Javno zdravstvo sada nja organizacija i budu i izazovi
Download
1 / 28

JAVNO ZDRAVSTVO - sadašnja organizacija i budući izazovi - PowerPoint PPT Presentation


  • 136 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci. NASTUPNO PREDAVANJE ZA IZBOR U ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE DOCENTA. JAVNO ZDRAVSTVO - sadašnja organizacija i budući izazovi. dr.sc. Đulija Malatestinić, dr.med. JAVNO ZDRAVSTVO.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'JAVNO ZDRAVSTVO - sadašnja organizacija i budući izazovi ' - yitro


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
Javno zdravstvo sada nja organizacija i budu i izazovi

Medicinski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

NASTUPNO PREDAVANJE ZA IZBOR

U ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE DOCENTA

JAVNO ZDRAVSTVO- sadašnja organizacija i budući izazovi

dr.sc. Đulija Malatestinić, dr.med.


Javno zdravstvo
JAVNO ZDRAVSTVO

  • “Javno zdravstvo je znanost i umijeće sprečavanja bolesti, produženja života, unapređenja (mentalnog) i fizičkog zdravlja putem ORGANIZIRANIH NAPORA ZAJEDNICE (u sanitaciji okoliša, suzbijanju zaraze, odgoju pojedinaca u načelima osobne higijene, organizaciji zdravstvene službe za ranu dijagnozu i preventivno liječenje bolesti, te razvoj društvenog mehanizma koji će osigurati svakom pojedincu u zajednici životni standard dostatan za održavanje zdravlja).”

    C-E. A. Winslow, 1923. godine, Odbor stručnjaka SZO, 1952. godine


Fokus djelovanja
FOKUS DJELOVANJA

  • zdravlje i prevencija bolesti ostvaruje se putem:

    • sprečavanja širenja bolesti i prevencije epidemija,

    • zaštite od štetnih čimbenika okoliša,

    • prevencija nesreća,

    • promocije i zagovaranja zdravih stilova življenja,

    • odgovora na prirodne i društvene nesreće,

    • osiguranja kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite.


Javno zdravstvo sada nja organizacija i budu i izazovi

IMPLEMENTACIJA

Kako primjeniti?

STRATEGIJAJAVNOGZDRAVSTVA

I N T E R V E N C I J A

E V A L U A C I J A

Što je učinkovito?

IDENTIFIKACIJA

RIZIČNIH ČIMBENIKA

Koji je uzrok?

N A D Z O R

Što je problem?

PROBLEM

ODGOVOR


Javno zdravstvo sada nja organizacija i budu i izazovi

Najčešća podjela:

  • Epidemiologija zaraznih bolesti,

  • Zdravstvena ekologija,

  • Socijalna medicina,

  • Zdravstvena statistika.


Javnozdravstvena djelatnost
JAVNOZDRAVSTVENA DJELATNOST

  • Prema Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD) uključuje aktivnosti usmjerene unapređenju zdravstvenog stanja populacije za razliku od kurativne zaštite usmjerene bolesti.

  • Akcije koje provodi javnozdravstvena djelatnost nazivaju se INTERVENCIJE (npr. kampanje cjepljenja, preventivni programi).

  • Svrha je prevencija bolesti putem sustava stalnog nadzora i praćenja rizika i slučajeva bolesti i promocija zdravih stilova življenja.


Tri klju ne funkcije
TRI KLJUČNE FUNKCIJE

  • PROCJENA

  • RAZVOJ JAVNOZDRAVSTVENE POLITIKE

  • OSIGURANJE


Javno zdravstvo sada nja organizacija i budu i izazovi

M A T R I C A F U N K C I J A

  • FUNKCIJA PROCJENE

  • procjena zdravlja i zdravstvenih potreba

  • provođenje epidemioloških istraživanja

  • analiza odrednica zdravlja

  • FUNKCIJA RAZVOJA JAVNOZDRAVSTVENE POLITIKE

  • izgradnja baze za djelovanje

  • odabir i postavljanje prioriteta

  • razvoj planova, strategije i politike zdravlja


Javno zdravstvo sada nja organizacija i budu i izazovi

  • rukovođenje resursima

  • implementacija programa

  • provođenje evaluacije i kontrole kvalitete

  • edukacija i informiranje javnosti


Razine djelovanja
RAZINE DJELOVANJA

  • Populacija obuhvaćena javnozdravstvenom intervencijom može biti mala grupa ljudi (obitelj ili lokalna zajednica) ili tako velika kao stanovništvo nekoliko kontinenata (npr. u slučaju pandemije).

