Utjecaj
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 30

Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu PowerPoint PPT Presentation


  • 105 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu. Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. hidrosfera s vodenom masom od 1,4 milijarde km 3 pokriva 71% površine planeta Zemlje od 1,6 do 1, 8 milijuna opisanih vrsta –

Download Presentation

Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu

Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar

Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

  • hidrosferas vodenom masom od 1,4 milijarde km3pokriva 71% površine planeta Zemlje

    od 1,6 do 1,8 milijuna opisanihvrsta–

    hidrosfera sadrži 275.000 vrsta

  • moraioceaničine 97,5% hidrosfere

  • hidrosfera je izvorhraneiosnovazaživot(ribeidrugivodeniorganizmi), 2/3 svjetskog stanovništva živi u priobalnom području mora i oceana u pojasu širokom 60 km, od 23 najveća grada na svijetu, 16 se nalazi na morskoj obali

  • prema podacima (FAO -a) 1995. bilo je30 milijunaribara, 95% u Aziji

  • ulov je iznosio preko 80 milijuna tonaribe

  • od 20.000 postojećih vrsta riba gospodarskiulovse odnosi na oko 200 vrstariba

Slika 105. Kontinenti i oceani


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

  • hranidbeni lanciu mnogim morskim područjima su isprekidani, poremećena je dinamika populacije pojedinih vrsta, te često i cijela biološka ravnoteža

  • FAOpredlaže redukcijusvjetskihlovnihkapaciteta prije svega industrijskih brodovaza 50%

  • 1998. proglašena je godinomoceana,gdje se upozorilo na posljedice prelovaionečišćenostimorskihekosustava

  • najčešći lovniciljevisu

    tuna (Thunnusthinnus) i

    pilun(Xiphiasgladius)

  • od 1993. do 1998. uginulo je u mrežama ribara 40.000 dupinai 30 kitovaulješura

Slika 107. Thunnus

thinnus

Slika 106. Xiphiasgladius


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

  • potraženja za nekim vrstama riba,

    školjkaša i rakova ostvaruje se kroz

    umjetniuzgoj u marikulturama,

    tzv. plavarevolucijakoja godišnje

    donosi 6 milijardi $i u kojoj sudjeluje

    oko 50 zemalja

  • morskirakovi iznose samo 3%po

    težini, a prodajnavrijednost iznosi20%

  • glavni proizvođači su Kina s 57%

    svjetske proizvodnje, Indija9%,

    Japan, Indonezija4%

  • prema FAO-a od1992. do 1996., uništeno je 1,2 milijuna ha mangrova, šumskih ekoloških sustava na plitkim obalama u zoniplimeioseke, koji su važna mrijestilišta riba i drugih vodenih organizama

  • utvrđena je kemijskaopterećenostakvakultura zbog uporabe ribljeg brašna i antibiotika

Slika108. Plutajući ribogojilišni bazeni (kavezi) za uzgoj riba u prirodnom okruženju


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

  • neživiresursi u moruioceanimasu zemniplin,koji se crpi sa 17%,naftasa 26%

  • zalihenaftese procjenjuju na

    6,5 milijardi t, zemnogplina

    21,4 milijarde t

  • nadubinama većim od 400 m

    nalazi sehidratmetana

    (80% vode + 20% metana)

  • pretpostavlja se da je tako uskladišteno 10.000GtC (metanatmosfere 3,6 GtC)

  • čovjekonečišćuje kemikalijama:padaline, stajaćuitekućupovršinskuvodunakopnu, ponirućuipodzemnuvodu, moraioceane, vodenuparu

Slika 109. Platformanafte


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

  • godišnjaproizvodnjakemikalijaprocjenjuje se na 300 milijuna tona

  • s kopnadolazi 80% onečišćenja: industrijskekemikalije, otpadnevode selaigradova,poljodjelskagnojiva, pesticidi, teškimetali, bojezabrodove, kloriraniugljikovodici, čvrstikućniiindustrijskiotpad

  • dovode često dohormonalnihporemećajamorskih organizama

Meksičkizaljev(ispred obalaLuisianeu SAD) nastaje svake godinebeživotan morski prostor površine 10.000 km2, dubine 60 m zbogeutrofikacijeunosa N iP izrijekeMississipiu iznosu od1,82 milijunatonagodišnje

Slika 110. Meksički zaljev


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

u unutrašnjosti se koristi 130 kg N pohazauzgojkukuruza

tankeriza prijevozsirovenafte godišnje prevezu 1,4 milijardet, koje često rezultiraju nesrećama:

Andros Patria (Grčka) 1978.,Španjolska(50.000t), Amoco Cadiz (Liberija) Brest (230.000 t), Kharg 5 (Iran) 1989. SjevernaAfrika (70.000 t), Haven (Cipar) 1991. Đenova (50.000 t) itd.

