PREGLED EFEKATA GLOBALNE KRIZE NA FISKALNU POLITIKU I POZICIJU U BIH

1. PREGLED EFEKATA GLOBALNE KRIZE NA FISKALNU POLITIKU I POZICIJU U BIH Naida Čaršimamović Vukotić CDMA Radionica Fiskalna politika i programsko budžetitranje u Bosni i Hercegovini Sarajevo, februar 2011. godine

2. Pregled prezentacije • Fiskalna kuća BiH • Uticaj krize • Usvojene i (ne)implementirane mjere protiv krize • Pregled Stand By aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom • Daljnje preporuke • Pitanja i odgovori

3. Fiskalna kuća BiH: Velika vlada

4. Fiskalna slika • Ukupni prihodi i grantovi = 11,1 mlrd KM (oko 46%% of GDP) • Preveliko oslanjanje na indirektne poreze i doprinose, veliko poresko opterećenje na rad, evazija Source: Eurostat, IMF

5. Fiskalna slika • Ukupni rashodi = 12,1 mlrd KM (oko 50%% of GDP) • Struktura se ne razlikuje toliko do strukture u drugim zemljama, ali je problem kvalitet i nivo administracije! Source: Eurostat, IMF

6. Fiskalna slika • Konsolidirani rashodi FBiH = 7.3 mlrd KM • Konsolidirani rashodi RS = 3.9 mlrd KM • Institucije BiH = 1 mlrd KM

7. Zaposlenost i primanja Izvori: Agnecije za statistiku BiH i Slovenije Izvori: DOB-ovi Izvori: MMF

8. Fiskalni bilans u BiH – PDV: izgubljena šansa

9. Regionalni fiskalni pokazatelji 9

10. Odgovor vlasti na recesiju • Vlasti u BiH na svim razinama su usvojile određene mjere protiv krize u prošloj godini provodile više aktivnosti na ublažavanju efekata recesije u ekonomiji BiH. Vidljivi rezultati su postignuti u savladavanju financijske krize, posebice krize u bankarskom sektoru.Urađeno je puno na usklađivanju razine javne potrošnje i rješavanju pitanja deficita u proračunima. • Zatvaranje proračunskog deficita-potpisivanje sporazuma s IMF • Smanjivanje obvezne rezerve banaka kod CBBH • Sporazum s bankama (majkama) o podršci financiranja u BiH • Povećanje iznosa osiguranog depozita • Produljivanje otplata kredita za stanovništvo i gospodarstvo (dozvole Agencije za bankarstvo FBiH) • Usklađivanje javne potrošnje (smanjivanje plaća u javnom sektoru i usklađivanje socijalne podrške)

11. Odgovor vlasti na recesiju • Federalna vlada je u prosincu 2008. godine usvojila Program mjera za ublažavanje posljedica globalne ekonomske krize i unaprjeđenja poslovnog ambijenta i Socijalni sporazume za 2009. i 2010. godinu, uključujući: • smanjenje neformalnog sektora unapređenjem regulative i jačanjem kontrola • smanjenje doprinosa i drugih fiskalnih i parafiskalnih opterećenja privrede • osiguranje financijske potpore firmama putem Razvojne banke • intenziviranje aktivnosti na regulatornoj reformi tzv. giljotina propisa • racionalizacije rada upravnih i nadzornih odbora javnih preduzeća i fondova, te vezivanja naknada za rezutate • usklađivanje boračke, invalidske i socijalne zaštite sa realnim financijskim mogućnostima • nastavak PIO reforme uz racionalizaciju povoljnih uslova penzionisanja, • reformu obrazovanja u cilju boljeg podudaranja obrazovanog i traženog kadra • osiguranje investicija u elektroenergetski, infrastrukturni i poljoprivredni sektor • ubrzavanje restruktuiranja državnih preduzeća u cilju povoljnije privatizacije, kao i restruktuiranje i povećanje proizvodnje u proizvodnim firmama.

12. Odgovor vlasti na recesiju • Vlada RS je u veljači 2009. godine usvojila dokument «Mjere za ublažavanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize na RS» u kojem se navode planirana ulaganja i podsticaji uglavnom iz sredstava od privatizacije telekoma i rafinerije nafte • otpočinjanje javnih radova i infrastrukturnih projekata • realizacija investicija u energetski sektor i administrativnih barijera • obezbjeđenje sredstava za interventne mjere za pokretanje domaće proizvodnje • poboljšanje uvjetai kriterija kreditiranja za ulaganja putem poslovnih banaka; • preuzimanje odgovornosti lokalnih zajednica za privredne kapaciteta • smanjenje opterećenja privrede i restriktivnost svih oblika javne potrošnje • Program zapošljavanja, uz zbrinjavanja radnika koji ostaju bez posla • osnivanje fonda za pomoć ugroženim preduzećima od javnog zanačaja • davanja objekata u vlasništvu RS-a i općinama privrednim poduzetnicima, • jačanje rada inspekcijskih i svih drugih kontrolnih organa sa ciljem vršenja pojačane kontrole iz oblasti radnih odnosa