  • Razine djelovanja mogu biti slijedeće:

    • lokalna,

    • regionalna (od temeljne važnosti – “čuvari ulaza” za bolesti koje bi se mogle proširiti preko granica pojedinih zemalja),

    • nacionalna (SAD, US Public Health Services, Agencija odhgovorna za javno zdravstvo stanovištva, upravlja brojnim značajnim zdravstvenim agencijama: Food and Drug Administration, Centres for Disease Control, National Institute of Health; Finish National Public Health Institute – KTL je klasificirana među najvažnije javnozdravstverne institucije s velikim utjecajem diljem svijeta , npr. program intervencije u suzbijanju nezaraznih bolesti – Countrywide Integrated Non-communicable Diseases Intervention - CINDI),

    • internacionalna i

    • globalna (World Health Organization – WHO, Center for Disease Prevention and Control – CDC, European Center for Disease Prevention and Control – ECDC).


Javno zdravlje u europi danas izazov za javnozdravstvenu djelatnost
JAVNO ZDRAVLJE U EUROPI DANAS - IZAZOV ZA JAVNOZDRAVSTVENU DJELATNOST

  • Društvene promjene u prošlim dekadama – pad nataliteta, visoka stopa divorcijaliteta, rast urbanizacije, starenje stanovništva.

  • Promjene u morbiditetu i zahtjevu za zdravstvenom zaštitom, stalno preispitivanje ravnoteže između primarne zdravstvene zaštite i bolničke skrbi.

  • Postojeća iskustva pokazuju težinu uspostave ravnoteže između odabira prioriteta i zahtjeva za djelotvornosti zdravstvenog sustava i jednakosti u ostvarenju prava korisnika.


Odgovori na postoje i pritisak
ODGOVORI NA POSTOJEĆI PRITISAK JAVNOZDRAVSTVENU DJELATNOST

DEMOGRAFSKI TRENDOVI

  • kruta natalitetna stopa u većini europskih zemalja je približno 13 na 1 000 stanovnika godišnje, jednaka je ili niža od mortalitetne stope (relativno stabilna populacija),

  • stalni porast starijih dobnih skupina uz stalni pad mlađih dobnih skupina (nastavak niske stope fertiliteta, rast trenda obitelji s malim brojem djece),

  • udio mladih opada ali raste broj problema s kojima se mladi suočavaju (nesreće, zloporaba opojnih sredstava, neželjene trudnoće i psihološki negativni efekti nezaposlenosti, samoće i migracija),

  • stalno rastući problem starijih dobnih skupina (kronicitet bolesti, veći zahtjevi za zdravstvenom zaštitom, povećana potrošnja lijekova, veća potreba za kućnim liječenjem i njegom).

    Važne odrednice za kreiranje socijalne i zdravstvene politike što će zahtijevati i promjenu u alokaciji resursa u skoroj budućnosti.


Srednje o ekivano trajanje ivota pri ro enju
SREDNJE OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA PRI ROĐENJU JAVNOZDRAVSTVENU DJELATNOST

  • u Europi varira od 65,8 godina (Rusija) do 81,6 (Island),

  • u našem okruženju:

Izvor: Očekivano trajanje života pri rođenju, 2005. (Health for All Data-Base, WHO)


Vode i javnozdravstveni problemi
VODEĆI JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEMI JAVNOZDRAVSTVENU DJELATNOST

KRONIČNE

BOLESTI

ZARAZNE

BOLESTI

NENAMJERNE

OZLJEDE

A I D S

MENTALNI

POREMEĆAJI

S A R S

. . .

. . .


