LITURGIJSKE KNJIGE & POVIJEST LITURGIJE

LITURGIJSKE KNJIGE&POVIJEST LITURGIJE Biblija Knjiga misnih čitanja Misal Obrednici Bogoslužni priručnici Preuzeto s ministrant.net i KBF Split

Krešo POVIJEST (KRATKA) LITURGIJE

Ovo činite meni na spomen (Lk 22,19) • Zapovijed Isusova – Vođe i Učitelja • Crkva ju ostvaruje kao posljednju želju svoga Utemeljitelja • Povijest liturgije znači proučavati kako je Crkva odgovarala na tu zapovijed u vremenu i prostoru • Povijest kršćanskog bogoslužja u kome se zrcali izražaj vjere Kristove Zaručnice

Sancrosanctum Concilium (SC) Konstitucija o svetoj liturgiji II vatikanskog sabora, SC 21: • Liturgija se sastoji od nepromjenjivog dijela koji je božanski ustanovljen i od promjenjivih dijelova. Ti se dijelovi u tijeku vremena mogu ili čak moraju mijenjati, ako su se u njih možda uvukle pojedinosti koje manje odgpvarau prisnoj naravi same liturgije ili su postale manje prikladne

Kriteriji izmjene Liturgijski tekstovi i obredi • Moraju biti u službi liturgijske znakovitosti • Njihova ih jasnoća mora učiniti što shvatljivijima vjernicima • Oni će već po sebi omogućiti puno i zajedničarsko sudjelovanje svih prisutnih

Nastanak i početak • Jaki utjecaj starozavjetnog hebrejskog bogoslužja i helenističke (grčko-rimske) kulture • Nastanak u okrilju starozavjetne religiozne prakse • Izrastanje u krajevima duboko prožetim helenističkom kulturom • Primjer: • središnje slavlje – PASHA – Pedesetnica • “Svet, svet, svet” u središnjem dijelu Euharistije

Tragovi starozavjetnog bogoslužja • Novi zavjet se u Starom skriva, a Stari u Novom otkriva (sv. Augustin) • Bogoslužje Riječi Božje preuzeto je iz starozavjetne liturgijske prakse jutarnje subotnje svečanosti u sinagogi( dva odlomka Svetog pisma, psalam, homilija) • Euharistijska molitva koja sadrži stil i neke sadržaje stare zahvalne molitve • Molitva vjernika – “Tefilah” tj. Molitva 18 blagoslovnih zaziva • Tjedni krug od sedam dana i tjedni kultni dan (subota - > nedjelja) • Svet, svet, svet – Iz 6,3 • Obred polaganja ruku

Utjecaj helenističke kulture • Obred slavljenja sakramenta krštenja preuzima elemente egzorcizma, mazanja uljem • Slavljenja bdjenjem • Šutnja tokom najvažnijih dijelova bogoslužja • Tehnika molitvenih obrazaca: simetrija, ritmički završetak, okretanje prem aistoku, gradnja crkava istok-zapad • Termini: liturgija, euharistija, misterij, prefacija, kaknon, agape, eppifanija, advent, ... • Litanijski način moljenja i zaziva

Isus začetnik kršćanskog bogoslužja • Pročišćavanje hebrejskog kulta • Bučno čišćenje Hrama • Narod me ovaj usnama časti a srce mu je daleko od mene • Milsorđe mi je milo a ne žrtve paljenice • molitva • Završetak hebrejskog kulta (dopuna) – dva temeljna obreda Novog zavjeta • Krštenje • Euharistija

Život kao bogoštovlje • Zaklinjem vas, braćo, milosrđem Božjim: prikažite svoja tijela za žrtvu živu, svetu, Bogu milu - kao svoje duhovno bogoslužje. • Ne suobličujte se ovomu svijetu, nego se preobrazujte obnavljanjem svoje pameti da mognete razabirati što je volja Božja, što li je dobro, Bogu milo, savršeno. Rim 12,1-2