Slika 111. Naftna korporacija

Exxon Mobil

takvenesrećesudjeluju u onečišćenju mora s 10%, ukupnigodišnjiizljevnafteiznosi 3,2 do 6,3 milijunat

iz pogonskih goriva brodova u atmosferu se otpušta 10 milijunatNOxi

8,5milijunat SO2


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

  • 1 l uljapokvari okus1.000.000 l pitke vode

  • pretpostavlja se da na morskomdnu ima

    desetak milijuna t naftnogmulja

  • plutajućislojnafte: onemogućavafotosintezu fitoplanktona i uzrokujeugibanjemorskih životinja (ptice i sisavci)

  • nezasićeniaromatskiugljikovodicismanjuju mogućnost orijentacije, traženjehranekod morskih organizama već i pri malim koncentracijama

    od0,001 x 10-6

  • globalizacija privrede dovodi i do globalizacije flore i faune

Slika 112. Plutajućislojnafte


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

Slika 113.Caulerpataxifolia

Slika 114. Mnemiopsis leidyi

zelenaalgaCaulerpataxifolia(tropskiPacifik)

prvonalazište uMonaku 1984.

(za 5godina - 1 ha površine)

1996. unutar 100 km dugog pojasaodTulonaiAlassiana površini od 4630 ha

u Hrvatskoj je nađena oko otokaHvara, Krka i Raba

konkurentna jevogi, morskojtravi(Posidoniaoceanica)

ne ulazi u prehrambenelance, otporna je na hladnoću;možepreživjetinekolikodanana70C, 3 mjesecana100C, raste na temperaturiiznad150C

širi se sidrimabrodova, mogućnostsuzbijanjamehaničkimčišćenjem

rebrasta meduza Mnemiopsisleidyi- Crno more - smanjenulovsrdelaza 90%.


Iskori tavanje i one i ivanje slatke vode

Iskorištavanjeionečišćivanjeslatke vode

slatkavoda je: životniprostor, živežnanamirnica,

sirovina, transportnimedij, izvoriprenosilacenergije,

otapalo, prijamnikiotpremniknečistoće, sredstvoza

poljoprivrednu iindustrijskuproizvodnju,

multifunkcionalniresurs

nakopnogodišnjepadneoko110.000 km3padalina, ispari71.000 km3

obnovavodnihzalihaiznosi39.000 km3godišnje

Slika 115. Voda za piće


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

Slika 116. Slapovi Krke

25.000 km3(64%) otječepovršinski(nestabilnazaliha)

za očuvanje ove vode izgrađeno je 40.000 akumulacijskihjezera

14.000 km3obnavljapovršinskustajaćuvoduipodzemnuvodu(stabilnazaliha)

fosilnapodzemna voda, voda prošlih klimatskih razdoblja nalazi se na dubinido 2000 m,njen volumen se procjenjuje na 23,4 milijuna km3od čega, 45%iznosi slatkavoda


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

Tablica 7. Godišnjaobnovljivavodenamasanapojedinimkontinentima


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

  • 2 milijardeljudinemadovoljnuopskrbuvodom

  • najvišapotrošnjavodepostanovnikuje u UAE 528 l dnevno

  • individualna dnevna potrošnja vode: Italija251 l, Švicarska242 l, Španjolska210 l, Etiopija16 l, Indija25 l

  • 4% ljuditrošidnevnovišeod300 do 400 l vodepoosobizakućanskepotrebe

  • 2/3 stanovništva50 l vode(dnevno)

  • najveća potrošnjavodeje u:

    poljoprivredi 70%

    industriji 22 do 24%

    domaćinstvima tek 8%

Slika 117.Navodnjavanje


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

Tablica 8. Količinagodišnjepotrošnjevodenapojedinimkontinentima


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

Tablica 9. Dnevnapotrošnjavodepostanovniku u SrednjojEuropi

(Njemačka1996).


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

  • intenzivnije obrađivane poljoprivrednepovršine danas zauzimaju oko1,5milijardi ha, navodnjava se18%ili 270 milijuna ha s 3.100 km3vode

  • godišnje se na njima ostvaruje40% svjetskoguroda, najviše 64 % od tih poljoprivrednih površina nalazi se u Aziji, Kini, Indiji, Pakistanu, Indoneziji, TajlanduiTurskoj,u zemljama tzv.zelenerevolucije

  • PROSJEČNA POTROŠNJA VODE U INDUSTRIJSKIM GRANAMA IZNOSI OD 22% DO 24%

    razlike:

  • Njemačka, Belgija, Finska,80 - 85 %potrošnja vode u industriji,

    Grčka, Španjolska, Portugal , 30%,zemlje u razvoju10 do30%


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

Tablica 10. Godišnjapotrošnjavodenakontinentima(km3), u

poljoprivredi,po stanovniku(m2) iudiopoljoprivrede u

potrošnjivode(%)


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

Tablica 11. Potrošnjavode u industrijipokontinentima


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

  • 5%otpadnihvoda se nasvijetupročišćuje

  • onečišćenom vodomčesto se prenose različiti uzročnicibolesti

  • procjenjuje se da godišnjeumire 25 milijunaljudiodinfekcijauzrokovanih protozoima:Entoameba histolytica iGirardia lamblia

Onečišćenost tekućica i stajaćica

bakterije:

Escheriacoli,Salmonella

typhi, Legionella

pneumophila, Vibrio

choleraete razni virusi

zbog nedovoljnog

razdvajanja pitke i

otpadne vode

Slika 118. Entoameba

histolytica

Slika 119. Girardia

Lambia


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

Slika 120.


