Kreditni rejting u BiH i perspektive njegovog poboljšanja

1. Kreditni rejting u BiH i perspektive njegovog poboljšanja dr Kozarić Kemal i dr Šain Željko Dubrovnik, 8. i 9.12.2011.

2. Makroekonomski pokazatelji za BiH . 2

3. Makroekonomski pokazatelji za BiH • Ocjena makroekonomske situacije u BiH • “Bolja nego što bi se moglo očekivati”? • (ocjene u dijelu akademske i stručne javnosti, EC, IMF i druge međunarodne finansijske institucije) • Zabrinjavajuće ...  ... Katastrofalno? • (ocjene dijela akademske i stručne javnosti, NVO, ...  podaci o rastu zaduženosti, spoljnotrgovonskom deficitu, nivou nezaposlenosti i ukupne privredne aktivnosti u realnom sektoru...

4. Makroekonomski pokazatelji za BiH • Ocjena makroekonomske situacije u BiH • Suvereni kreditni rejting BiH kao indikacija makroekonomske situacije? • Zvanične ocjene dvije respektabilne rejting agencije • S&P: 01.12.2011. rejting snižen s B+ na B, status rejtinga “na posmatranju” • Moody's: B2, izgled promijenjen sa stabilnog na negativan od maja 2011. • Negativni izgledi tokom ove godine (uglavnom razlozi političke prirode) • Nakon posljednje izmjene kreditni rejtinzi S&P i Moody’s su na istom nivou

5. Kreditni rejting • Kreditni rejting je ocjena opće kreditne sposobnosti određenog dužnika ili dužničkog instrumenta – vrijednosnih papira ili neke druge finansijske obaveze, zasnovana na odgovarajućim faktorima rizika • Rejting određenog klijenta je procjena njegove kreditne sposobnosti, odnosno “urednog” servisiranja obaveza izražena odgovarajućom oznakom • (Pr)ocjena kreditnog rejtinga: • Interno razvijeni kvantitativni modeli; • Specijalizovane rejting agencije (Moody’s, Fitch, Standard & Poor’s…) • Financijske institucije koriste oba načina razvoja rejtinga 5

6. Kreditni rejting • Kreditni rejting pruža međunarodno harmonizovan i prepoznatljiv okvir za ocjenu i komparaciju kreditnog kvaliteta pojedinih dužnika i dužničkih instrumenata (vrijednosni papiri) • Kreditni rejting ni u kom slučaju ne daje mišljenje o tome koliko je neki kreditor (na primjer, banka, država) ili investicija “dobra” ili “loša”, profitabilna, uspješna i sl. nego samo i isključivo vjerovatnoću povrata “pozajmljenih” sredstava u ugovorenom roku • Za manje banke i SME obično ne postoji spoljni rejting (neisplativost) 6

7. Rejting kategorije/oznake 7

8. Rizik zemlje • Mogućnost da dođe do neizvršenja obaveze prema banci usljed postupaka vlasti ili događaja u zemlji dužnika • Determinante rizika zemlje: • Politički rizik • Ekonomski rizik • Rizik transfera • Rizik neplaćanja • Rizik garancija • Upravljanje rizikom zemlje: • Usvajanje formalnih politika za upravljanje rizikom zemlje • Interni monitoring • Mehanizam izvještavanja rukovodstva banke

9. Elementi koji određuju rizik zemlje

10. Struktura strateškog rizika Rizik Rizik Rizik Rizik Rizik Vrijeme Rizik Rizik Rizik

11. Makroekonomski pokazatelji za BiH • Očekivanja i procjene za budućnost  Kako do održivog privrednog razvoja? • 2012. i “kratki” rok •  dužnička kriza u EU i usporavanje ekonomskog rasta (recesija ili kriza s dvostrukim dnom) i implikacije na J-I Evropu, Zapadni Balkan, BiH • “Dugi” rok •  Ima li potencijala za zdrav rast realnog sektora zasnovan na rastu zaposlenosti, domaće tražnje i izvoza? •  Da li (samo) nedostaje kapital/novac?