Liturgija u apostolsko vrijeme • Podvojenost Crkve (Jeruzalem vs. helenisti) • Razaranje Hrama 70. • Konačni raskid sa kultom Starog zavjeta • ‘Didahe’ – Nauk dvanaestorice apostola • Skup odredaba o krštenju, postovima, euharistiji, molitvama • Blagoslovi za kalež, razlomljeni kruh • Poziv na poslanje, navještaj Radosne vijesti

Molitveni obrasci prvih krćana • Psalmi • Kršćanski himni • Usklici (Amen, Aleluja)

Tertulijan 211. godine • Silazimo u vodu, pred zajednicom i biskupom, odričemo se đavla • Tri puta zaronjeni u vodu i • Sakrament euharistije, slavljen navečer. Mi to slavimo za noćnog okupljanja pred zoru i primamo iz ruku predsjedatelja • Prinosi za pokojne na godišnjicu njihovog rađanja za žiuvot vječni • Nedjeljom postiti i klanjati se Bogu na koljenima je bezbožnost

Izlazak na svjetlo • Milanskim ediktom 313. g. završava faza progona kršćana • Određuje se da se mjesta okupljanja grade iz državne riznice • Građevina, umjetnost • Procvat novih zajednica i korištenje pogodnosti razvijenih komunikacija Rimskog carstva • Pet patrijarhata: Rim, Carigrad, Antiohija, Aleksandrija i Jeruzalem – različiti obredi

Obredi • Istočni obredi • Sirska grupa • Antiohijski, Maronitski, Bizantski, Armenski, Perzijski • Aleksandrijska grupa • Koptski, Etiopijski • Zapadni obredi • Rimska grupa • Rimski, Afrički, Ambrozijanski, Zagrebački • Nerimska grupa • Keltski, Galski, Mozarapski

Reforme • Latinski jezik (380. g.) • Tridentski sabor (1545-1563) • Martin Luter • II vatikanski sabor • Zaokret od rasprava o naravi kulta i oblicima njegovog ostvarivanja: nutarnji-izvanjski, privatni-javni • Objava kao povijest spasenja i fokusiranje liturgije

RED SVETE MISE

Ivan Čutura Liturgijske knjige

Biblija • U svakoj se misi navješćuje riječ Božja. Zato je Biblija, Stari i Novi zavjet, najvažnija od svih knjiga kojima se u misi služimo da bismo sve bolje razumjeli što Bog od nas očekuje. Biblija se još naziva i Svetim pismom, Evanđeljem, Radosnom viješću, Blagom viješću, itd. • Biblija je RIJEČ BOŽJA po tome što nam Bog govori po ovoj knjizi. • Kao što je Bog svojom riječju pozvao svijet u postojanje, tako se i propovijedanjem riječi Božje događa spasenje, pomirenje i život. • Riječ Božja ne daje nam samo informaciju, nego u Riječi sam Isus dolazi k nama, ispunja nas i postaje vidljiv. • Riječ Božja i Presveti oltarski sakrament jesu dvije stvarne mogućnosti susreta s Isusom i nebeskim Ocem.

Snalaženje u liturgijskim knjigama • Snalaženje u lekcionarima • Poznavanje najvažnijih obrednika • Liturgijske (bogoslužne) knjige • Služenje liturgijskim priručnicima • Poznavanje crkvene ili liturgijske godine • Služenje Svetim pismom (Biblijom)

Snalaženje u lekcionarima • Lekcionari su zasebne knjige koje sadrže liturgijska (misna) čitanja • Zbirke odlomaka iz Svetog pisma što se čitaju u bogoslužju • Svagdanja • Nedjeljna • Blagdanska • Svetačka • Adventska • Korizmena • Uskrsna

Svesci lekcionara Nedjeljnja čitanja • Izmjenjuju se kroz 3 godine (A, B, C) Svagdanja čitanja • Izmjenjuju se kroz 2 godine (I i II) • Svetačka čitanja • Prigodna i zavjetna čitanja • Mise i čitanja Blažene Djevice Marije i Zbirka misa o BDM • Obrednik za Sveti tjedan • Nedjeljni lekcionar