Determinante zdravlja izvan zdravstvenog sustava
DETERMINANTE ZDRAVLJA JAVNOZDRAVSTVENU DJELATNOSTIZVAN ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

ŽIVOTNO I RADNO

OKRUŽENJE

PREHRANA

STIL ŽIVLJENJA...


Javno zdravstvo sada nja organizacija i budu i izazovi

DRUŠTVENI I JAVNOZDRAVSTVENU DJELATNOST

EKONOMSKI RAZVOJ

RAZVOJ

ZDRAVLJA

OSTALE

GENETSKE

ODREDNICE

ZDRAVLJA

DRUŠTVENE

EKONOMSKE


Javno zdravstvo sada nja organizacija i budu i izazovi

  • Postoje ozbiljni problemi u mobiliziranju stručnjaka u zdravstvu i primjeni njihovih preporuka prilikom kreiranja zdravstvene politike.

  • U međuvremenu uloga vlada pojedinih zemalja i resora zdravstva uglavnom su sužene na kontrolu troškova, osiguranje jednakosti i pravičnosti u distribuciji resursa i razvoju lokalne zdravstvene skrbi.

  • Malo je dokaza da se napori usmjeravaju ostvarenju zdravstvenih ciljeva.

  • Troškovi zdravstvene zaštite – stalno rastući troškovi u većini europskih zemalja uz istovremena ograničenja u mogućnosti financiranja.


Intersektorski napori za unapre enje zdravlja
INTERSEKTORSKI NAPORI ZA zdravstvu i primjeni njihovih preporuka prilikom kreiranja zdravstvene politike.UNAPREĐENJE ZDRAVLJA

  • U diskusiji o “javnom zdravlju”, generalno je zaključeno da su važne one politike, akcije i ishodi koji proizlaze iz javnog sektora, aktivnosti zdravstvenih odjela, znanstvenih i istraživačkih institucija i zakonske regulative.

  • Važno je kreirati djelotvorne organizacije na primarnoj, sekundarnoj, i tercijarnoj razini zdravstvenog sustava uključujući socijalne resurse (postojeće socijalno i mirovinsko osiguranje, školovanje, standarde rada i politike zapošljavanja, komunikacije i transporta, industriju i gospodarstvo).


Najve i izazov promocija zdravlja
NAJVEĆI IZAZOV - PROMOCIJA ZDRAVLJA zdravstvu i primjeni njihovih preporuka prilikom kreiranja zdravstvene politike.

  • WHO – novi temelji aktualnoj zdravstvenoj politici,

    “Health 21” – The Health for All policy frameworks for the WHO European

    Region for the 21st century.

  • OSNOVNI PRINCIPI:

  • zdravlje jest temeljno ljudsko pravo,

  • za postizanje ciljeva nužna je pravičnost i solidarnost unutar i između zemalja,

  • ostvarivanje ciljeva zahtijeva aktivno učešće kao i odgovornost prema stalnom razvoju zdravlja.


Etiri klju ne strategije za akciju
Četiri ključne strategije za akciju: zdravstvu i primjeni njihovih preporuka prilikom kreiranja zdravstvene politike.

  • međuresorski pristup,

  • odabir učinkovitih programa,

  • integrirana primarna zdravstvena zaštita i prilagodljiv sustav bolničke zaštite,

  • uključivanje partnera relevantnih za zdravlje.


Javno zdravstvo u hrvatskoj
JAVNO ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ zdravstvu i primjeni njihovih preporuka prilikom kreiranja zdravstvene politike.

Povijesni pregled

Organizirane preventivne aktivnosti u Hrvatkoj imaju dugu tradiciju:

  • Osnivanje javnozdravstvenih institucija (1924-1930.), međunarodni značaj dr. Andrije Štampara.

  • Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, sa stoljetnom tradicijom neprekinutog rada, sljedbenik Kraljevske stanice za kemijska ispitivanja hrane, osnovane 1900. (Ugarsko Ministarstvo poljoprivrede).


