1 / 29

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ. EKO STANDARDI U FUNKCIJI KVALITETA ŽIVOTNE SREDINE. Autor, Vlajko Jauković, dipl. maš. ing. Pržno, maj 2013. god.  Uvodne napomene: Evropsko zakonodavstvo iz oblasti zaštite životne sredine obuhvata oko 700 propisa;

yanka
Download Presentation

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ EKO STANDARDI U FUNKCIJI KVALITETA ŽIVOTNE SREDINE Autor, Vlajko Jauković, dipl. maš. ing. Pržno, maj 2013. god.

  2. Uvodne napomene: • Evropsko zakonodavstvoiz oblasti zaštite životne sredine obuhvata oko 700 propisa; • Pristup države potencijalne članice EU, podrazumijeva transponovanje ekoloških Direktiva i propisa u nacionalno zakonodavstvo i njihovu primjenu; • Državi potencijanoj članici EU potrebna su značajna finansijska srdestva za investicije u eko tehnologije, obuku kadra i administracije; • Povoljnosti i dobitiod transponovanja eko Direktiva i standarda u nacionalno zakonodavstvo i njihove primjene, sagledaće se kroz vrednovanjezadovoljstvakvaliteta života. • Privredni i drugi subjekti države, svoje aktivnosti moraju usmjeriti na dovođenje štetnih uticaja na životnu sredinu u granične okvire.

  3. OPŠTE • Države potencijalne članice EU sagledavaju obaveze, koje proizilaze iz transponovanja i implementacije EU propisa zaštite životne sredine, u zakonodavstvo te države. • Zahtjevi za državupotencijalnučlanicu EU: • Poboljšanje i proširenje mreže vodosnabdijevanja; • Poboljšanje i proširenje mreže kanalizacije i otpadne vode i izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda; • Redukciju emisija zagađujućih materija u vazduh iz velikih postrojenja za proizvodnju i sagorijevanje; • Poboljšanje kvaliteta vazduha, naročito u urbanim centrima; • Kontrola i sprečavanje emisija opasnih materija iz postrojenja i minimiziranje rizika od nastajanja akcidenata; • Sakupljanje, tretman, odlaganje otpada iz domaćinstva, industrije, medicinskih ustanova a posebno opasnog otpada;

  4. Čišćenje kontaminiranog zemljišta i zagađenih rijeka; • Zaštitu eko-sistema, staništa i zaštićenih vrsta od ekološkog pritiska; • Redukovanje emisije gasova iz saobraćaja (putničkog i transportnog); • Redukovanje emisije zagađujućih materija iz sektora kao što su velika industrijska postrojenja i poljoprivreda. • Potencijalnačlanica EU, treba da koristitipozitivna iskustava država koje su prošle taj put, kao i primjerenegativnihiskustava koja će pomoći da se izbjegnu nepovoljne situacije.

  5. Generalno,negativne posledice na životnu sredinu, mogu se svrstati u tri kategorije: • Povećano prisustvo zagađujućih materija koje su u biosferi kao posledica starih - prljavih tehnologija; • 2. Oštećenje životne sredine, koje se sanira ulaganjem materijalnih • sredstava i rada; • 3. Uništavanje životne sredine, bez izgleda da se uništeni ekosistemi • vrate u prvobitno stanje (akumulacije, rudokopi, i td.).

  6. 2. UTICAJI ELEKTROPRIVREDE NA ŽIVOTNU SREDINU • Štetni uticaji procesa opreme (hidroelektrana, termoelektrane, prenosne i distributivne), različito djeluju na životnu sredinu i zavise od vrste i tipa opreme; • Manifestuju se kao: buka, vibracije, elektro-magnetna i jonizujuća zračenja, uticaj raznih hemikalija, otpadnih ulja, maziva, toplota, industrijski i drugi otpad. • Karakterističništetni uticajielektroenergetskihobjekata: • Prvi problem, čine gasovi SO2; NOx; CO2,industrijski gasovi, tehnički gasovi, freoni i drugi, koji razarajuozonskiomotač, što ima za posledicu da ultraljubičasti zraci dospijevaju na zemlju oštećujućićeliježivihorganizamai doprinose nastanku efektastaklene bašte. • Drugi problem,pričinjava kvalitet uglja, odnosno sadržajsumpora u uglju i povećane emisuje azotnih oksida, koji u dodiru sa vlagom doprinose nastankukisjelih kiša.