Svagdanja čitanja (I, II) • Tri sveska • Dva godišnja niza čitanja • Trokut oznaka: neparna godina • Romb oznaka: parna godina • Svaki dan tri odlomka: • Stari zavjet • Novi zavjet (Apostoli) • Evanđelje • Obično se čitaju dva: • Stari ili Novi zavjet • Evanđelje • Između čitanja pripjevni psalam • Prije evanđelja poklik • Aleluja, ili prikladno vremenu • Slava tebi Kriste, kralju vječne slave, u vrijeme korizme

Nedjeljna čitanja (A, B, C) • Tri sveska • Tri godišnja niza čitanjaA, B, C • Svaki dan tri odlomka: • Stari zavjet • Novi zavjet (Apostoli) • Evanđelje • Sadrži: vrijeme Došašća, Božićno, Korizmeno, Vazmeno vrijeme, vrijeme kroz godinu i svetkovine Gospodnje “kroz godinu”. • Između čitanja pripjevni psalam • Prije evanđelja poklik • Aleluja, ili prikladno vremenu • Slava tebi Kriste, kralju vječne slave, u vrijeme korizme 2007 godine iz tiska je izašao jedinstveni Nedjeljni lekcionar u kojemu nalazimo čitanja sve tri liturgijske godine u jednoj knjizi. Tu se također nalaze tekstovi pripjevnih psalama i redaka uz aleluju kako bi ih se moglo lakše pjevati.

Čitanja na blagdane i spomendane • U misi se uzimaju samo dva čitanja • Prvo – Stari zavjet ili Apostoli • Drugo – evanđelje • U vazmeno vrijeme: • Prvo: Djela apostolska • Drugo: Ivanovo evanđelje • Na svetkovine i blagdane uvijek se uzimaju čitanja što se nalaze u vlastitim ili zajedničkim čitanjima.

Svetačka bogoslužja • Za neka svetačka bogoslužja predložena su vlastita čitanja • Inače se uzimaju slična čitanja iz zajedničkih čitanja koja osvjetljuju neku osobitost svečeva duhovnog života ili djelatnosti • Često lekcionar naznačuje koje se čitanje može uzeti iz svetačkih slavlja • Svetački lekcionar sadrži i zajendička čitanja u zajedničkim slavljima ili za određeni red (npr. mučenika, djevica, pastira) ili svete općenito.

Prigodna čitanja • Sadrže liturgijska čitanja u različitim prigodama • Zavjetna čitanja u posebnom zgodama ili svetkovinama

Čitanja o BDM Mise i čitanja BDM • Odnosi se na blagdane i spomendane, zajedničke mise i zajednička čitanja BDM • Sadrže tri čitanja Zbirka misa o BDM • Odnosi se na vrijeme Došašća, Božićno vrijeme, Korizmeno vrijeme, Vazmeno vrijeme i vrijeme kroz godinu • Predlažu se dva čitanja • U svečanim prilikama i tri čitanja

Sveti tjedan • Dio Rimskog misala • sadrži prigodna liturgijska čitanja • Nedjelja Muke Gospodnje (Cvjetnica) • Ponedjeljak svetoga tjedna • Utorak svetog tjedna • Srijeda svetog tjedna • Četvrtak svetog tjedna (Veliki četvrtak) • Služba Muke Gospodnje (Veliki petak) • Vazmeno bdijenje u Svetoj noći (Velika Subota)

Franjevački misal • Dodatak Rimskom misalu • Hrvatski je franjevački misal zajednički svim franjevačkim obiteljima za hrvatsko jezično područje prema Kalendaru hrvatskih franjevačkih zajednica

Direktorij • Svaka crkva ima u sakristiji i direktorij u kojem se nalazi sve što je važno za misu i čitanja pojedinog dana. Direktorij je praktično pomagalo za pripremu svete mise.

Evanđelistar • Važno je među liturgijskim knjigama spomenuti i Evanđelistar. Evanđelistar je svečano urešena knjiga u kojoj se nalaze nedjeljna evanđelja A, B, C i evanđelja blagdana i svetkovina, te kao dodatak stavljena su cjelokupna četiri evanđelja. Evanđelistar se u svečanim misama nosi visoko uzdignut između dviju svijeća u ulaznoj procesiji i prije čitanja ili pjevanja evanđelja.