Javno zdravstvo sada nja organizacija i budu i izazovi

Sadašnja organizacijska shema zdravstvu i primjeni njihovih preporuka prilikom kreiranja zdravstvene politike.

javnozdravstvenih institucija u Hrvatskoj

Zakonska regulativa - Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08)

  • Nacionalni, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i

  • Županijski Zavodi

    Organizacija javno zdravstvene djelatnosti na regionalnoj razini prati

    administrativo-teritorijalni ustroj Republike Hrvatske (Slika 2).


Matrica funkcija
MATRICA FUNKCIJA zdravstvu i primjeni njihovih preporuka prilikom kreiranja zdravstvene politike.

ORGANIZACIJA JAVNOG ZDRAVSTVA

DRŽAVA

ŽUPANIJA


Javno zdravstvo sada nja organizacija i budu i izazovi

Prema Zakonu, javnozdravstvena djelatnost obuhvaća: zdravstvu i primjeni njihovih preporuka prilikom kreiranja zdravstvene politike.

  • epidemiološke mjere nadzora i intervencije, praćenja i analize zaraznih i nezaraznih bolesti,

  • nadzor nad zdravstvenom ispravnošću namirnica, vode i predmeta opće uporabe, kontinuirani monitoring kvalitete zraka,

  • prikupljanje i analizu zdravstvenih pokazatelja i rada u zdravstvu,

  • preventivne i specifične mjere zdravstvene zaštite školske djece i studenata,

  • javnozdravstvenu mikrobiološku djelatnost,

  • primarnu prevenciju i izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti.


Promocija zdravlja najve i izazov i za hrvatsku javnozdravstvenu djelatnost
Promocija zdravlja – najveći izazov zdravstvu i primjeni njihovih preporuka prilikom kreiranja zdravstvene politike.i za hrvatsku javnozdravstvenu djelatnost

Postoji potreba stvaranja nove socijalne mreže (društvene povezanosti) za

primjenu strategije promicanja zdravlja.

Prednosti Zavoda za javno zdravstvo, kao promotora implementacije

promicanja zdravlja su:

  • bogate veze s različitim društvenim podsustavima i njihovim organizacijama,

  • varijabilitet komunikacijskih vještina,

  • različitost profesija, zadataka i metoda rada i stoga otvorenost prema uspješnom uvođenjunovih oblika rada i djelovanja,

  • svjesnost i razumijevanje važnosti i mogućnosti promocije zdravlja.


Razli ite veze i povezanosti koje odr avaju upanijski zavodi za javno zdravstvo

lokalna zdravstvu i primjeni njihovih preporuka prilikom kreiranja zdravstvene politike.

zajednica

mediji

škole

Ministarstvo

zdravstva

civilne

udruge

ŽUPANIJSKI

ZAVOD ZA

JAVNO

ZDRAVSTVO

poslovni

partneri

N V O

međunarodne

organizacije

zdravstvene

organizacije

hrvatski zavod

za javno

zdravstvo

vlada

županijski odjel

za zdravstvo

Različite veze i povezanosti koje održavaju županijski Zavodi za javno zdravstvo


Zaklju ak
ZAKLJUČAK zdravstvu i primjeni njihovih preporuka prilikom kreiranja zdravstvene politike.

  • svrha javnog zdravstva znatno je ekspandirala

  • porastao je broj rizika po zdravlja ali i strategija za njihovo zbrinjavanje

  • većina je zaraznih bolesti pod kontrolom

  • buduća nastojanja treba usmjeriti na kontrolu kroničnih bolesti, mentalno zdravlje, zdravo okruženje i promociju zdravog stila življenja


Novi izazovi
NOVI IZAZOVI zdravstvu i primjeni njihovih preporuka prilikom kreiranja zdravstvene politike.

  • PROMOCIJA ZDRAVLJA PRISTUPOM INVESTIRANJA U ZDRAVLJE

  • PREVENCIJA NASILJA I NENAMJERNIH OZLJEDA

  • ZDRAVO OKRUŽENJE

  • PRIMJENA NOVIH TEHNOLOGIJA U CILJU OSIGURANJA KVALITETNIH INFORMACIJA O ZDRAVLJU

  • ZAŠTITA OD NOVIH ZARAZNIH BOLESTI


ad
  • Login