  7. Treći problem,pričinjava velikakoličinapepela i šljake, koja nastaje pri sagorijevanjuuglja u godišnjoj količini oko 1 350 000 tona, koji se odlažu na deponiji pepela i šljake. Jake vazdušne struje raznose pepeo i šljaku i izvor su opasnostinaokolinu, zemljište, biljni svijet, vodu, vazduh, tj. eko sistem. • Četvrti problem, pričinjava transformatorskoulje(PCB), koje ima veomavisokudijalektičku čvrstoću. Služi za izolacijudjelovatransformatora čiji su namotajipodvisokim naponom. Rizik je da dođe do akcidenta tj. da dođe do iscurenja ulja van kazana transformatora, što dovodi do zagađenja zemljišta i podzemnih voda. Ulje se dobija na bazipiralena, koji ima izraženakancerogenasvojstva. Alternativa mineralnim trafo uljima su ekološka ulja biljnog porijekla. • Peti problem, pričinjava gas SF6(sumpor-heksafluorid), medij za gašenje luka u komorama visokonaponskeopreme i energetskih prekidača, štetno djelujenaozonski omotač, toksičan je za živa bića, zagađujezemljište i vodu.

  8. Znači: • Finansijski faktor je dominantan za brzinu realizacije navedenih pitanja. • Za sprovođenje procesa primjene i upravljanja zaštitom radne i životne sredine, neophodna je odgovarajuća organizacija i obučen kadar sa jasnim planom i programom. • U postojećoj organizaciji Sektor zaštite životne sredine je u okviru Direkcije za sistem kvaliteta, zaštite na radu i zaštite životne sredine. • Sektor zaštite životne sredine intezivno radi na izradi Planova i Programa rada sa predlogom prioriteteta realizacije.

  9. 3. DOBITI OD TRANSPONOVANJA I PRIMJENE EKO ZAHTJEVA •  Bazično postoje tri opcije ekonomskog razvoja: • Tradicionalni razvoj,država proglašava da je ekonomskirazvoj ispred svihdrugihciljeva, što dovodi do povećanja štete po životnu sredinu uz više ekonomske, socijalne i zdrastvene gubitke. • 2. Ekonomski razvoj, podrazumijeva redukcijunegativanihuticaja na • životnu sredinu. Primjenjuje se čistija tehnologija, minimizije se otpad, • bez promjena u procesu donošenja odluka u ekonomskoj sferi. • 3. Održivi razvoj, podrazumijeva kontinualniekonomskirast ali sa • značajnim redukovanjemuticaja na životnu sredinu uzimajući u obzir • potpunuzaštitu okoline i socijalna ograničenja u procesu odlučivanja.

  10. Tabelarni pregled: • Dobiti od transponovanja i primjene zahtjeva EU:

  11. Generalne koristi od implementacije obima zahtjeva EU: • poboljšanje zdaravlja stanovništva, zbog smanjenja zagađenja okoline (kao rezultat se javlja smanjenje respiratornih oboljenja i smrtnosti, naročito odojčadi); • smanjenje oštećenja šuma, građevinskih objekata, poljoprivrednih površina, ribljeg fonda kao rezultat redukcije kisjelih kiša i drugih formi zagađenja; • smanjenje rizika narušavanja kvaliteta prirodnih resursa (podzemne vode); • bolja zaštita prirodnih eko-sistema, ugroženih vrsta; • promocija turizma kao rezultat čiste životne sredine (šume, voda za kupanje, prirodni rezervati); • redukcija rizika prenošenja bolesti zbog prljavih voda i poboljšanje kvaliteta pitkih voda i voda za kupanje;

  12. povećanje ekonomske efikasnosti i veće produktivnosti kao rezultat primjene eko tehnologije, što povećava konkurentnost industrije; • niža cijena proizvodnje i održavanja kroz dostupnost čistoj vodi, redukovanja potreba za predtretmanima vode za snabdijevanje; • niža potrošnja primarnih sirovina kao rezultat primjene efikasnog sistema ponovne upotrebe i reciklaže; • podrška zaposlenosti i koristi lokalnom i regionalnom razvoju; • podrška razvoju kompanija i njihove dobiti kroz podizanje svijesti o riziku po životnu sredinu, pristup minimizacije rizika i odgovoru na nastali rizik; • socijalna korist kroz bolje učenje, podizanje svijesti, uključivanje i odgovornost zaštitu životne sredine (socijalna odgovornost) i odgovornosti za separaciju otpada i recilklažu.