12. Makroekonomski pokazatelji za BiH • Očekivanja i procjene za budućnost  Kako do održivog privrednog razvoja? REALNI SEKTOR   FINANSIJSKI SEKTOR (Kako i zašto je nastala globalna/finansijska kriza i kako je razriješiti?)

13. Struktura finansijskog sektora u BiH • Bankarski sektor dominira finansijskim sektorom u BiH  osnovni izvor i kanal za finansiranje realnog sektora (i stanovništva) • Visok procenat stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan domašaja monetarnih vlasti BiH • Relativno malo učešće ostalih finansijskih posrednika • Tabela: Vrijednost imovine finansijskih posrednika 13

14. Bankarski sektor u BiH • “Bankocentričnost” finansijskog sektora: • 84% ukupne aktive finansijskog sektora (kraj 2010.) • Dominantnost ino bankarskih grupacija: • 95% ukupne aktive i 82% dioničkog kapitala je koncentrisano u bankama s većinskim stranim vlasništvom • Značaj “Bečke inicijative” (eksterno zaduženje bankarskog sektora – 29,5% ukupnih obaveza) • Visoka likvidnost • Dobra adekvatnost kapitala (16,1%/2010/, 15,5%/Q1 2011/) • Ugrožena profitabilnost • Gubitak u 2010. • NPL (nekvalitetni krediti) – rast 14

15. Profitabilnost i nivo nekvalitetnih kredita . 15

16. Štednja – druga strana medalje? • Istraživanja kompanije Visa: • 33,2% građana BiH štedi • 61% ne štedi ili nema novca za štednju • 73,1% građana posuđuje novac • 75% posuđuje novac od banaka • 17,8% od roditelja • 13,2% od prijatelja

17. Krediti • Krediti privatnim preduzećima veći su za 354 miliona KM ili za 5%, krediti stanovništvu veći su za 98 miliona KM ili za 1,5%, ukupni krediti za 471 milion KM ili za 3,4%. U milionima KM 17

18. Dužnička kriza u eurozoni - rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom? • Započela i kulminirala u Grčkoj  prijetnja bankrota, napuštanje eurozone, ... • Nastavila se u Irskoj i Portugalu • (Zemlje: “PIGS” – članice eurozone) • Ugrožene Španija, Italija, ... ? • Pokazatelj učešće javnog duga u BDP, nivo budžetskog deficita, stopa nezaposlenosti • Posljedica  pad suverenog kreditnog rejtinga, rast cijene zaduživanja, nemogućnost servisiranja javnog duga, pomoć IMF i EU, ..., domino efekat, opstanak eura i eurozone

19. Dužnička kriza u eurozoni - rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?

20. Javni dug kao % BDP-a u zemljama regiona

21. Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?

22. Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?

23. Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom? • Eskalacija dužničke krize (oklijevanje i neusaglašen stav EU?)  i pored ugovorene i primljene pomoći Grčkoj prijeti bankrot (Portugalija i Irska  nešto bolje stanje)  sve ozbiljnija situacija u Španiji i Italiji (francuski rejting pod “prismotrom”)  Izloženost evropskih banaka  “okidač” bankarske krize? • Kvartalni podaci uglavnom usporavanje privrednog rasta i izvoza, prijeteća inflacija, “visoka nezaposlenost”  • Nouriel Rubini  Šanse za novu recesiju veće od 50%!

24. Kako obezbijediti bolji kreditni rejting u budućnosti? • Da bi kreditni rejting bio bolji u budućnosti, treba obezbijediti: • Političku stabilnost; • Stvoriti bolji makroekonomski ambijent; • Podići svjest o odgovornosti za kreditni rejting (vlade, ministarstva, regulatori, CBBiH, realni sektor); • Budžetsku disciplinu (smanjiti budžetski deficit i donijeti budžete na vrijeme za sve nivoe, a posebno za BiH); • Ukloniti administrativne barijere za korporativni sektor i, najbitnije, • Zapamtiti da ove gorenavedene stvari nisu jednokratne mjere već kontinuiran proces.

25. Hvala na pažnjihttp://www.cbbh.ba 25 25