Validacijska studija modela profesionalne orijentacije za učenike osnovnih škola Magistarski rad

1. Validacijska studija modela profesionalne orijentacije za učenike osnovnih školaMagistarski rad Dženana Husremović Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet u Sarajevu 08.09.2006.

2. 1.UVOD - Što je profesionalna orijentacija? • Profesionalnla orijentacija se sastoji u nalaženju posla, zanimanja ili pravca profesionalnog osposobljavanja koje najviše odgovara psiho-fizičkim mogućnostima, interesima i aspiracijama kandidata. Zasniva se na naučnom saznanju da nitko nije za sve sposoban, ali da svatko jeste za nešto sposoban. Svaki pojedinac bi mogao obavljati posao kojim bi bio zadovoljan, a koji bi istovremeno bio društveno koristan.“ (Mandić, Gajanović, Babić, Rakić, 1981) • „Profesionalna orijentacija je naučno – stručni postupak pomoću kojeg se pojedinci usmjeravaju na područja rada koja najbolje odgovaraju njihovim psihofizičkim sposobnostima, osobinama ličnosti i društvenim potrebama i u kojima imaju najviše izgleda da uspiju.“(Čehić, 1991) • „... proces pomoći ličnosti da razvije i prihvati integrativnu i adekvatnu sliku o sebi i svojoj ulozi u svijetu rada da ispita ovaj koncept u odnosu na realnost, da ga poveže sa realnošću, ostvarujući zadovoljstvo samim sobom i dajući svoj doprinos društvu“.(Super, 1957)

3. 1.UVOD - Što je profesionalna orijentacija? Novija saznanja u oblasti rada i obrazovanja i trendovi globalizacije koji podrazumijevaju cjeloživotno učenje i cjeloživotni razvoj karijere ukazuju da je profesionalna orijentacija podržavanje pojedinca u: • Prikupljanju informacija o svijetu rada • Usvajanju vještina koje su neophodne za gotovo svakodnevno donošenje zrelih i racionalnih odluka o nastavku školovanja ili razvoju karijere

4. 1. UVOD – Historijski pregled razvoja profesionalne orijentacije u BiH • Od 1954 do 1960 – službe za zapošljavanje: savjetodavni rad i vannastvane aktivnosti • 1956 – osnovano Jugosolovensko udruženje za profesionalnu orijentaciju • 1962 – formirane stalne zajedničke komisije za profesionalnu orijentaciju • Od 1973 glavni sadržaj rada komisija je bio konstrukcija, adaptacija i standardizacija instrumenata • Krajem 70-ih i u 80-im PO dobiva značajnije mjesto u osnovnim školama u okviru formiranih pedagoških službi • Uvođenje kolegija Profesionalna orijentacija na Filozofskom fakultetu, Odsjek za pedagogiju-psihologiju • Krajem 80-ih i početak 90-ih - Razvoj modela profesionalne orijentacije za učenike osnovnih škola – prof.dr. Ejub Čehić

5. 1. UVOD – Trenutno stanje PO u BiH • Prema izvještaju prof.dr.Ronalda Sultane direktora Euro-Mediterranean Centre for Educational Research(2005) trenutno stanje nije ni blizu zadovoljavajućem: • PO neadekvatna i u obrazovnom sektoru i u sektoru zapošljavanja • U obrazovnom sektoru ukoliko se i provodi ima karakter jednokratne aktivnosti u kojoj se ne naglašava cjeloživotna perspektiva • Nema dovoljno eksperata za savjetovanje u oblasti razvoja karijere • Koriste se neprovjereni i nelicencirani testovi

6. Kontekstualni uticaji bliski trenutku u kojem se donosi odluka Lične karakteristike -Dispozicije -Rod Rasa/etnicitet Zdravstveno stanje Očekavanja o samoefikasnosti Iskustvo kroz učenje Interesi Ciljevi Aktivnosti SD varijable -Kontekst -Materijalne mogućnosti Očekivanje ishoda 1. UVOD – Faktori koji utiču na odabir i razvoj karijere • Socijalno – kognitivna teorija razvoja karijere (Lent, 1994)

7. 1. UVOD – Određenje profesionalnih interesa • Iako definicije interesa variraju (Savickas,1999) najčešće objašnjenje je da su interesi koherentne i relativno trajne kognitivne strukture koje karakterišu stilove sviđanja i nesviđanja i njihovu konzistentnost u vremenu. • Interesi su proučavani sa situacijskog i dispozicionalnog aspekta: • Situacijski:prolazni i specifični za određeni kontekst; povezani sa emocionalnim statusom osobe u trenutku provođenja aktivnosti • Interesi iz dispozicionalnog aspekta:individualna psihološka dispozicija povezana sa individualnim preferencijama ka određenoj aktivnosti • Profesionalni interesi su premisa formiranja sklada između osobe i okoline kako bi se unaprijedio profesionalni uspjeh i zadovoljstvo na poslu.