Misal • Misal je liturgijska knjiga namijenjena svećeniku kao misni priručnik. • Svatko, čija je dužnost posluživati pri upotrebi knjiga, također se mora znati snalaziti u misalu kako bi ga mogao u pravo vrijeme otvoriti na pravom mjestu. • Rimski misal, preveden na hrvatski jezik, izdan je u jednom svesku velikog formata, s crvenim koricama. On sadrži sve misne tekstove osim čitanja, koja se nalaze u lekcionarima. Uz to svaka biskupija daje tiskati zasebne dodatke s misama vlastitih svetaca. • (Ako jednom zaželiš temeljito proučiti red mise, onda ti se isplati pročitati i "Opću uredbu Rimskog misala", koja se nalazi na početku ove knjige.)

Najvažniji obrednici • Osim toga imamo i druge obrednike, koji se malo rjeđe upotrebljavaju, kao npr. Red redovničkog zavjetovanja, ili: Red pristupa odraslih u kršćanstvo (inicijacija), ili: Slavlje đakonskog i svećeničkog ređenja, ili: Sveta pričest i štovanje euharistijskog otajstva izvan mise. • Za slavlje krštenja, vjenčanja ili crkvenog sprovoda postoje osim misnih tekstova i neki posebni tekstovi koji se ne nalaze u misalu. Zato svećenik, za ta posebna bogoslužja treba i posebne liturgijske knjige koje sadrže potrebni "obred", tj. redoslijed podjeljivanja odnosno slavljenja sakramenta. • Najvažnije knjige za ova bogoslužja jesu: • Red krštenja (djece) • Red vjenčanja • Red potvrde • Red bolesničkog pomazanja i skrbi za bolesne • Red pokore • Red sprovoda. • Za razna blagoslivljanja i posvete postoji posebni priručnik "Blagoslovi".

Bogoslužni priručnici • Kako drugdje u svijetu, tako i kod nas postoje i razni drugi priručnici koje ministranti i vjernici ili svećenik koriste u liturgijskim slavljima. Spomenut ćemo samo neke od brojnih. • Tu je prije svega "Nedjeljni i blagdanski misal za narod. Godina ABC". On sadrži red mise, sva čitanja, misne molitve i predslovlja te ulazne i pričesne pjesme svih nedjelja i blagdana. Donosi također obrede sakramenta i blagoslovina kao i mnoge druge molitve, pobožnosti, obrasce vjere i tekstove liturgijskih pjesama. • Djeci su namijenjeni razni manji molitvenici.

Knjiga "Molitve vjernika" • Knjiga "Molitve vjernika" donosi niz sveopćih ili vjerničkih molitava za razne prigode koje se mogu čitati u slučaju da one ne dolaze spontano iz naroda.

Mladen Mucak Liturgijska godina

Liturgijska godina Poznavanje crkvene ili liturgijske godine

Liturgijska godina • Liturgijska je godina skup svih liturgijskih slavlja tijekom godine dana.

