KISELE KIŠE

1. KISELE KIŠE

2. ŠTO JE KISELA KIŠA • Kisela kiša je padalina koja je zagađena sumporovim dioksidom, dušikovim oksidom, amonijakom i drugim kemijskim spojevima • Plinovi se otapaju u vodi kiša i ostalih oborinama te se pod utjecajem sunčeva svjetla i O2pretvaraju smjesu u kojoj je otopljena sumporna i dušična kiselina • Ispitivanja pokazuju da sumporna i dušična kiselina snose najveću odgovornost za kiselost kiše • Normalna pH vrijednost kiše je otprilike 5.5, a pH kisele kiše u prosjeku iznosi 4 – 4.5

3. Stručnjaci predviđaju da će se u 2020. g. za trećinu manje sumpornih-oksida ispuštati u zrak nego u 1980. g., ali će se u području Azije njihova emisija u tom vremenskom periodu više nego udvostručiti • Još štetniji su dušikovi oksidi koji u okolinu dospijevaju najvećim dijelom kao ispušni plinovi u prometu

4. Skulptura na jednom dvorcu u Westphaliji u Njemačkoj slikana 1908.g. i 1968.g. :

5. DJELOVANJE KISELIH KIŠA NA BILJKE • Kisele kiše štetno djeluju na biljke na 2 načina: -Preko korjenova sustava - preko lišća – oštećenje kutikule i dr. organa lišća, dovodi do povećanog isparavanja vode u lišću i do postupnog sušenja i otpadanja lišća -povećana kiselost tla uzrokuje oslobađanje otrovnih teških kovina i promjene u biološkoj aktivnosti tla

6. Biljci je smanjen dovod vode i hranjivih tvari (Ca, Mg, K) pa joj je usporen rast • Takve biljke su osjetljivije na mraz, visoke temperature i na različite uzročnike bolesti

8. KISELI OCEANI • Globalno zagrijavanje je ekološki problem koji utječe na život na planeti zemlji • Posljedice ovog problema osjećamo svakodnevno, osim porasta temperatura, dolazi do promjena u biološkim procesima, topljenja ledenih santi, podizanja nivoa mora, promjene staništa biljaka i životinja uslijed adaptacije na nove klimatske uvjete

9. Nastavi li se povećavati količina ispuštenog CO2, površina mora mogla bi postati kiselija nego ikad prije • Bikarbonati i ioni vodika povećavaju kiselost površinskog sloja mora • Nakon ledenog doba pH oceana iznosio je 8.3, danas je 8.1 • AtmosferskiCO2 postići će najveću vrijednost do 2300. god. s 1900ppm što je pet puta više nego danas, zato će pH površinskog sloja mora pasti na 7,4 i ostat će na toj razini nekoliko stotina godina

10. EFEKT STAKLENIKA • Zadržavanje topline u atmosferi zbog plinova koji upijaju dugovalno zemljino zračenje. • Utječe na porast sadašnje temperature na zemlji. • Kružnitok tvari između zemlje i atmosfere mora biti uravnoteženo, ali zrak ne može neograničeno primati plinoviti otpad sa zemlje što dovodi do globalnog zagrijavanja i koncentracija CO2 u atmosferi raste.

11. Na zemlji svaki novi porast koncentracije CO2u zraku remeti globalnu klimu porastom prosječne temperature za nekoliko °C • Porastom koncentracije (prije svega čovjekovim utjecajem ) jača i učinak staklenika • POSLJEDICA: otapanje ledenjaka i porast razine mora i oceana za oko 0.5 m svakih 10 godina

13. STAKLENIČKI PLINOVI • Plinovi koji apsorbiraju infracrvene zrake, prirodni ili sintetički • Uatmosferu dospijevaju emisijom plinova, a djelomično nastaju u atmosferi i kemijskim reakcijama. • Riječ je o plinovima koji čine manje od 1% ukupnog volumena plinova • To su:

14. Ugljični dioksid • Metan • Dušični dioksid • Vodena para • FCKW • H-FCKW • HFC • FKW • PFC • Sumporni heksafluorid • Ozon