8. 1. UVOD – Određenje profesionalnih interesa • U svojoj osnovnoj formi interesi su konstelacije sviđanja ili nesviđanja koje vode konzistentnim oblicima ponašanja (Strong, 1943) • Savickas (1999) ukazao je na još tri dodatna aspekta profesionalnih interesa: • Interesi posjeduju dispozicijsku kvalitetu, što znači da su relativno stabilni u vremenu. U ovom slučaju dispozicija označava dugotrajnost neke osobine. • Oni utiču na ponašanje preko motivacijskih procesa • Oni reflektiraju self koncept osobe.

9. 1. UVOD – Profesionalni interesi • Hollandova teorija razvoja karijere

10. 1. UVOD – Ispitivanje profesionalnih interesa • Za razliku od većine drugih instrumenata, oni su prije svega namijenjeni informiranju učesnika,a ne nekoga drugog o učesniku • “Upitnike profesionalnih interesa je najbolje posmatrati kao pomoć u samospoznavanju” (Cronbach,1990) • Razlog- velike varijacije rezultata i interpretacija što omogućava ispitaniku da usmjerava pažnju i na poslove o kojima prije nije razmišljao • Na taj način upitnik postaje instruktivno sredstvo koje vodi ka istraživanju profesionalnih opcija • Adekvatan rezultat savjetovanja prema tome nije odabir karijere nego povećanje spoznaje o samom sebi

11. 1. UVOD – Konstrukcija upitnika profesionalnih interesa • Klasična testna teorija • Teorija generalizabilnosti – proširena teorija uzorkovanja domena • Pravi rezultat nije uvijek isti • Uzorkovanje konteksta, indikatora, stimulusa i oblika pitanja • Koliko uspješno možemo odgovore uzorka ispitanika na ovako definiranom instrumentu generalizirati na sve druge uzorke konteksta, indikatora, stimulusa i oblika pitanja?

12. 1. UVOD – Interpretacija rezultata na upitnicima profesionalnih interesa • Uglavnom je to davanje odgovora na pitanje “Što se osobi najviše sviđa?” • Načini formiranja rezultata: • Sirovi procenti ili sirovi rezultati: odnos između opaženog rezultata i maksimuma na skali • Percentili ili standardizirani rezultati bazirani na normama (za upitnike interesa to su obično rodne norme, razvojne norme, a ponekada i opće norme). • Percentili ili standardizirani rezultati bazirani na normama populacije koja pripada određenom zanimanju. Npr. koliko se interesi srednjoškolca poklapaju sa interesima studenata mašinstva ili mašinskih injžinjera. • Istraživanja o tome koji je najbolji način formiranja razultata daju oprečne informacije

13. 1. UVOD –Samoprocjena sposobnosti/samoefikasnost • Konstrukt samoefikasnosti se kroz niz istraživanja (Hacket i Betz,1981; Lent, Brown i Hacket, 1994) je značajan element u teorijama razvoja karijere i kao značajan faktor u odabiru zanimanja. • Bandura (1982, 1997)je konceptualizirao samoefikasnost kao nivo uvjerenja osobe da može izvršiti određeni zadatak • Koncept samoefikasnosti se donekle preklapa sa samoprocjenom sposobnosti za izvođenje određenog zadatka (Brown, Lent i Gore,2000) • Prediger (1989, 1999b, prema Darcy i Tracey, 2003) -samoprocjena sposobnosti kao i druga specifičnija ispitivanja pružaju vrjednije informacije za kontekst odabira i razvoja karijere nego tradicionalni indikatori sposobnosti. • Samoprocjena sposobnosti zahvata više varijabilnosti bitne za odabir i razvoj karijere. • Iako postoji određena strukturalna sličnosti između podataka na samoprocjenama sposobnosti i interesima, to nikako ne znači da ove dvije skale mjere isti konstrukt iako je evidentno da imaju zajedničke latentne varijable.