Došašće (Advent) • Vrijeme došašća započinje nedjeljom koja je najbliža tridesetom studenom, tj. 1. nedjeljom došašća, a završava božičnim bdjenjem u predvečerje Božića. Ovo je s jedne strane vrijeme priprave za liturgijsku proslavu Kristova rođenja (utjelovljenja), a s druge strane to je ujedno i vrijeme iščekivanja njegova ponovnog dolaska na kraju vremena. U svakom slučaju to je vrijeme radosnog iščekivanja. • Veliku ulogu u vremenu došašća igra simbol svjetla. Sjetimo se samo paljenja svijeća na adventskom vijencu ili misa "zornica" koje se slave u osvit dana, kraj svjetla svijeća. U nekim se krajevima o blagdanu sv. Martina, 11. studenog, održavaju procesije svjetla. A na blagdan Gospodinova prikazanja u hramu, koji se naziva još i Svijećnicom, i danas se vrši blagoslov svijeća i ophod. Ta dva blagdana, jedan u predbožićnom a drugi u pobožićnom vremenu, uokviruju središnji ,,blagdan svjetlosti" – Božić, kada slavimo otajstvo u kojem je Svjetlost došla na svijet. • U vremenu došašća nalaze se i slijedeći spomendani i blagdani svetaca: • - 4. prosinca: spomendan sv. Barbare. Običaj je da se na taj dan odsiječe trešnjina grančica i stavi u posudu s vodom, kako bi do Božića procvala. • - 6. prosinca: spomendan sv. Nikole biskupa, povezan s nikolinjskim darivanjem, na spomen ovog dobrotvornog biskupa i prijatelja djece. • - 8. prosinca: svetkovina Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije. Ova svetkovina želi reći da je Marija od početka svoga života, od samog začeća, bila pozvana da bude Isusova majka i da ju je Bog za to obdario posebnom milošću. Stoga se u vrijeme došašća na poseban način sjećamo Marijinog pristanka "Neka mi bude po riječi tvojoj!", kojim je ona prihvatila Božji plan s njome. • Možda bi ovo moglo poslužiti i kao poticaj da u adventskom vremenu češće molimo jednu od osnovnih kršćanskih molitava "Anđeo Gospodnji". Ona se također naziva "Angelusom" prema prvoj latinskoj riječi kojom počinje. U mnogim se krajevima još čuje zvono na "Anđeosko pozdravljenje", koje poziva na ovu molitvu.

Božićno vrijeme • Božično vrijeme proteže se od božične polnoćke (točnije, od prve božične večernje u časoslovu) pa do nedjelje nakon Bogojavljenja uključivo. Na tu nedjelju Crkva slavi blagdan krštenja Gospodinova. Prva nedjelja poslije Božića jest nedjelja Svete obitelji Isusa, Marije i Josipa. 1. siječnja u liturgiji se slavi svetkovina svete Bogorodice Marije. Papa Pavao VI. je taj dan ustanovio i kao „Svjetski dan mira". • Svetkovina rođenja Gospodnjega, 25. prosinca, najomiljeniji je, ali ne i najveći blagdan liturgijske godine. Istočna Crkva, koja posjeduje vlastitu tradiciju, slavi uostalom svoj Božić 6. siječnja, na blagdan "Bogojavljenja". Liturgijski se na taj dan slavi očitovanje utjelovljenoga Sina Božjeg, a ne toliko spomen na "sveta tri kralja" kako je narod nazivao trojicu mudraca iz Biblije. • Božić i božično vrijeme puni su običaja, koji su posvuda omiljeni. Običaj obilaženja i pjevanja djece "triju kraljeva" u nekim krajevima seže sve do 15. i 16. stoljeća. Danas se na to stavlja malo drukčije naglasak. Novac koji djeca prikupe tom prigodom šalje se u misije kao dar djeci i mladima u oskudici po cijelom svijetu. • Božić se ponegdje naziva "blagdanom darivanja" u jednom nekršćanskom smislu. Ako se i naš Božić svede samo na brigu oko toga što će se dati i što primiti, a zaboravi se na osnovnu poruku božičnog otajstva, onda cijelo to vanjsko slavlje potpuno gubi svoj smisao. • Što više Božić postaje blagdanom dobrog zalogaja, to više u njemu riječ "dar" gubi svoje značenje. Pa ipak, Božić je blagdan koji pokreće i pamet i srce čovječje, jer u njegovu središtu stoji dar, sam Isus Krist. Božićnoj svetkovini ne daje smisao ljudsko darivanje, nego obrnuto! Božje darivanje u Isusu Kristu potiče i na naše međusobno darivanje. Kršćani daju, jer su sami obdareni. Možemo se upitati da li smo toga svjesni, tj. da li nas onaj komu nešto poklanjamo doživljava kao posrednike Božjih darova? • Liturgija govori o daru otkupljenja. Zajednica se pak molitvom otvara tome daru da bi ga mogla primiti. I sam bi mogao iskusiti nešto od toga dara ako npr. pristupiš sakramentu pomirenja ili odlučiš nekome pomoći, možda lijepom riječju ili svojim posjetom.

