1 / 22

Mateja Bizilj Ministarstvo finansija , Republika Slovenija Tbilisi, 28 . Jun, 2007 . godine

Studij slučaja : Budžetiranje orjentisano na učinke u Sloveniji – Dosadašnja dostignuća i prepreke. Mateja Bizilj Ministarstvo finansija , Republika Slovenija Tbilisi, 28 . Jun, 2007 . godine. Preduslovi

xia
Download Presentation

Mateja Bizilj Ministarstvo finansija , Republika Slovenija Tbilisi, 28 . Jun, 2007 . godine

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Studij slučaja: Budžetiranje orjentisano na učinke u Sloveniji – Dosadašnja dostignuća i prepreke Mateja Bizilj Ministarstvo finansija, Republika Slovenija Tbilisi, 28. Jun, 2007. godine

  2. Preduslovi • Ekonomska klasifikacija, usklađena sa GFS-om 1986. god, uvedena je 1999. god. u državnom budžetu, kao i budžetima lokalnih samouprava. • Tokom 2000. god, jedinstvena ekonomska klasifikacija je uvedena za cjelokupni sektor državne uprave. • Osnovna jedinica budžetskog planiranja i izvršenja bila je budžetska stavka, koja predstavlja kombinaciju ekonomske i programske klasifikacije. Struktura budžeta je izgledala ovako:

  3. BUDŽETSKA STAVKA EKONOMSKA KLASIFIKACIJA

  4. Uvođenje Programske Klasifikacije • Uspostavljanje programske klasifikacije započeli smo 1999. god • Ministarstvo ekonomije je bilo prvo pilot ministarstvo. • Polazne osnove u izradi programske klasifikacije: • COFOG-ova funkcionalna klasifikacija, • Model Švedske (twinning program sa Ministarstvom finansija Švedske), • Povezivanje sa programskim klasifikacijama komisija i parlamenta.

  5. Prije uvođenja programske klasifikacije, uveli smo grupisane stavke budžeta. • Ovaj pristup je korišćen samo za 2000. godinu. • Grupisane stavke budžeta : 1 – Rukovodstvo i administracija 2 – Finansiranje javnih usluga 3 – Programi 4 – Upravljanje javnim dugom, kamate i rezerve • Svaka budžetska stavka je klasifikovana u jednu od ovih grupa

  6. Nakon polugodišnjeg rada sa Ministarstvom ekonomije, ovo ministarstvo je izgubilo interesovanje za programski budžet, i nije željelo dalju saradnju sa Sektorom budžeta. • Nova inicijativa: Januar 2000.godine – počinjemo ponovo sa sljedećim pilot ministarstvima: • Ministarstvo obrazovanja i sporta • Ministarstvo saobraćaja i komunikacija • Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ishrane • Ministarstvo za zaštitu životne sredine i uređenje prostora • Ministarstvo finansija • Kod ovih pilot ministarstava koristili smo pristup od dna ka vrhu.

  7. Planirani pristup: • Detaljno ispitivanje svih aktivnosti i projekata ministarstva • Klasifikacija ovih aktivnosti, po funkcionalnoj klasifikaciji • Uspostavljanje misije ministarstva • Uspostavljanjeniza programa u skladu sa misijom • Definisanje zadataka svakog programa

  8. Planirani pristup 6. Opis svakog programa 7. Povezati aktivnosti i projekte unutar svakog programa 8. Razmotriti aktivnosti i projekte koji se ne uklapaju ni u jedan od programa 9. Postaviti ciljane outpute za svaku aktivnost ili projekat 10. Postaviti inpute koji su potrebni za svaku aktivnost i projekat (finansijski i fizički) 11. Pripremiti nacrt budžeta za usvojenu programsku strukturu

  9. Otkrili smo da nam je za ovaj pristup potrebno previše vremena. • Konačno, MF definiše područja trošenja i glavne programe. • Ministarstva su obavezna da definišu svoje podprograme. • Posljedica programske klasifikacije ogledala se u povećanju broja potrošačkih jedinica. • Maja 2000, izdali smo Pravilnik o funkcionalno - programskoj klasifikaciji troškova državnog budžeta. • Budžet za 2001. godinu je pripremljen po novoj klasifikaciji.

  10. Karakteristike programske klasifikacije: • Definisali smo 23 vrste troškovnih oblasti za 95 glavnih programa. • Troškovne oblasti i glavni programi su objavljeni u Službenom listu. Podprogrami su objavljeni u Smjernicama za budžet. • Troškovne oblasti i glavni programi se mogu primijeniti od strane više ministarstava. • Podprogram se može primijeniti od strane samo jednog ministarstva. • Administrativni rashodi (plate …) su objedinjeni u administrativnim podprogramima.