14. 1. UVOD – Odlučnost u odabiru i razvoju karijere • (Ne)odlučnost u odabiru i razvoju karijere je kompleksan konstrukt i postoje različite forme neodlučnsti ((Crites, 1969; Tyler, 1969, prema Germeijs i De Boeck, 2002) • Jones (1977)- trodimenzionalni model neodlučnosti: • Stepen odlučnosti • Zadovoljstvo dosadašnjim stepenom odlučnosti • Razlozi za neodlučnost • Nedostatak jasne slike o sebi i svojim karakteristikama • Nedostatak informacija o zanimanjima i školskim institucijama • Neodlučnost kao crta ličnosti • Percepcija važnosti odabira – stepen uvjerenja osobe koliko je za njega/nju bitno donošenje odluke o karijeri u ovom trenutku • Jones je konstruisao Profil odluke o zanimanju čija je upotreba kriterijska

15. 2. Cilj i problemi istraživanja Ispitati metrijske karakteristike instrumenata za ispitivanje profesionalnih interesa i sklonosti i stepena odlučnosti u procesu odabira i razvoja karijere

16. 3. PROBLEMI ISPITIVANJA • Ispitati metrijske karakteristike Upitnika profesionalnih interesa i sklonosti – bosanskohercegovačka verzija • Adaptirati i ispitati metrijske karakteristike Profila odluke o zanimanju

17. 4. HIPOTEZE ISPITIVANJA • Struktura Upitnika profesionalnih interesa i sklonosti odgovara Hollandovoj teoriji o 6 tipova ličnosti • Ne postoje razlike u strukturi Upitnika profesionalnih interesa i sposobnosti za muške i ženske ispitanike • Struktura Profila odluke o zanimanju odgovara Jones-ovom modelu neodlučnosti u odabiru karijere • Ne postoje razlike u strukturi upitnika Profila odluke o zanimanju za muške i ženske ispitanike

18. 5. METODOLOGIJA ISPITIVANJA 5.1. Upitnik profesionalnih interesa i sklonosti (proMENTE,2005)- tri dijela upitnika od kojih svaki mjeri 6 tipova(faktora): • Samoprocjena sposobnosti • Procjena profesionalnih interesa • Zanimanja • Upitnik je konstruisan u okviru modela profesionalne orijentacije “Moja karijera”, proMENTE (2005), a kojeg je podržala i finansirala Evropska unija • Prva validacijska studija – januar 2005 • Druga validacijska studija – mart 2005

19. 5. METODOLOGIJA ISPITIVANJA 5.2. Profil odluke o zanimanju (Jones, 1989) – tri subskale: • Stepen odlučnosti • Zadovoljstvo odlukom • Razlozi za neodlučnost • Nejasna slika o sebi i svojim karakteristikama Nedostatak informacija o zanimanjima i obrazovnim institucijama • Neodlučnost kao crta ličnosti • Percepcija važnosti odluke

20. 5. METODOLOGIJA ISPITIVANJA Učesnici u ispitivanju

21. 5. METODOLOGIJA ISPITIVANJA Postupak • Uputstvo i upitnici su podijeljeni pedagozima osnovnih škola koji su testiranje izvršili metodom grupno vođenog rada u okviru časova odjeljenske zajednice u redovitom nastavnom procesu. • Podaci su obrađeni u SPSS-u ver.12.02

22. 6. REZULTATI – Upitnik profesionalnih interesa i sklonosti – druga validacijska studija Tabela 1: parametri skala sa testiranjem razlika po rodu (* Razlika aritmetičkih sredina je značajna** Za ženske ispitanike prijavljena je centralna vrijednost i vrijednosti 5 i 95 percentila)

23. 6. REZULTATI – Upitnik profesionalnih interesa i sklonosti – druga validacijska studija Tabela 2:Ukupne pouzdanosti po faktorima za ženske ispitanike

24. 6. REZULTATI – Upitnik profesionalnih interesa i sklonosti – druga validacijska studija Tabela 2:Ukupne pouzdanosti po faktorima za muške ispitanike

25. 6. REZULTATI – Upitnik profesionalnih interesa i sklonosti – druga validacijska studija Konstruktna valjanost za ženske ispitanike – faktorska analiza glavnih komponenti sa promax rotacijom

26. 6. REZULTATI – Upitnik profesionalnih interesa i sklonosti – druga validacijska studija • Konstruktna valjanost za muške ispitanike – faktorska analiza glavnih komponenti sa promax rotacijom