13. Odgovor vlasti na recesiju • Vijeće ministara je u ožujku 2009. godine šesnaest mjera, koje uključuju: • praćenje učinaka smanjenje stope obaveznih rezervi u saradnji CBBiH • povećanje visine osiguranih depozita na 50.000 KM • usvajanje Zakon o akcizama i uvođenja posebne cestarine • ubrzanje procesa implementacije IPA projekata (koji sadrže i infrastrukturne projekte i podsticaje malim i srednjim poduzećima u iznosu 40 miliona EUR) • ubrzanje realizacije odobrenih projekta iz međunarodnih kreditnih sredstava • osiguranje dodatne potporu izvozu povećanjem jamstvenog fonda IGA-e, • održavanje prakse redovne fiskalne koordinacije putem Fiskalnog vijeća i podsticaj entiteta na harmonizaciju zakonodavstva iz svih oblasti, a posebno iz oblasti direktnih poreza • pripremu analize za stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta i prijedloga zakonske regulative kojom bi se unaprijedio jedinstven ekonomski prostor • zaustavljanje rasta udjela plata u javnoj potrošnji i osiguranje usuglašenog stava Fiskalnog vijeća o zaustavljanju rasta plaća

14. Odgovor vlasti na recesiju • Iako je većina mjera u entitetskim planovima i planu Vijeća ministara kvalitetna, mnoge nisu dovoljno detaljno razrađene, niti su određene finansijske implikacije i izvori finasiranja (pogotovo u mjerama FBiH). • Većina mjera nije implementirana, a izostala je i koordinacija programa mjera putem Fiskalnog vijeća BiH, što su i preporuke MMF-a i Svjetske banke. • Međutim, neke mjere su zajednički implementirane putem CBBiH i Fiskalnog vijeća • Smanjivanje obvezne rezerve banaka kod CBBH • Sporazum s bankama (majkama) o podršci financiranja u BiH • Povećanje iznosa osiguranog depozita • Produljivanje otplata kredita za stanovništvo i gospodarstvo (dozvole Agencije za bankarstvo FBiH) • Usklađivanje javne potrošnje (smanjivanje plaća u javnom sektoru i usklađivanje socijalne podrške) • Zatvaranje proračunskog deficita - potpisivanje sporazuma s MMF-om (detalji na narednom slideu)

15. Stand By aranžman Stand By za BiH – 2,2 milijarde KM do sredine 2012. godine • “Kratkoročni lijek” za fiskalni deficit (koji je iznosio 2 mlrd KM u 2009. godini) • Prateći uslovi (hitne uštede) • Budžetske uštede i rebalansi • Koje su ostale prednosti Stand By-a?: • Zdraviji makro-fiskalni okvir = signal investitorima • Garancija za stabilnost valutnog odbora • Otvara vrata za kredite od drugih međunarodnih organizacija • Fiskalne reforme će doprinijeti konkurentnosti privatnog sektora • Povećanje fiskalne koordinacije i discipline: konsolidovano izvještavanje Prateći krediti za podršku budžetu • Svjetska banka: DPL Krediti za razvojnu politiku sa uslovima (reforme) • Europska komisija: Makro-finansijska pomoć (?)

16. Trenutno stanje SBA • Do sada je povučeno oko 750 milijuna KM, a sva sredstva korištena su u entitetskim proračunima. • Ekonomska situacija se stabilizira • Pad ekonomske aktivnosti je zaustavljen • Povjerenje javnosti raste: depoziti su uvećani; devizne rezerve su stabilne; ukupna izloženost stranih banaka u BiH je zadržana • Dogovorene su fiskalne mjere uglavnom uštedama na rashodima (uključujići primanja uposlenih, socijalno-boračke transfere, kao i materijalne troškove i ostalu tekuću potrošnju), te blagim povećanjem prihoda novim Zakonom o trošarinama. Tako je fiskalni deficit smanjen sa prvobitno planiranih 7,8% na 5,4% BDP-a u 2009. godini. Za 2010. godini se previđa deficit od 4,5% BDP-a, a u 2011. godini deficit of 3% BDP-a.

17. Trenutno stanje SBA • Strukturalne odrednice dogovorene sa MMF-om uključuju i kontinuirano održavanje sistema valutnog odbora, reformu socijalno-boračkih transfera u oba entiteta, usvajanje strategija reforme penzionog sistema u oba entiteta, usvajanje legislative o fiskalnoj odgovornosti, pripremu i objavljivanje konsolidarnih kvartalnih fiskalnih podataka za BiH, kao i uspostavu i rad Stalnog povjerenstva za financijsku stabilnost. • Strukturalne odrednice nisu izvršene prema planu ni u jednom od entiteta • Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH ?