  11. Struktura programske klasifikacije TROŠKOVNE OBLASTI GLAVNI PROGRAMI PODPROGRAMI AKTIVNOSTI PROJEKTI 2-koda 4-koda 8-kodova Aktivnosti i projekti (još uvijek) nisu uvedeni kao dio programske klasifikacije.

  12. Primjer: 11 POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBOLOV 1102 Reforma poljoprivrede i kvaliteta proizvodnje hrane 11022301 Mjere stabilizacije tržišta (politika cijena) 11022302 Poljoprivredno-ekološki programi 11022303 Prestrukturiranje poljoprivrede i kvaliteta proizvodnje hrane 11022304 Razvoj ruralnih područja

  13. Struktura podprograma: Troškovna oblast Serijski broj podprograma 14022103 – Stimulacija biznisa Osnovni program Ministarstvo

  14. Struktura budžeta: PROGRAMSKA KLASIFIKACIJA BUDŽETSKA STAVKA EKONOMSKA KLASIFIKACIJA

  15. Problemi uvođenja programske klasifikacije: • Ministarstva su željela da postave podprograme koji bi odražavali ekonomsku, a ne programsku klasifikaciju (na primjer: investicije u bolnice itd.). • Ministarstva su željela programsku klasifikaciju po institucijama (svako ministarstvo bi imalo svoj glavni program ili troškovnu oblast). • MF je željelo da Vlada usvoji listu koordinatora (odgovornih za učinke) po troškovnim oblastima i glavnim programima. Ovo je bilo važno u slučajevima gdje više ministarstava sprovodi program.Lista koordinatora nikada nije usvojena.

  16. Struktura obrazloženja budžeta:

  17. Struktura obrazloženja završnog računa je ista!

  18. Revizija • Od 2003. god, Revizija, u okviru kontrole završnog računa državnog budžeta, vrši procjenu i izvještavanje o ciljevima i indikatorima za odabrane podprograme. • Nalazi Revizije: • Planirani ciljevi i indikatori nisu konkretno ili jasno dati, • Indikatori ne daju očekivanu vrijednost, • Hijerarhija indikatora nije razumljiva (raznovrsnost podprograma), • Presudni momenat programskog budžeta je definicija ciljeva, mjera tih ciljeva, kao i izvještavanje o rezultatima.

  19. U toku 2004 , Revizija je dala procjenu tačnosti i efikasnosti primjene 18 odabranih podprograma. • Procjena se odnosila na: • Tačnost i efikasnost planiranja, • Tačnost i efikasnost primjene, • Tačno, adekvatno i dovoljno izvještavanje o izvršenim zadacima i postignutim rezultatima. Source of data: Court of Audit, presentation by Mira Bitenc

  20. Razvoj od 2004. godine do danas • U toku 2005, Vlada je uspostavila radnu grupu za razvoj programskog budžeta, sa definisanim zadacima, do kraja 2008. godine. • MF je pregovaralo sa Ministarstvom obrazovanja i sporta, Ministarstvom rada, porodice i socijalnog staranja, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ishrane, i Ministarstvom za zaštitu životne sredine i uređenje prostora, kako bi se poboljšalo informisanje o učincima. • Uvedene su promjene u programskoj klasifikaciji. • MF je pripremilo nove smjernice za definisanje ciljeva i indikatora. • U toku 2005, MF organizuje kratku obuku za ministarstva. • Programska klasifikacija se uvodi za lokalne samouprave.

  21. Trenutna situacija • Pregovori sa odabranim ministarstvima su prekinuti. Ministarstva su pokazala nezainteresovanost za saradnju u vidu detaljnih diskusija o načinima za jačanje orjentacije zasnovane na učincima. • Ponekad, programska klasifikacija nije najbolji način za klasifikovanje projekata. • Informacija o učinku se ne koristi u procesu pripreme budžeta, uopšte. • Radna grupa je prestala sa radom.

  22. Naredni koraci • Nedvosmisleno angažovanje Kabineta u nastavku reforme. • Izrada realističnog plana aktivnosti. • Motivisanje ministarstava i služenika MF, kako bi jačali rad na budžetu zasnovanom na učincima. • Izrada IT podrške neophodne za praćenje indikatora učinka.

More Related