27. 6. REZULTATI – Profil odluke o zanimanju – druga validacijska studija • Testiranje normalnosti distribucije je pokazalo da se rezultati na skalama Stepen odlučnosti i Zadovoljstvo odlukom ne distribuiraju po normalnoj raspodjeli • Skala Razloga za neodlučnost se distribuira po normalnoj raspodjeli

28. 6. REZULTATI – Profil odluke o zanimanju – druga validacijska studija Testiranje razlika rangova po rodu

29. 6. REZULTATI – Profil odluke o zanimanju – druga validacijska studija • Pouzdanost

30. 6. REZULTATI – Profil odluke o zanimanju – druga validacijska studija • Konstruktna valjanost – faktorska analiza glavnih kompononeti sa varimax rotacijom

31. 6. REZULTATI – Profil odluke o zanimanju – druga validacijska studija • Diskriminativna valjanost – korelacija skala Profila odluke o zanimanju sa školskim uspjehom

32. 7. DISKUSIJA – Upitnik profesionalnih interesa i sklonosti Testiranje normalnosti distribucije i razlika između muških i ženskih ispitanika • Za ženske ispitanike rezultati na skali realističkog tipa značajno odstupa od normalne distribucije – razlozi? • muški ispitanici postigli značajno više rezultate na skalama realističnog, poduzetničkog i konvencionalnog tipa, • Ženski ispitanici postižu statistički značajno više rezultate na skalama artističkog i socijalnog tipa • Razlike su očekivane i u skladu su sa ranijim istraživanjima. • Holland (1997) je prijavio za Skalu realističkih zanimanja za žene manje od 10% prihvaćanja, odnosno pozitivnih odgovora. • Muškarci postižu više rezultate na realističnim i poduzetničkim skalama, dok žene postižu više rezultate na socijalnim i artističkim skalama.

33. 7. DISKUSIJA – Upitnik profesionalnih interesa i sklonosti Pouzdanost • Sve subskale za pojedine tipove imaju visoku pouzdanost za instrument ovog tipa (instrument za mjerenje tipičnih ponašanja) • Ali, u interpretaciji moramo imati na umu specifičnost konstrukta • Prema teoriji generalizabilnosti svaki tip je jedan multifaktorski konstrukt i u skladu s tim on se iskazuje u različitim kontekstima i različitim aktivnostima. • U definiranju tipova i određivanju zanimanja u radu sa klijentima moramo imati na umu kontekst, odnosno prema kojem području su okrenuti interesi.

34. 7. DISKUSIJA – Upitnik profesionalnih interesa i sklonosti Konstruktna valjanost • Interpretirani su faktori čiji je karakteristični korijen veći od 2 • Za ženske ispitanike 6, za muške 7 faktora (dodatni faktor je realistički tip): • Faktorska struktura se ne poklapa sa faktorskom strukturom predloženom u Hollandovoj teoriji

35. 7. DISKUSIJA – Upitnik profesionalnih interesa i sklonosti Konstruktna valjanost • Jasno su izdvojeni realistički, istraživački, umjetnički i socijalni tip • Istraživačko – analitički faktor - pitanja koja se odnose na analitički pristup, preciznost i detaljnost u radu, bilo da je to u istraživanjima ili konvencionalnim aktivnostima. Ispitanici koji sebe vide kao istraživački tip ujedno smatraju da su precizni ,detaljni i organizirani što i jeste odlika kako konvencionalnog, tako i istraživačkog tipa. • Poduzetničko – konvencionalni faktor - pitanja koja se odnose na poduzetničke interese prema administrativnim poslovima (rad u kancelariji, u pošti, banci, menadžerski poslovi administrativnog tipa). • Poduzetničko – socijalni faktor - pitanja koja se odnose na poduzetničke interese, ali usmjerene prema ljudima (rukovođenje, ubjeđivanje, podučavanje, organizacija događaja za ljude i slično).