Korizma • Korizmeno vrijeme se proteže od srijede prije prve korizmene nedjelje („čista srijeda" ili „pepelnica") pa do Uskrsa. To je razdoblje od 40 dana. Biblijski broj 40 ima simboličko značenje. 40 dana je Isus postio , 40 godina proveo je izabrani narod u pustinji, 40 dana je Mojsije ostao na Sinaju, 40 dana je Golijat izazivao Izraelce, 40 dana je Ilija putovao do gore Horeba. • 40 dana korizme ili četrdesetnica jest vrijeme pokore i obraćenja, koje služi svestranoj obnovi kršćanske zajednice. To je ujedno i vrijeme neposredne priprave katekumena na primanje sakramenata inicijacije u vazmenoj noći. • Na pepelnicu započinje vazmeno pokorničko vrijeme. U liturgiji toga dana blagoslivlje se pepeo i njime stavlja na čelo znak križa. Obredu pepeljenja pristupa svaki vjernik koji to želi u znaku spremnosti na pokoru i obraćenje. Pepeo je već u Starom zavjetu označavao spremnost na pokoru. U isto vrijeme ovaj nas znak podsjeća na našu krhkost i ovisnost o Bogu. • Post kao vanjski znak nutarnjeg suobličenja Kristu nije ni danas zastario. On nam ujedno daje priliku za bratsku ljubav, tj. da materijalna dobra dijelimo s onima koji nemaju, osobito s gladnima. Post je ujedno i simbol odricanja od zla i prianjanja uz dobro. • S Cvjetnicom započinje Veliki ili Sveti tjedan, koji obuhvaća i "Vazmeno trodnevlje": od Velikog četvrtka uvečer do večeri uskrsne nedjelje.

Veliki tjedan • Ovaj tjedan jest spomen slavlja Gospodinove muke. Međutim, Kristovu muku i smrt nikada ne smijemo promatrati odvojeno od njegova uskrsnuća. To je jedan jedinstveni događaj. Zato je i u liturgiji Velikog petka prisutan bljesak uskrsne nade. • Nedjelja muke Gospodnje dobila je ime Cvjetnica po tome što je narod po putu kojim je Gospodin ulazio u Jeruzalem njemu u čast bacao cvijeće i palmine grančice. I danas u nekim krajevima postoji običaj da mladi ili djeca pletu vijence od palminih grančica i da ih donose u crkvu. • Vrhunac liturgijske godine čini "Vazmeno trodnevlje" muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova. Ono počinje misom Večere Gospodnje na Veliki četvrtak, u središtu mu je slavlje uskrsne noći (vazmeno bdjenje), a završava večernjom uskrsne nedjelje. Što je nedjelja za tjedan, to je Uskrs za cijelu godinu. Jer Gospodin je djelo otkupljenja izveo prije svega time što je svojom smrću nadvladao našu smrt i svojim uskrsnućem obnovio naš život. • Veliki četvrtak je dan kada je Gospodin sa svojim učenicima blagovao posljednju večeru. Na taj se dan okuplja cijela zajednica da bi zajedno slavila spomen-čin Isusove zadnje večere. U nekim se mjestima u liturgiji ovoga dana obavlja i simboličko pranje nogu. Tom činu daju značenje Isusove riječi: „Sin čovječji nije došao da bude služen, nego da služi i život svoj dade kao otkupninu za mnoge" (Mt 20,28). A isto tako: ,,Tko hoće da među vama bude prvi, neka bude svima sluga" (Mk 10,44). Nakon mise Večere Gospodnje u crkvama održava se noćno bdjenje, kao spomen na Isusovo gorko pitanje upućeno učenicima na Maslinskoj gori: "Tako, ne mogoste jednu uru probdjeti sa mnom?" • Preporuča se da obredi Velikog petka započnu u 3 sata poslije podne, u vrijeme Isusove smrti. Liturgija Velikog petka nije euharistijsko slavlje, nego je po svojoj nutarnjoj strukturi posve prilagođena naravi toga dana. • Daleko važnije od božične polnoćke jest slavlje vazmenog bdjenja. Ono je središte cijele liturgijske godine. To je u isto vrijeme noć bdijenja i čekanja Gospodina kao i proslave i prihvaćanja Uskrsloga. Kao noćno slavlje, ono se odvija između sunčeva zalaska i ponovnog izlaska na uskrsno jutro. To je noć u kojoj je Gospodin raskinuo grobnu tamu i unio svjetlo u tamu grijeha. • Prema značenju obreda uskrsne noći, ovo bi zapravo trebala biti najsvečanija i najljepša liturgija u godini. Samo se po sebi razumije da se ministranti trebaju posebno pripremiti za ovo slavlje. Ponajprije moraju naučiti cijeli njegov redoslijed. Sve to možeš naći u svom molitveniku. Moli svećenika da ti protumači ono što ti nije jasno. • Radost ovog bogoslužja treba obasjati čitavo uskrsno vrijeme, kao što ga prati i osvjetljava svjetlo uskrsne svijeće. Da bi slavlje vazmenog vremena uistinu bilo radosno i djelotvorno, potrebno se za njega i dobro pripremiti.