  13. Neke od Direktiva EU: • Ekonomski razvoj se podržava implementacijom i primjenom direktiva: • Direktive o integralnoj prevenciji i kontroli zagađenja; • Direktive o vazduhu; • Direktive o vodama; • Direktive o upravljanje otpadom; • Direktive o deponijama; • Direktive o ispuštanju opasnih materija u vode; • Direktive o ambalaži; • Direktive o tretmanu urbanih otpadnih voda; • Direktive o insineraciji; • Direktive o kvalitetu goriva; • Direktive o lakoisparljivim zagađujućim materijama; • Direktive o habitatu i divljim pticama; • Direktive o razvoju turizma i sertifikacija čistih plaža i td..

  14. 4. VREDNOVANJE EKO DIREKTIVA • Mnoge socio-ekonomske koristi proizilaze iz pune implementacijedirektiva EU,koje se odnose na (razvojueko-industrije, poboljšanju eko-efikasnosti, povećanjuinvesticija, razvojuinfrastrukture,poboljšanjuindustrijskeproizvodnje sa održivimrazvojem i uspostavljanjukompetetivnosti).

  15. Tabelarni prikaz: • Kvalitativno vrednovanje eko Direktiva

  16. Legenda: (3 – velika korist; 2 – značajna korist; 1 – korist) Kvalitativno vrednovanje pojedinih eko direktiva

  17. Znači, • Implementacija i primjena direktivaEU u zakonsku regulativu države kandidata za članstvo u EU, smanji će pritisak na životnu sredinu, kroz smanjenje štetnih emisija i smanjenje njihovog negativnog uticaja na zdravlje stanovništva, poboljšanje kvaliteta prirode tj. povećanje kvaliteta lokaliteta određenog prostora - regiona, što je ključni pokretač za priliv spoljnih investicija i zapošljavanje. • 5. INDIKATORI KVALITETA ŽIVOTA U ŽIVOTNOJ SREDINI • Kvalitet životajemultidisciplinarnaoblast i zahtijeva ravnopravno učešćesvihnaučnihoblasti (političkih – nacija, geografskih – država, antropoloških – kultura, socioloških – društvo, obrazovanja – nauka i usavršavanje, psiholoških – identitet, individualno - lično, i dr.).

  18. Indikatorikvaliteta života mogu biti: • Razlozi za mjerenje kvaliteta života su: produžen životni vijek čovjeka, omogućen lakši, udobniji i bezbjedniji život, skraćeno i brže uspostavljanje komunikacije, saradnje između ljudi, iskorjenjenje mnogih zaraznih bolesti, kvalitetnije i bezbjednije stanovanje. • Indikatori mogu biti: • Subjektivni indikatori ličnog zadovoljstva kvalitetetom života, temelje se na subjektivnom doživljaju vlastitog života i mogućnostima za ostvarivanje vlastitih životnih ciljeva. • Objektivni indikatori kvaliteta života počivaju na premisi „dobrog društva“ kao pokazatelja kvaliteta života društva tj. stanovništva određene oblasti. • Za izbor indikatora i setova indikatora radi ocjene zadovoljstva kvalitetom života, preporučuje se primjenameđunarodnoprihvaćenihstandarda i metoda statistike.

  19. Nauka i tehnologija moraju naći efikasna rješenja za ozdravljenja prirodne sredine i cjelokupne ljudske zajednice: • Negativnu stranu nauke i tehnologije, čini pritisak novca i brzog bogaćenja i teškog ruiniranja životne sredine; • Ove posledice prijete da ugroze opstanak ljudske zajednice. • Kjučne oblasti zaštite životne sredine su oblasti vezane za: (klimatskepromjene, zaštituprirode i biodiverziteta, zaštituzdravlja kao i upravljanjeprirodnimresursima i upravljanjeotpadom).

  20.  Indikatori koji definišu kvalitet života • Vrednovanjemčetiri skupaindikatora (društvo, ekonomija, ekologija, nauka i tehnologija,) dobija se indeksindikatorakvaliteta života. • Unijaskupova (društvo, ekonomija, ekologija, nauka i tehnologija) u presjeku definiše kvalitet života.

  21. 6. SKALA INDEKSA KVALITETA ŽIVOTA • Indeks(objektivni)kvaliteta života u životnoj sredini, određuje se na osnovu prethodno dobijenih vrijednosti svakog od setova indikatora na skali vrednovanja negativnih pondera u dijapazonu od 1 do 20. • Dijapazon vrednovanja indeksa (objektivni)kvaliteta života ima ocjene u rasponu: • 1 - 4 odličan; 5 - 8 iznad prosjeka; 9 – 12 prosječan; • 13 - 16 ispod prosjeka; 17 - 20 loš.

