slide1
Download
Skip this Video
Download Presentation
Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 30

Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu - PowerPoint PPT Presentation


  • 156 Views
  • Uploaded on

Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu. Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. hidrosfera s vodenom masom od 1,4 milijarde km 3 pokriva 71% površine planeta Zemlje od 1,6 do 1, 8 milijuna opisanih vrsta –

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about ' Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu' - yves


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
slide1

Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu

Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar

Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

slide2

hidrosferas vodenom masom od 1,4 milijarde km3pokriva 71% površine planeta Zemlje

od 1,6 do 1,8 milijuna opisanihvrsta–

hidrosfera sadrži 275.000 vrsta

  • moraioceaničine 97,5% hidrosfere
  • hidrosfera je izvorhraneiosnovazaživot(ribeidrugivodeniorganizmi), 2/3 svjetskog stanovništva živi u priobalnom području mora i oceana u pojasu širokom 60 km, od 23 najveća grada na svijetu, 16 se nalazi na morskoj obali
  • prema podacima (FAO -a) 1995. bilo je30 milijunaribara, 95% u Aziji
  • ulov je iznosio preko 80 milijuna tonaribe
  • od 20.000 postojećih vrsta riba gospodarskiulovse odnosi na oko 200 vrstariba

Slika 105. Kontinenti i oceani

slide3

hranidbeni lanciu mnogim morskim područjima su isprekidani, poremećena je dinamika populacije pojedinih vrsta, te često i cijela biološka ravnoteža

  • FAOpredlaže redukcijusvjetskihlovnihkapaciteta prije svega industrijskih brodovaza 50%
  • 1998. proglašena je godinomoceana,gdje se upozorilo na posljedice prelovaionečišćenostimorskihekosustava
  • najčešći lovniciljevisu

tuna (Thunnusthinnus) i

pilun(Xiphiasgladius)

  • od 1993. do 1998. uginulo je u mrežama ribara 40.000 dupinai 30 kitovaulješura

Slika 107. Thunnus

thinnus

Slika 106. Xiphiasgladius

slide4

potraženja za nekim vrstama riba,

školjkaša i rakova ostvaruje se kroz

umjetniuzgoj u marikulturama,

tzv. plavarevolucijakoja godišnje

donosi 6 milijardi $i u kojoj sudjeluje

oko 50 zemalja

  • morskirakovi iznose samo 3%po

težini, a prodajnavrijednost iznosi20%

  • glavni proizvođači su Kina s 57%

svjetske proizvodnje, Indija9%,

Japan, Indonezija4%

  • prema FAO-a od1992. do 1996., uništeno je 1,2 milijuna ha mangrova, šumskih ekoloških sustava na plitkim obalama u zoniplimeioseke, koji su važna mrijestilišta riba i drugih vodenih organizama
  • utvrđena je kemijskaopterećenostakvakultura zbog uporabe ribljeg brašna i antibiotika

Slika108. Plutajući ribogojilišni bazeni (kavezi) za uzgoj riba u prirodnom okruženju

slide5

neživiresursi u moruioceanimasu zemniplin,koji se crpi sa 17%,naftasa 26%

  • zalihenaftese procjenjuju na

6,5 milijardi t, zemnogplina

21,4 milijarde t

  • nadubinama većim od 400 m

nalazi sehidratmetana

(80% vode + 20% metana)

  • pretpostavlja se da je tako uskladišteno 10.000GtC (metanatmosfere 3,6 GtC)
  • čovjekonečišćuje kemikalijama:padaline, stajaćuitekućupovršinskuvodunakopnu, ponirućuipodzemnuvodu, moraioceane, vodenuparu

Slika 109. Platformanafte

slide6

godišnjaproizvodnjakemikalijaprocjenjuje se na 300 milijuna tona

  • s kopnadolazi 80% onečišćenja: industrijskekemikalije, otpadnevode selaigradova,poljodjelskagnojiva, pesticidi, teškimetali, bojezabrodove, kloriraniugljikovodici, čvrstikućniiindustrijskiotpad
  • dovode često dohormonalnihporemećajamorskih organizama

Meksičkizaljev(ispred obalaLuisianeu SAD) nastaje svake godinebeživotan morski prostor površine 10.000 km2, dubine 60 m zbogeutrofikacijeunosa N iP izrijekeMississipiu iznosu od1,82 milijunatonagodišnje

Slika 110. Meksički zaljev

slide7

u unutrašnjosti se koristi 130 kg N pohazauzgojkukuruza

tankeriza prijevozsirovenafte godišnje prevezu 1,4 milijardet, koje često rezultiraju nesrećama:

Andros Patria (Grčka) 1978.,Španjolska(50.000t), Amoco Cadiz (Liberija) Brest (230.000 t), Kharg 5 (Iran) 1989. SjevernaAfrika (70.000 t), Haven (Cipar) 1991. Đenova (50.000 t) itd.