18. Trenutno stanje SBA Naredni koraci: • Fiskalno vijeće nije postiglo dogovor o Globalnom fiskalnom okviru za razdoblje od 2011. do 2013. godine, već su se izjasnili da usvajanje mjera uslijedi nakom uspostavljanja novih vlada • Ovo je ugrozilo budžet institucija BiH, Stand By aranžman, te kreditne aranžmane sa Svjetskom bankom i Europskom komisijom • U svjetlu značajnog pada financiranja proračuna od strane međunarodnih financijskih institucija i raspoloživih sredstava sa escrow računa, koji neće biti nadoknađen dovoljnim rastom prihoda, pokrivanje značajnog manjka sredstava će zahtijevati punu provedbu rashodovnih mjera o kojima je razgovarano u okviru Stand By aranžmana.

19. Trenutno stanje SBA Naredni koraci: • Daljnje mjere koje su bile temeljem razgovora u okviru Stand by aranžmana u FBiH: • potpunu prilagodbu i sprovedbu legislative u oblasti plaća i naknada • prilagodbu i sprovedbu legislative u oblasti ratnih invalidnina, uključujući efikasnu reviziju • rješavanje neizmirenih obveza prema borcima, neratnim invalidima i mirovinskom fondu • mirovinsku reformu, uključujući reformu beneficiranih mirovina • sprovođenje dogvoorenih ušteda od strane nižih razina vlasti u FBiH • Daljnje mjere koje su bile temeljem razgovora u okviru Stand by aranžmana u RS-u u: • mirovinsku reformu, uključujući reformu beneficiranih mirovina • prilagodbu i sprovedbu legislative u oblasti ratnih invalidnina, uključujući efikasnu reviziju korisnika.

20. U dijelu fiskalne politike, potrebno je: • Smanjiti i napraviti prioritete u potrošnji • Koordiniratiukupne fiskalnepolitike • Unaprijediti srednjoročno planiranje i implementaciju budžeta

21. Smanjiti i napraviti prioritete u potrošnji • Potrošnja je velika • Struktura potrošnje ne pogoduje rastu • Rezultati su slabi

22. Struktura potrošnje ne podržava razvoj • Mnogo se troši na administraciju • Mnogo se troši na loše ciljane socijalne transfere • Subvencije nisu transparentne i stalno rastu • Infrastruktura: održavanje je zapostavljeno, a projekti se obično ne rangiraju po prioritetima

23. Rezultati su slabi, npr. u obrazovanju Izvor: OECD, Pregled investicija za Jugoistočnu Europu

24. Ključna pitanja fiskalne politike • Koja su pitanja koja trebamo postavljati? • Ko koordinira i planira naše fiskalne politike? • Da li su ovi budžeti kolektivno gledano prikladni? • Šta se postiže sa uloženim novcem? Koje konkretno građani imaju koristi? • Ko je odgovoran ako učinak nije dobar, ili ako su aktivnosti neefikasne? • Da li privatni sektor može podnijeti ovolika opterećenja? • Da li je konkurentnost privatnog sektora ugrožena zbog javnog sektora?

25. Pregled izazova • Nedostatak jasnih prioriteta politika • Univerzalno kompliciran i decentriziran sistem sa slabim mehanizmom za koordinaciju • Velik sektor opšte vlade + iscrpljeni izvori prihoda nasuprot dodatnih rashoda koje iziskuju euroatlantske integracije • Nizak nivo odgovornosti • Loše ciljana socijalna davanja • Nedovoljne investicije u infrastrukturu • Različite i nesuvremene metodologije fiskalnog izvještavanja • Potreba za prelaz na metodologiju ESA 95 • Potrebne reforme zdravstva i penzionih sistema • Nedefinisan unutarnji dug • Restitucija? • Slaba veza između učinka i primanja u javnom sektoru

26. Daljnje preporuke Treba pripremiti okvirne mjere koje bi usvojile sve razine vlasti. Krovne mjere bi morale uključiti: • Potpuno sprovođenje programskog bužetiranja, sa definiranim i ciljanim učinsima utroška sredstava na svim nivoima vlasti • Fiskalne poticaje za infrastrukturne projekte • Koordiniranu kontrolu primanja u javnog sektoru • Smanjenje doprinosa, posebno u FBiH • Poboljšanje poslovnog ambijenta i procedura za utemeljenje, vođenje i zatvaranje poduzeća • Potpunu harmonizaciju izravnih poreza i doprinosa • Unapređivanje strukture i učinkovitosti javne potrošnje • Završavanje procesa privatizacije i angažiranje u restrukturiranju poduzeća, te • Unapređivanje učinkovitosti ulaganja u obrazovanje i ulaganje u razvitak vještina “izvan škole”

27. HVALA! • Pitanja? • naida.carsimamovic@spem3.ba