Uskrsno vrijeme • Uskrsno ili vazmeno vrijeme traje od nedjelje uskrsnuća Gospodnjeg do blagdana Duhova. Ukupno 50 dana. Broj, 50 (7x7 + 1) ima u Svetom pismu posebno radosno značenje. Ono posvuda označava vrijeme radosti, slavlja, jubileja. Tako i 50 dana uskrsnog vremena treba biti kao jedan jedinstveni veliki blagdan. Zbog toga se i nedjelje poslije Uskrsa (Vazma) nazivaju "vazmenim nedjeljama". Druga vazmena nedjelja jest "Bijela nedjelja". Na taj su dan u starini novokrštenici odlagali svoje bijele krsne haljine, što su ih nosili u vazmenoj osmini. • 40 dana poslije Uskrsa slavimo blagdan "Gospodinova uzašašća". • Između uzašašća i Duhova imamo devetodnevnu pripravu za taj blagdan, kada molimo "devetnicu" u čast Duhu Svetomu. Tada mnogi kršćani (katolici, pravoslavni i evangelici) mole za jedinstvo vjere i za prisutnost Duha Gospodnjega u ovome svijetu. • "Pedesetnica" je drugi naziv za Duhove, a dobila je ime po tome što se Duhovi slave 50 dana nakon Uskrsa. Na ovaj dan ostvaruje se Isusovo uskrsno obećanje o poslanju Duha. Djela apostolska (2,1-13) izvješćuju o duhovskom događaju, koji je u isto vrijeme značio početak "Crkve", u kojoj je uskrsli Krist dalje prisutan po Duhu Svetome.

Vrijeme "kroz godinu" • Izvan božičnog i uskrsnog ciklusa (vremena) liturgijske godine, tu se nalaze još 33, odnosno 34 tjedna i nedjelje. One se nazivaju "vremenom kroz godinu". Te se nedjelje zajedno s tjednima koji iza njih slijede broje od 1. do 33. odnosno 34. 1. nedjelja "kroz godinu" je uvijek blagdan Gospodinova krštenja, a posljednja blagdan Krista Kralja. Vrijeme "kroz godinu" započinje poslije božićnog, prekida se korizmom i ponovno nastavlja nakon Duhova. • Od posljednje liturgijske obnove za nedjelje "kroz godinu" imamo tri različita redoslijeda čitanja, koji se nazivaju "godinom A, B i C". Isti se tekstovi, dakle, ponavljaju svake četvrte godine. Za blagdane se, međutim, uzimaju uvijek ista, odgovarajuća čitanja, dok za dane u tjednu postoji dvogodišnji raspored čitanja. • Prema redu čitanja A, B i C čitaju se susljedno osobito evanđelja po Mateju, Marku i Luki. Ulomci Ivanova evanđelja raspoređena su kroz sve tri godine. • U vremenu kroz godinu neke se nedjelje posebno izdvajaju. To su uglavnom Gospodnji blagdani, u kojima slavimo određena otajstva vjere, izvan dva spomenuta ciklusa. • U nedjelju poslije Duhova slavimo blagdan Presvetoga Trojstva, kojim ispovijedamo svoju vjeru u trojedinoga Boga. U četvrtak nakon Presvetog Trojstva slavimo "Tijelovo". Veliki četvrtak kao ustanovljenje euharistije ponovno, dakle, slavimo na prvi "slobodni" četvrtak. Prema novom misalu ovaj se blagdan zove "Svetkovina Presvetoga tijela i krvi Kristove". Blagdan je stariji od procesija koje se na taj dan održavaju. One su zapravo oblik ispovijedanja vjere u stvarnu Kristovu prisutnost u Oltarskom sakramentu. Uz to još simbolika zajedničkog hoda doziva u pamet biblijsku misao i svijest o Crkvi kao Božjem narodu na putu. Zajedničko hodanje, molitva i pjevanje jesu vanjski znakovi nutarnjeg zajedništva i jedinstva vjernika u Kristu. Mi smo uistinu tijelo Kristovo i to nije samo jedna lijepa slika, nego najdublja stvarnost. Da nas Krist ne objedinjuje mi bismo bili međusobno izolirani pojedinci.