Slika 111. Naftna korporacija

Exxon Mobil

takvenesrećesudjeluju u onečišćenju mora s 10%, ukupnigodišnjiizljevnafteiznosi 3,2 do 6,3 milijunat

iz pogonskih goriva brodova u atmosferu se otpušta 10 milijunatNOxi

8,5milijunat SO2

slide8

1 l uljapokvari okus1.000.000 l pitke vode

  • pretpostavlja se da na morskomdnu ima

desetak milijuna t naftnogmulja

  • plutajućislojnafte: onemogućavafotosintezu fitoplanktona i uzrokujeugibanjemorskih životinja (ptice i sisavci)
  • nezasićeniaromatskiugljikovodicismanjuju mogućnost orijentacije, traženjehranekod morskih organizama već i pri malim koncentracijama

od0,001 x 10-6

  • globalizacija privrede dovodi i do globalizacije flore i faune

Slika 112. Plutajućislojnafte

slide9

Slika 113.Caulerpataxifolia

Slika 114. Mnemiopsis leidyi

zelenaalgaCaulerpataxifolia(tropskiPacifik)

prvonalazište uMonaku 1984.

(za 5godina - 1 ha površine)

1996. unutar 100 km dugog pojasaodTulonaiAlassiana površini od 4630 ha

u Hrvatskoj je nađena oko otokaHvara, Krka i Raba

konkurentna jevogi, morskojtravi(Posidoniaoceanica)

ne ulazi u prehrambenelance, otporna je na hladnoću;možepreživjetinekolikodanana70C, 3 mjesecana100C, raste na temperaturiiznad150C

širi se sidrimabrodova, mogućnostsuzbijanjamehaničkimčišćenjem

rebrasta meduza Mnemiopsisleidyi- Crno more - smanjenulovsrdelaza 90%.

iskori tavanje i one i ivanje slatke vode
Iskorištavanjeionečišćivanjeslatke vode

slatkavoda je: životniprostor, živežnanamirnica,

sirovina, transportnimedij, izvoriprenosilacenergije,

otapalo, prijamnikiotpremniknečistoće, sredstvoza

poljoprivrednu iindustrijskuproizvodnju,

multifunkcionalniresurs

nakopnogodišnjepadneoko110.000 km3padalina, ispari71.000 km3

obnovavodnihzalihaiznosi39.000 km3godišnje

Slika 115. Voda za piće

slide11

Slika 116. Slapovi Krke

25.000 km3(64%) otječepovršinski(nestabilnazaliha)

za očuvanje ove vode izgrađeno je 40.000 akumulacijskihjezera

14.000 km3obnavljapovršinskustajaćuvoduipodzemnuvodu(stabilnazaliha)

fosilnapodzemna voda, voda prošlih klimatskih razdoblja nalazi se na dubinido 2000 m,njen volumen se procjenjuje na 23,4 milijuna km3od čega, 45%iznosi slatkavoda

slide12

Tablica 7. Godišnjaobnovljivavodenamasanapojedinimkontinentima

slide13

2 milijardeljudinemadovoljnuopskrbuvodom

  • najvišapotrošnjavodepostanovnikuje u UAE 528 l dnevno
  • individualna dnevna potrošnja vode: Italija251 l, Švicarska242 l, Španjolska210 l, Etiopija16 l, Indija25 l
  • 4% ljuditrošidnevnovišeod300 do 400 l vodepoosobizakućanskepotrebe
  • 2/3 stanovništva50 l vode(dnevno)
  • najveća potrošnjavodeje u:

poljoprivredi 70%

industriji 22 do 24%

domaćinstvima tek 8%

Slika 117.Navodnjavanje

slide14

Tablica 8. Količinagodišnjepotrošnjevodenapojedinimkontinentima

slide16

intenzivnije obrađivane poljoprivrednepovršine danas zauzimaju oko1,5milijardi ha, navodnjava se18%ili 270 milijuna ha s 3.100 km3vode

  • godišnje se na njima ostvaruje40% svjetskoguroda, najviše 64 % od tih poljoprivrednih površina nalazi se u Aziji, Kini, Indiji, Pakistanu, Indoneziji, TajlanduiTurskoj,u zemljama tzv.zelenerevolucije
  • PROSJEČNA POTROŠNJA VODE U INDUSTRIJSKIM GRANAMA IZNOSI OD 22% DO 24%

razlike:

  • Njemačka, Belgija, Finska,80 - 85 %potrošnja vode u industriji,

Grčka, Španjolska, Portugal , 30%,zemlje u razvoju10 do30%

slide17

Tablica 10. Godišnjapotrošnjavodenakontinentima(km3), u

poljoprivredi,po stanovniku(m2) iudiopoljoprivrede u

potrošnjivode(%)

slide19

5%otpadnihvoda se nasvijetupročišćuje

  • onečišćenom vodomčesto se prenose različiti uzročnicibolesti
  • procjenjuje se da godišnjeumire 25 milijunaljudiodinfekcijauzrokovanih protozoima:Entoameba histolytica iGirardia lamblia