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

  • u 20 st. sintetizirano je 10 milijunakemijskihspojeva

  • pretpostavlja se da hranasadrži6 - 8000spojeva

  • posebno su štetni spojeviklorakoji djelujumutagenoikancerogeno

  • Njemačkagodišnje proizvodi 3 milijuna t kloraili37 kg postanovniku

  • klorsluži u proizvodnji:sredstavazadezinfekciju, lijekova,pesticida, začišćenjeitd.

  • Uzroci onečišćenosti stajaćica i tekućica su:

    otopljene soli: kloridi, sulfati, bikarbonatinatrija,

    kalija, kalcijaimagnezija,

    zbog navodnjavanja, kiselih kiša, industrijskih

    djelatnosti isolizaautoceste


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

  • teškimetali: krom, mangan, cink, arsen, kadmij, bakar, živa, nikal, olovo izmetaloprerađivačkeindustrije, iz kopovamineralnihsirovina, metalnih rudača, iz odlagališta industrijskog i komunalnog otpada

  • organoklorpesticidi (DDT), organofosforpesticidi,

    karbamati, triacini,u prodaji se nalazi oko 10.000

    pesticidakoji se koriste upoljoprivredi

  • graničnevrijednosti ovih spojevau pitkoj vodi

    pojedinačnoiznose0,1g/l skupno 0,5 g/l

Slika 121. DDT

?


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

  • u Njemačkoj je30%obradivihratarskihpovršina, a u Europi 65%obradivihratarskih površinaonečišćeno

  • PCB – poliklorirani bifenili su izuzetno štetni , nakupljaju se u hranidbenim lancima, gdje uzrokujurazne karcinomei mutagenedeformacije

  • eutrofikacija(N, P)

Slika 123. Obradive ratarske površine

Slika 122. Poliklorirani bifenili


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

Tablica 12. Stupnjevieutrofikacijepovršinskihvoda


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

  • bilježi se porastkoličine dušikovihspojeva

    (NH4, NO3) za 210 milijunat godišnje

    (prirodnimputemnastaje 140 milijuna t),

    što ukazuje na poremećaje globalnog kruženja dušika

  • u srednjojEuropiu poljoprivredi troši se 95 kg/ha dušikovih spojeva godišnje

  • 1980. trošilo se 120do130 kg/ha dušikovih spojeva

  • koncentracijanitratau drenažnoj vodi ispod oranica iznosi60 do150mg/l , agraničnavrijednostza pitku vodu je50mg/l

  • nitrat- nitrit - graničnavrijednost (0,1 mg/l) - kancerogeninitrosamini

  • nadzemneipodzemnenuklearneeksplozije, nuklearneelektrane, radioaktivniotpad


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

1995. bilježi se 440 nuklearnihelektranas

kapacitetom od2,2milijarde KWh

(17% svjetskeproizvodnjeelektričneenergije)

glavni problem je skladištenje radioaktivnog otpada

godišnje se ispušta 150 milijuna t sumpora iztermoelektrana i 49 milijuna tdušika iz motornihvozila

zakiseljavanjevoda(SO2) i(NO, NO2)

kišnicamijenja pH vrijednost, nekada je imala4,6

do 5,6zbog (H2CO3),danasima pH od 4,0- 4,6

poljoprivredadoprinosi emisiji dušika s 54 milijuna

tu oblikuNH3koji se pretvarau NH4+

Slika 124. Černobil26. travnja1986


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

Slika 125.


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

Utjecaj čovjeka na kriosferu


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

polarniledenjacina moru,kopnu, glečerivisokihplanina, trajnimraz, led u

rijekama, jezerima, i snijegpokrivaju 16% površineZemlje

sadrže 1,7 % vodenaZemljiili 69% slatkevode

predviđa se daljnjesmanjivanjeledenogpokrova do 2050.

otapanjempolarnogledasmanjuje se slanost, a temperaturapovršinske vode poraste za nekoliko stupnjeva, to bi moglo dovesti do izostankaponiranjahladnihvodenihmasa, a time i do izostanka prodora toplijih površinskih struja na sjever

rezultat ovoga je novi raspored klimatskih prilika na Zemlji

kriosfera je spremište za polarnu faunu štetnih polikoriranihbifenila, halona,pesticida itd.


Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu

Literatura:

Glavač V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske šume. Zagreb, 211pp.

http://images.google.hr/(1.10.2012.).

http://www.nacional.hr/(1.10.2012.).

http://www.destinacije.com/(1.10.2012.).


  • Login