Neki posebni dani • Prve nedjelje u listopadu u mnogim se crkvama slavi "Dan zahvalnosti za berbu i žetvu". Predzadnja nedjelja listopada jest "Misijska nedjelja", posvećena molitvi i prikupljanju priloga za misije. Posvuda gdje se ne zna točan dan posvete župne ili samostanske crkve, to će se slaviti na zajednički blagdan "Posvete crkve" u listopadu ili studenom, već prema običajima pojedinih biskupija. • Studeni nije samo "mjesec mrtvih". Prvog studenoga slavimo svetkovinu Svih svetih, kada se spominjemo svih onih "koji su nas pretekli znakom vjere" i već postigli svoj cilj. 2. studenog slavimo "Dušni dan", kada cijela vjernička zajednica obilazi grobove svojih dragih preminulih. • Od svetačkih su se blagdana u vjerničku svijest najviše urezali marijanski blagdani. Neke smo od njih već spomenuli: 1. siječnja: "Svetkovina svete Bogorodice Marije"; 2. veljače: "Marino" ili „Svijećnica", sada je zapravo Gospodnji blagdan, "Prikazanje Gospodinovo"; 25. ožujka: "Uznesenje Blažene Djevice Marije" ili "Mala Gospa" i konačno 8. prosinca svetkovina "Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije". • Spomendana i blagdana ostalih svetaca ima vrlo mnogo. Zato ih ne možemo ovdje sve nabrojiti. Svatko neka si zapamti blagdane onih svetaca, čiji su mu životi poznati. Također valja pamtiti blagdane svetaca čija imena nosimo mi ili naši najbliži. Kršćani te blagdane slave kao svoje imendane. Osim toga trebalo bi pamtiti spomendane svetaca koji su po svom radu i dobi vama najbliži. Tako npr. blagdan sv. Ivana Bosca, odgojitelja mladih slavimo 31. siječnja, a blagdan njegova odgajanika petnastgodišnjeg sv. Dominika Savia, 8. svibnja. Blagdani svetaca prema najnovijoj reformi liturgijskog kalendara morali su s pravom ustupiti mjesto nedjeljnim slavljima. • Nedjelja ili dan Gospodnji, jest najstariji blagdan. Njegovo slavlje seže sve do "prve nedjelje", nedjelje uskrsnuća Gospodnjega, tj. prvog dana u tjednu (nakon židovske subote). Od apostolskih vremena Crkva se okuplja na dan uskrsnuća, čita Riječ Svetoga pisma, slavi blagdan svoga otkupljenja i blaguje večeru Gospodnju. Zbog toga je zapravo Dan Gospodnji temelj i jezgra cijele liturgijske godine i drugi ga blagdani ne smiju potisnuti. Hrvatski izraz "nedjelja" nije baš najprikladniji naziv za "Dan Gospodnji". On naglašava tek jedan vid nedjeljnog slavlja (počinak), ali ne i slavljenje uskrsnuća Gospodinova, što je središnja poruka "Dana Gospodnjega“.

LITURGIJSKE KNJIGE & POVIJEST LITURGIJE