Onečišćenost tekućica i stajaćica

bakterije:

Escheriacoli,Salmonella

typhi, Legionella

pneumophila, Vibrio

choleraete razni virusi

zbog nedovoljnog

razdvajanja pitke i

otpadne vode

Slika 118. Entoameba

histolytica

Slika 119. Girardia

Lambia

slide21

u 20 st. sintetizirano je 10 milijunakemijskihspojeva

  • pretpostavlja se da hranasadrži6 - 8000spojeva
  • posebno su štetni spojeviklorakoji djelujumutagenoikancerogeno
  • Njemačkagodišnje proizvodi 3 milijuna t kloraili37 kg postanovniku
  • klorsluži u proizvodnji:sredstavazadezinfekciju, lijekova,pesticida, začišćenjeitd.
  • Uzroci onečišćenosti stajaćica i tekućica su:

otopljene soli: kloridi, sulfati, bikarbonatinatrija,

kalija, kalcijaimagnezija,

zbog navodnjavanja, kiselih kiša, industrijskih

djelatnosti isolizaautoceste

slide22

teškimetali: krom, mangan, cink, arsen, kadmij, bakar, živa, nikal, olovo izmetaloprerađivačkeindustrije, iz kopovamineralnihsirovina, metalnih rudača, iz odlagališta industrijskog i komunalnog otpada

  • organoklorpesticidi (DDT), organofosforpesticidi,

karbamati, triacini,u prodaji se nalazi oko 10.000

pesticidakoji se koriste upoljoprivredi

  • graničnevrijednosti ovih spojevau pitkoj vodi

pojedinačnoiznose0,1g/l skupno 0,5 g/l

Slika 121. DDT

?

slide23

u Njemačkoj je30%obradivihratarskihpovršina, a u Europi 65%obradivihratarskih površinaonečišćeno

  • PCB – poliklorirani bifenili su izuzetno štetni , nakupljaju se u hranidbenim lancima, gdje uzrokujurazne karcinomei mutagenedeformacije
  • eutrofikacija(N, P)

Slika 123. Obradive ratarske površine

Slika 122. Poliklorirani bifenili

slide25

bilježi se porastkoličine dušikovihspojeva

(NH4, NO3) za 210 milijunat godišnje

(prirodnimputemnastaje 140 milijuna t),

što ukazuje na poremećaje globalnog kruženja dušika

  • u srednjojEuropiu poljoprivredi troši se 95 kg/ha dušikovih spojeva godišnje
  • 1980. trošilo se 120do130 kg/ha dušikovih spojeva
  • koncentracijanitratau drenažnoj vodi ispod oranica iznosi60 do150mg/l , agraničnavrijednostza pitku vodu je50mg/l
  • nitrat- nitrit - graničnavrijednost (0,1 mg/l) - kancerogeninitrosamini
  • nadzemneipodzemnenuklearneeksplozije, nuklearneelektrane, radioaktivniotpad
slide26

1995. bilježi se 440 nuklearnihelektranas

kapacitetom od2,2milijarde KWh

(17% svjetskeproizvodnjeelektričneenergije)

glavni problem je skladištenje radioaktivnog otpada

godišnje se ispušta 150 milijuna t sumpora iztermoelektrana i 49 milijuna tdušika iz motornihvozila

zakiseljavanjevoda(SO2) i(NO, NO2)

kišnicamijenja pH vrijednost, nekada je imala4,6

do 5,6zbog (H2CO3),danasima pH od 4,0- 4,6

poljoprivredadoprinosi emisiji dušika s 54 milijuna

tu oblikuNH3koji se pretvarau NH4+

Slika 124. Černobil26. travnja1986

slide29

polarniledenjacina moru,kopnu, glečerivisokihplanina, trajnimraz, led u

rijekama, jezerima, i snijegpokrivaju 16% površineZemlje

sadrže 1,7 % vodenaZemljiili 69% slatkevode

predviđa se daljnjesmanjivanjeledenogpokrova do 2050.

otapanjempolarnogledasmanjuje se slanost, a temperaturapovršinske vode poraste za nekoliko stupnjeva, to bi moglo dovesti do izostankaponiranjahladnihvodenihmasa, a time i do izostanka prodora toplijih površinskih struja na sjever

rezultat ovoga je novi raspored klimatskih prilika na Zemlji

kriosfera je spremište za polarnu faunu štetnih polikoriranihbifenila, halona,pesticida itd.

slide30

Literatura:

Glavač V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske šume. Zagreb, 211pp.

http://images.google.hr/(1.10.2012.).

http://www.nacional.hr/(1.10.2012.).

http://www.destinacije.com/(1.10.2012.).

ad