36. 7. DISKUSIJA – Upitnik profesionalnih interesa i sklonosti • Razlozi za različitost faktorske strukture: • Sam sadržaj pitanja • Nenormativni način individualnog organiziranja interesa • Kulturološko – sociološko određenje pojedinih dimenzija – rodne razlike u tumačenju pojedinih tipova i preferenciji aktivnosti ili zanimanja

37. 7. DISKUSIJA – Upitnik profesionalnih interesa i sklonosti Da li je potrebno imati rodno odvojene verzije upitnika? • Orginalni SDS (Holland,1997) ima jednu verziju sa rodno odvojenim normama • Strong-ov orginalni inventar je imao odvojene verzije Argumenti ZA odvojene verzije: • Odgovori muškaraca i žena se razlikuju • Muškarci i žene drugačije doživljavaju jedno te isto zanimanje

38. 7. DISKUSIJA – Upitnik profesionalnih interesa i sklonosti Argumenti PROTIV odvojenih verzija: • Većina znanstvenika se složila (Cronbach,1990) se složila da je Strongov inventar imao neželjene socijalne efekte jer usmjeravanje pažnje ženskih ispitanika na samo određena zanimanja smanjuje broj opcija za razmatranje • Danas, muškarci i žene imaju slične, gotovo identične aktivnosti i odgovornosti u okviru jednog zanimanja • Rodno specifičan upitnik nije u duhu vjerovanja da muškarci i žene imaju jednaka prava i mogućnosti da slobodno biraju zanimanje • Muškarci i žene koji imaju slične interese trebali bi biti podsticani da razmatraju iste liste zanimanja.

39. 7. DISKUSIJA – Profil odluke o zanimanju Testiranje normalnosti distribucije i razlika između muških i ženskih ispitanika • Skale “Stepen odlučnosti” i “Zadovoljstvo dosadašnjim stepenom odluke” se ne distribuiraju po normalnoj raspodjeli, dok se “Razlozi za neodlučnost” distribuiraju po normalnoj raspodjeli • Ne postoje razlike u rezultatima muških i ženksih ispitanika

40. 7. DISKUSIJA – Profil odluke o zanimanju • Pregledom frekvencija utvrđeno je da: • na faktoru Nejasna slika o sebi i svojim karakteristikama 57% ispitanika postiže rezultat iznad prve standardne devijacije od kriterijske aritmetičke sredine skale • na faktoru Nedostatak informacija o obrazovnim institucijama oko 40% njih postiže rezultat veći od jedne standardne devijacije od kriterijske aritmetičke sredine. • Ovi podaci ukazuju na veliku potrebu organiziranog pružanja informacija i savjetovanja za učenike

41. 7. DISKUSIJA – Profil odluke o zanimanju Pouzdanost • Vrlo niska pouzdanost za faktor Nedostatak informacija o zanimanjima i obrazovnim institucijama (alpha = 0,53) i Stepen odlučnosti (alpha = 0.53). • Potrebno je jasnije definiranje pitanja na ove dvije subskale. • Skala Razloga za neodlučnost ima pouzdanost alpha=0,79 što je više nego pouzdanost koju je prijavio Jones (1989) za finalnu formu upitnika za englesko govorno područje

42. 7. DISKUSIJA – Profil odluke o zanimanju Korelacije pojedinih skala/faktora • Nedostatak jasne slike o sebi i svojim karakteristikama je značajno povezan sa Nedostatkom informacija o obrazovnim institucijama (rho=0,446,p<0,01) - problem neadekvatnog informiranja i savjetovanja učenika o odabiru buduće karijere • Neodlučnost kao osobina ličnosti je visoko i značajno povezana sa Nedostatkom informacija o obrazovnim institucijama (rho= 0,387 ,p<0,01)kao i sa percepcijom važnosti odabira (rho= 0,436 ,p<0,01)

43. 7. DISKUSIJA – Profil odluke o zanimanju Konstruktna valjanost “Razloga za nedlučnost” • Izdavajaju se tri faktora koja ukupno objašanjavaju 59% varijance • Faktorska struktura se ne poklapa sa faktorskom sturkturom koju je dobio Jones • Razlog:sadržaj tvrdnji koji djeca osnovnoškolskog uzrasta ne tumače isključivo nedostatkom informacija o obrazovnim institucijama, nego i svojim neodlučnošću i nepoznavanjem vlastitih kapaciteta • Watson(2004) prijavio da se faktorska struktura Profila odluke o zanimanju u svojim internacionalnim verzijama razlikovala za različite dobne i kulturne skupine

44. Koliko su instrumenti adekvatni za aktivnosti u profesionalnoj orijentaciji? • Instrumenti koji su validirani u ovom istraživanju imaju svoju vrijednost jer: • su bazirani na teoretskim konstuktima koji su svjetski priznati i u upotrebi • se u sličnoj formi koriste u drugim državama • omogućavaju proaktivno učešće učenika u interpretaciji rezultata • su otvorene licence za korištenje