  22. Dijapazon ocjena kreće se u rasponu: • 1 – 4 odličan • 1 – 8 iznad prosjeka • 9 – 12 prosječan • 13 – 16 ispod prosjeka • 17 – 20 loš • Skala vrijednosti indeksa kvaliteta života • Analize rezultata mjerenja performansi indikatora vrše se u skladu sa statističkim i drugim metodama obrade rezultata mjerenja i metodom izračunavanja indeksa kvaliteta svakog indikatora ili seta indikatora.

  23. Indeks(subjektivni)zadovoljstvakvaitetomživotapodrazumijeva ličnovrednovanjeonog štoimamo, volimo i stvaramo:(posao, obrazovanje, porodica, zdravlje, materijalno bogatstvo, organizacija, djeca, prijatelji, karijera, kvalitet države ). • Indeks (subjektivnog) zadovoljstvakvalitetom života,dobija se istraživanjemna reprezentativnomuzorkustanovišta,jedne oblasti,pri čemu se vrši vrednovanjesvakogindeksaposebnoi izračunavanjemindeksazadovoljstva iz skupavrijednostiindikatora,ocjeneod 1 do 5.

  24. Dijapazon ocjena kreće se u rasponu: • 5 – veoma zadovoljan; 4 – zadovoljan; 3 – nijedno; • 2 – nezadovoljan; 1 – veoma nezadovoljan • 5 – veoma zadovoljan • 4 – zadovoljan • 3 – nijedno • 2 – nezadovoljan • 1 – veoma nezadovoljan • Skala vrednovanja zadovoljstva kvalitetom života

  25. 7. MONITORING SISTEM ŽIVOTNE SREDINE • Monitoring sistem podrazumijeva skup mjera i aktivnosti koje se sprovode s ciljem praćenja i unapređenja kvaliteta životne sredine tj. praćenje fizičkih i hemijskih posledica na odabranim uzorcima, promjene bioloških procesa, nivoa zagađenosti vazduha, vode i zemljišta i promjene koje se javljaju na biljnom i životinjskom svijetu). • Monitoring sistema životne sredine može se podijeliti na teritorije na kojoj se vrši ispitivanje: • 1. Globalni monitoring (prostire se na teritoriji cijele planete), • 2. Nacionalni monitoring (obuhvata teritoriju države), • 3. Regionalni monitoring (zahvata veću teritoriju jedne zemlj ili • granične djelove nekoliko zemalja) i • 4. Lokalni monitoring (prostire se na relativno maloj teritoriji, npr. • reon u kom je smješten energetski objekat).

  26. Da bi se obezbijedio neprekidnimonitoringkvaliteta životaneophodno je izgraditi mrežu na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou. Ona se realizuje: • Povezivanjem u mrežu karakterističnih i različitih resursa, informacija, podataka i procesa; • Kompjutersko povezivanje mreža procesa, ljudskih resursa i baze podataka; • Kroz razvoj naprednih aplikacija za praćenje, vrednovanje i izvještavanje o kvalitetu života; • Kroz integraciju sa eksternim sistemima mreža eko-monitoringa.

  27. Osnovna ulogamonitoringa je da kontinualno daje informacije o promjenama življenja i kvalitetu života: • Da li je kvalitet individualnog života bolji u toku vremenskog perioda?; • Kakav je život u jednom društvu, regionu, gradu u poređenju sa drugim društvima, regionima, gradovima ?; •  Kakve su strukturne promjene i progres modernizacije društva?; •  Kako se društvena struktura mijenja tokom vremena ?; • Kakva je strukturna diferencijacija između društva regiona i td. • Dobijeni nalazi, podaci i informacije zasnovani su na činjenicama i osnova su za unapređenje kvaliteta života stanovišta.

  28. 8. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA • Zaključna razmatranja mogu se iskazati kroz sledeća tri stava: • Da bi državapostala članEU, potrebno je da se u oblasti zaštite životne sredine izvršitransponovanje propisa i direktiva EU u državnu pravnu regulativu koja se mora primjenjivati (oko 700) raznih propisa. • Za mjerenje(objektivnih i subjektivnih) indikatora kvaliteta života u životnoj sredini uz primjenu međunarodnih standarda, potrebna je osnovna infrastruktura (strukovne institucije, informaciono-komunikacioni sistem, obučeni kadrovi i materijalna sredstva). • Na osnovu predhodna dva stava, ukazuje se na potrebu za uspostavljanje integralnogmonitoringa tj. stalnog uvidanadstanjemkvaliteta u životnoj sredini na lokalnom, regionalnom ili državnom nivou, radiunapređenja kvaliteta života.

  29. HVALA NA PAŽNJI !

More Related