SVINJSKA KUGA

1. Sveučulište u Osijeku Poljoprivredni fakultet u Osijeku Smjer: Zootehnika-Lovstvo i pčelarstvo SVINJSKA KUGA

2. Što je to klasična svinjska kuga? • Virusna bolest koju uzrokuje virus skupine pesti-virusa • Neizlječiva i završava uginućem svinje • Prva pojava 1822. u Francuskoj, 1833. u Njemačkoj • 1830. u SAD • 1862. u Engleskoj • U Hrvatskoj prvi puta ustanovljena 1896. godine • 1903. ustanovljeno da je uzročnik virus • Ljudi od ove bolesti ne oboljevaju

3. Otporan na niskim temperaturamaU ohlađenom mesu nekoliko mjeseciU smrznutom mesu godinama • Osjetljiv na visoke temperature (iznad 56 °C) • Osjetljiv na većinu dezinficijensa (kaustična soda,klorni pripravci, formalin

4. IZVORI ZARAZE • Bolesne svinje,meso i drugi tjelesni organi priklanih svinja oboljelih od KSK • Svinje u inkubaciji od svinjske kuge • Zagađeni predmeti • Prijevozna sredstva i sve što je bilo u kontaktu s bolesnom svinjom

5. Kako se bolest prenosi ? • Direktnim kontaktom s bolesnim svinjama (domaćim ili divljim) • Zaraženom hranom (napoj, otpaci) • Umjetnim osjemenjivanjem • Drugim životinjama (miševi, štakori, ptice) • Čovjek (odjeća, obuća) • Prijevozna sredstva, stelja, gnoj

9. NAČIN ULASKA UZROČNIKA U ORGANIZAM SVINJA • U prirodnim prilikama uzročnik bolesti ulazi u organizam svinje kroz usta i nos, tj.oronazalno • Inkubacija (2-15 dana, najčešće 7-10 dana) - ovisi o obliku bolesti • Izlučivanje virusa (nakon pojave prvih znakova bolesti ili prije): -slinom -mokraćom -fecesom -sjemenom -krastama

10. OBLICI BOLESTI -perakutni /brzi oblik/ -akutni /sporiji oblik/ -kronični /dugotrajni oblik bolest/ -prenatalni

11. Koji će se oblik razviti ovisi o: - dobi - virulenciji virusa - imunitetu svinje - pasmini

12. PERAKUTNI OBLIK( brzi oblik) • Dosta rijedak • Pogađa uglavnom mlade životinje koje uginu naglo bez prethodnih znakova bolesti • Javlja se obično prilikom prvog izbijanja bolesti

13. AKUTNI OBLIK(sporiji oblik) Tipičan za svinjsku kugu. U početku svinja slabije jede, tjelesna temperatura postupno raste, životinja uglavnom leži, traži tamnija mjesta u staji i daje dojam da je jako bolesna

14. AKUTNI OBLIK (najčešći) OPĆI ZNAKOVI - temperatura 40,5-41,5 °C (39,5-43,0) - depresija, slabost, svinje ne jedu, ne reagiraju na podražaje (buku) • upala očnih spojnica s gnojnim iscjetkom iz oka koji sljepljuje očne kapke • grupiranje s tendencijom guranja “na hrpu” - prvotno začep, a zatim proljev i povraćanje

15. TIPIČNI ZNAKOVI -crvenilo na koži (krvarenja i kraste) -posrtanje i zanošenje zadnjim krajem, hodanje u krug, nekoordinirani pokreti, grčevi, guščji hod, sjedenje poput psa -visoka smrtnost (obično nakon tjedan dana od prvih znakova) DRUGI ZNAKOVI -sekundarne bakterijske infekcije (otežava dijagnozu)

16. KRONIČNI OBLIK • Početni simptomi slični kao i kod akutnog oblika, trajni proljev, anemija, upala pluća (što se očituje teškim i ubrzanim disanjem), izuzetno loše opće stanje • Nema tipičnih krvarenja po koži • Traje nekoliko mjeseci i nastupa smrt

17. Akutni oblik-klinički znakovi

26. Initial clinical signs include depression and high fever (41°C/106°F), which are associated with severe leukopenia (total white blood cell count may be less than 4,000/mm3). The virus attacks lymphoid tissue and tonsillar necrosis, appearing as popcorn-like spots in the dorsocaudal pharynx may be visible clinically

27. Patološko anatomske promjene

30. Petehijalne hemoragije u mukozi spiralnog kolona • Hemoragična pneumonia

36. PRENATALNI OBLIK • Prasad se može inficirati intrauterino • Ishod infekcije ovisi o virulenciji uzročnika • i o vremenu graviditeta (pobačaj, mumifika- • cija, malformacije) • -infekcija krmača može rezultirati rađa- • njem normalne prasadi koja trajno izlučuje • virus (nakon prašenja prasad je kržljava, • ponekad tremor) • Krmače pokazuju blage simptome • Ovaj oblik ima važnu ulogu u širenju virusa

