništva nad zemljištem trebaju biti u potpunosti riješena

Glavni projekt

Građevinska dozvola

Izvedbeni projekt i priprema

Natječajna dokumentacija

slide40
NON MAJOR PROJECTS  projekti manje vrijednosti

hrvatska državna tijela moraju definirati opseg dokumentacije jer se projektne aplikacije šalju samo Upravljačkom tijelu (Managing Authority)

Opseg dokumentacije sigurno manji (npr. kod manjih projekata nije nužno provoditi studiju učinka na okoliš)

karakteristike uspje nih projektnih prijedloga
Karakteristike uspješnih projektnih prijedloga

Financijski kapaciteti predlagatelja projekta i partnera

Organizacijski kapaciteti (prethodno iskustvo)

Relevantnost projekta

Metodologija

Održivost

Proračun i financijska isplativost

slide42

Budućnost kohezijske politike2013. – 2020.

Novi izazovi:

Globalizacija

Klimatske promjene

Povećanje cijena energije

Povećanje demografske nejednakosti i socijalnih tenzija

Prilagođavanje nacionalnog zakonodavstva promjenama uzrokovanim novim izazovima

dodatni izvori informacija
Dodatni izvori informacija

Opća uprava za regionalnu politiku

http://ec.europa.eu/regional_policy/index_en.htm

Grantovi, fondovi i programi financirani EUsredstvima http://europa.eu.int/grants/index_en.htm

Objava natječaja i upute prijaviteljima za projekte financirane EU sredstvima namijenjenim RH

www.safu.hr

Uvid u intervencije EU kohezijske politike po članicama EUhttp://europa.eu.int/comm/regional_policy/atlas/index_en.htm

Izviješća o stanju socio-ekonomske kohezije u EU

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/repor_en.htm

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

www.strategija.hr

slide44
Hvala na pozornosti!

ana.beban@strategija.hr

vlatka.marcan@strategija.hr

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Radnička cesta 80, Zagreb 10 000

Tel. +385 1 4569 205, 4569 194; Fax. +385 1 4569 150

www.strategija.hr