45. Koliko su instrumenti adekvatni za aktivnosti u profesionalnoj orijentaciji? • Upitnik profesionalnih interesa i sklonosti zahtijeva dodatne dorade i preformulacije pitanja: • Na skali realističnog tipa potrebno je formulirati rodno neovisne tvrdnje te odabrati zanimanja sa kojima se ženski ispitanici mogu identificirati kao i muški ispitanici. • Definirati tvrdnje na skali samoprocjene sposobnosti istraživačkog tipa kako bi se više odnosila na istraživačke sposobnosti, a manje na preciznost i detaljnost u konvencionalnom smislu • Skalu za poduzetnički tip revidirati tako da mjeri više poduzetničke karakteristike, a manje socijalne odnose u smislu pomaganja drugim ljudima, što je tipično za socijalni tip

46. Koliko su instrumenti adekvatni za aktivnosti u profesionalnoj orijentaciji? • Kod Profila odluke o zanimanju potrebno je: • jasnije definirati trijažna pitanja koja se odnose na zadovoljstvo trenutnim stepenom odluke • jasnije definirati pitanja koja se odnose na raspolaganje informacijama o zanimanjima i obrazovnim institucijama kako bi se postigla jasnija faktorska struktura i pojednostavila interpretacija rezultata • Konstruisati ili adaptirati multidimenzionalni test sposobnosti

47. Koliko su instrumenti adekvatni za aktivnosti u profesionalnoj orijentaciji? • O adekvatnosti treba razmišljati i u kontekstu šire javne politike reforme profesionalne orijentacije, odnosno savjetovanja za odabir i razvoj karijere • Praksa i istraživanja u oblasti razvoja i savjetovanja o izboru i razvoju karijere predstavljaju jednu od najplodonosnijih oblasti u području psihologije rada • Harris - Bowlsbey (2003) naglašava da su psihološka mjerenja vrijedna i potrebna, ali da je još uvijek neophodno pomoći savjetodavcima, posebno u školama da kupe i koriste dostupne instrumente kao i da iznađu modele ispitivanja i savjetovanja za odabir i razvoj karijere koji se mogu proaktivno koristiti sa učenicima

48. Koliko su instrumenti adekvatni za aktivnosti u profesionalnoj orijentaciji? • Uvijek imati na umu kulturološki kontekst i i specifičnosti populacije, kao i vrijeme na kojoj se primjenjuju mjerni instrumenti. • Whiston i autori (2003): • intervencije ili pomoć u odabiru i razvoju karijere koje ne uključuju savjetodavca značajno manje efikasne u odnosu na intervencije koje uključuju savjetodavca. • radionice ili strukturirani grupni rad proizvodi značajno bolje efekte u odnosu na nestrukturirani grupni rad • literatura o savjetovanju za odabir i razvoj karijere ukazuje na postojanje zabrinutosti naučne zajednice zbog nedostatka kvalitetnih treninga za savjetodavce

49. Koliko su instrumenti adekvatni za aktivnosti u profesionalnoj orijentaciji? • Svjetska stručna i naučna zajednica poziva na reforme i donošenje zakonskih regulativa kojima bi savjetovanje za odabir i razvoj karijere postalo jedna od glavnih sila u razvoju ljudskog kapitala. • U današnjem svijetu koji se mijenja iz dana u dan, tri tradicionalno odvojene kockice života – učenje, rad i zabava – više nisu tako razdvojive • Ljudi više ne uče stvari jednom za svagda, rade jedne te iste poslove vrlo dugi vremenski period. • U takvom svijetu da li razvoj karijere može biti posmatran kao stabilan i nepromjenjiv konstrukt?

50. 1. UVOD – Konstrukcija upitnika profesionalnih interesa • Adekvatan upitnik bi trebao da sadržava dovoljan broj sadržajno reprezentativnih pitanja kako bi generalizabilnost rezultata bila veća • U zadnje vrijeme povećava se naglasak na samoocjenjivanju i samointerpretacijama – prateći priručnici prilagođeni uzrastu • Ukoliko je cilj potaći klijenta na razmišljanje, onda pouzdanost i valjanost ne moraju zadovoljvati standarde koji se postavljaju pred npr. testove postignuća (Cronbach,1990) • S druge strane, povećava se mogućnost pogreške u interpretaciji