39. SLIČNOST S DRUGIM BOLESTIMA Svinjskoj kugi slični su: vrbanac (visoka temperatura i crvenilo na koži), salmoneloza, gripa prasadi, zarazni gastroenteritis, bedrenica (edem grlišta), kolibacioza, pastereloza i afrička kuga svinja, bolest Aujeszkoga (tipičan je živčani poremećaj)

40. KADA POSUMNJATI NA SVINJSKU KUGU ? Temperatura s: -hemoragičnim sindromom (krvarenjima) -neurološkim smetnjama -temperatura nepoznatog podrijetla kada terapija s antibioticima ne daje rezultata -pobačaji i problemi s plodnošću -tremor prasadi -kronično bolesne životinje -pojava kržljave prasadi

41. Točkasta krvarenja osobito u limfnim čvorovima, bubrezima, grkljanu, mokraćnom mjehuru Infarkti, odnosno hematomi u slezeni Tzv. “butoni” u debelom crijevu

42. U slučaju otkrivanja KSK provodi se najstrožiji način suzbijanja i iskorjenjivanja te bolesti iz populacije svinja što podrazumijeva hitno usmrćivanje svih svinja gdje se bolest pojavila, neškodljivo uklanjanje i uništavanje lešina i temeljito pranje i dezinfekcija. Svaki se slučaj sumnje na KSK mora temeljito ispitati što uključuje i laboratorijske analize u smislu isključivanja ili potvrđivanja ove bolesti.

43. PREVENTIVA • Dužnosti držatelja svinja: -provoditi odgovarajuće zoosanitarne mjere na farmama i gospodarstvima

44. Za uzgoj do 10 svinja: • gospodarstvo mora biti ograđeno, a ulaz u objekte mora biti pod kontrolom; • organizirati i provoditi dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u skladu s tehnološkim zahtjevima; • osigurati propisano zbrinjavanje uginuća, krutoga gnoja, gnojovke i otpadnih voda nastalih tijekom držanja svinja; • ulaz u objekte sa svinjama dozvoljen je samo radnicima; • svi koji uoče ili imaju ikakva saznanja o pojavi bilo kakvih znakova bolesti, sumnji na bolest, ili neuobičajenom ponašanju svinja unutar ili izvan gospodarstva, obvezni su o tome izvijestiti veterinara;

45. Za uzgoje od 11 do 100 svinja, uključujući prijašnje mjere: • radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću; • na ulazima na farme mora biti dezobarijera za vozila i ljude; • za dezinfekciju primjenjivati odobrena sredstva u propisanim koncentracijama; • za rad u objektu sa svinjama potrebno je osigurati zaštitnu odjeću i obuću samo za tu namjenu te je zabranjen izlazak sa gospodarstva u istoj zašitnoj odjeći i obući;

46. Za uzgoje od 101 i više svinja, uključujući prijašnje mjere: • osigurati osobu za održavanje dezobarijera i evidenciju o tome; • svi zaposlenici na farmi obvezni su pri ulasku na farmu dezinficirati ruke i obuću; • osigurati garderobe za zaštitnu odjeću i obuću, odvojeno »čisto« i »nečisto« i sanitarni čvor za pranje ruku, te po potrebi prostor za tuširanje; • obvezno je presvlačenje u zaštitnu odjeću svih osoba koje rade na farmi prilikom ulaska u krug farme, a koja se nakon uporabe mora propisno odložiti u garderobnom ormariću za »nečisto«; • zabranjen je izlazak iz kruga farme u zaštitnoj odjeći i obući i njihovo iznošenje; • osigurati praonicu zaštitne odjeće; • organizirati rad farme na način da se onemogući nekontrolirano i nepotrebno kretanje zaposlenika unutar farme; • o svim posjetiteljima na farmi mora biti vođena evidencija s datumom ulaska i izlaska s farme te svrhom posjete;

47. – vozila mogu ući na farmu samo prolaskom kroz dezobarijeru s dezinficijensom i po odobrenju odgovorne osobe; • posjetitelji mogu ući na farmu nakon provedene dezinfekcije prema naputku odgovorne osobe, a na farmi se mogu kretati samo u njihovoj pratnji uz obvezno nošenje zaštitne odjeće i obuće; • zabranjeno je unošenje i iznošenje pribora, alata ili opreme s farme; • obvezno je organizirati prehranu zaposlenika u krugu farme; • strogo je zabranjeno unošenje na farmu hrane za ljude od strane pojedinaca, osobito svinjskog mesa i proizvoda podrijetlom od svinjskog mesa; • zaposlenici farme ne smiju se baviti uzgojem svinja u svom domaćinstvu; • zaposlenici farme ne smiju raditi u objektima za uzgoj svinja izvan onih na farmi; • zaposlenici farme ne smiju sudjelovati u lovu na divlje svinje niti obavljati ikakve poslove oko živih ili mrtvih (uginulih ili ustrijeljenih) divljih svinja; • zaposlenici koji su slučajno bili u kontaktu s bolesnim ili sumnjivim svinjama, njihovim dijelovima ili proizvodima, obvezni su o tome obavijestiti odgovornu osobu, prije ulaska u krug farme.

50. Situacija u Europi (2003) D SK RO BIH SR BG MK