1 / 15

Erih From “ Zdravo dru štvo ”

Erih From “ Zdravo dru štvo ”. U poglavlju koje obr ađujemo autor se bavi savremenim socijalnim fenomenima kao i uporednim analizama raznih teorijskih pristupa kako bi utvrdio uzročnosti kao i posledice naše zdrave odnosno bolesne pojavnosti.

werner
Download Presentation

Erih From “ Zdravo dru štvo ”

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Erih From “ Zdravodruštvo” U poglavlju koje obrađujemo autor se bavi savremenim socijalnim fenomenima kao i uporednim analizama raznih teorijskih pristupa kako bi utvrdio uzročnosti kao i posledice naše zdrave odnosno bolesne pojavnosti. U kojoj meri je naše savremeno društvo zaista nezdravo, otuđeno, potrošački orjentisano, analiziraćemo kroz neke primarne socijalne elemente.

  2. Anonimni autoritet • - Konformizam, kao mehanizam pomoću koga deluje anonimni autoritet. • - Prilagođavanje grupi, pripadanje, prihvatanje – karakteristično osećanje za otuđenu osobu. • - E.From kritikuje političku i filozofsku tradiciju u kojoj ČOVEK OSTVARUJE SEBE NE U USAMLJENOSTI I SEBIČNOJ KONTEMPLACIJI, VEĆ ČINEĆI ONO ŠTO RADE I OSTALI LJUDI - Napustiti sebe, postati deo gomile i voleti taj osećaj.

  3. Princip neosujećivanja • Nov životni princip MUST HAVE Konformizam kao i slepa poslušnost nevidljivih autoriteta rezultat su proizvodnih procesa, poslušnosti bez sile, discipline. Neurotično gomilanje stvari, kupovina na kredit – kupuje se na otplatu, a potom prodaja istog zarad kupovine najnovijeg modela. Ovaj princip se odgleda i u seksualnom ponašanju.

  4. Oldous Haksli u delu “ Hrabri novi svet “ iznosi životni princip vaspitavanja odraslih: “ Nikad ne odlaži za sutra, zadovoljstvo, koje možeš imati danas “. • “ Ja sam sistem zadovoljenja želja, moram da radim da bih zadovoljio te želje””. • Neposredna potrošnja robe u svakom smislu te reči pa i u smislu potrošnje seksualnih želja. • Sve te želje ekonomski sistem stalno stimuliše, podhranjuje i njima upravlja. • U ovom društvu sve je konzumentsko. • Upravo se zbog tog osećaja pasivnog stalnog uzimanja, ljudi osećaju krivima, inferiornima, pa se kontradiktorno opet bore pasivnom borbom – pričanjem i neplodnim ćaskanjem.

  5. Slobodna asocijacija i slobodan razgovor • Frojd je otkrio princip Slobodne asocijacije. • Psihio analitičar može da čita između redova i da razume sagovornika nego što on može sam sebe. • Funkcija psihologije je da spozna čovekovo “JA” kako bi ga shvatila i učinila slobodnim. A danas, svrha je upravljati ljudima i načiniti ih podložnim kontroli. • Po savremenim definicijama normalan je onaj koji se u najvećoj meri prilagodio.

  6. Razum, savest i religija • Ako posmatramo ove fenomene iz podnaslova u savremenom društvu, u prvi mah ćemo zaključiti kako su prisutni čak i u većoj ili manjoj meri visoko kotirani – Visok je procenat obrazovanih, informisanih ljudi, dosta je savesnih u individualnom smislu, dok istraživanja pokazuju veliki broj pristalica crkve. • Međutim, kada analitički analiziramo ove pojave shvatićemo koliko je bitno precizno utvrditi šta je ustvari njihova suština. • Razum nije isto što i inteligencija. Inteligencija je prihvatanje stanja stvari i iznalaženja kombinacija za što lakše upravljanje stvarima i snalaženje u prostoru. Razum znači shvatanje a ne apriori prihvatanje. Razum traži utvrđivanje veza, determinizama. • Za otuđenu osobu, karakterističan je nedostatak svesti o realnosti. Kod njega se razvila inteligencija a izopačio razum.

  7. Etika je neodvojiva od razuma. Etičko ponašanje odlikuje sposobnost da se stvaraju vrednosni sudovi na osnovu razuma. • Savest se nemože razviti u konformizmu, jer je po svojoj prirodi nekonformistička. • Čovek mora da bude u stanju da kaže Ne, kada svi drugi kažu Da, ali da to odricanje bude utemeljeno u ispravan sud na kome počiva. • Religija postaje “ roba u izlogu”. • Bog je pretvoren u dalekog, autoritativnog generalnog direktora svetske korporacije Univerzuma.

  8. Smisao rada u otuđenom društvu • Umesto da bude samo po sebi zadovoljstvo i prijatnost, rad je postao opsesija i dužnost. • Navodi primer Pitera Drukera, koji opisuje rad u automobilskoj industriji,a gde se odnos radnika prema tome svodi na puko otaljavanje posla zarad jednog, znanog nam, cilja: ’’Jedini smisao rada, sastoji se u novčanom čeku, a ne u nečemu što je povezano samo sa radom, ili proizvodom. Rad se javlja kao nešto neprirodno, zaglupljujući uslov za sticanje novca, te se ne treba čuditi što radnici otaljavaju posao, služe se trikovima da sa što manje učinka steknu istu svotu novca. Odatle proizilazi nesrećan i nezadovoljni radnik, jer novčani ček nije dovoljan kao osnova samopoštovanja’’ (A šta je sa situacijama, kada je izvesnost tog novčanog čeka, dovedena u pitanje?)

  9. Dve su reakcije otuđenog karaktera rada: - Lenjost kao ideal. - Nesvesno neprijateljstvo prema radu i svemu što je u vezi sa radom. • Iz analize raklama se vidi primamljivost nerada-’’sve radi umesto vas’’, ’’lakše je’’, ’’bez muke’’. Ideja pritiska na dugme - da bi se pokrenula moćna mašina, radio, tv... Svakome je poznata slika starog bračnog para na oglasu osiguravajuće kompanije, koji su penzionisani u 60. godini, koji provode sad život u potpunom blaženstvu, ne radeći ništa, i jedino putujući. Ali, još mnogo ozbiljnija posledica od lenjosti je mržnja prema radu, poslodavci se osećaju kao zatočenici svoga posla, mrze svoje kupce, mrze službenike, i usled neprestane konkurentske borbe, mrze sebe.

  10. Demokratija • Otuđen je rad, ali je otuđena i volja birača u modernoj demokratiji. • Princip demokratije se sastoji u tome da ne odlučuje vladalac, ili manja grupa, već narod, kao celina, donosi odluke, koje se odnose na stvari od zajedničkog interesa. Birajući svoje predstavnike, koji u parlamentu odlučuju o zakonima zemlje, svaki građanin odgovorno učestvuje u upravljanju zajednicom. • From podvlači-Postalo je jasno da se problem demokratije ne sastoji više u ograničenju prava glasa, već u tome-na koji način se pravo glasa koristi. • Na osnovu sveobuhvatne analize prirode savremenih demokratskih sistema, Sumpeter dolazi do realistične definicije demokratije: “Demokratski metod je organizovana institucija, kojom se dolazi do političkih odluka , u kojoj pojedinci stiču moć da odlučuju uz pomoć konkretne borbe za glasove birača. Navodi još jedan analogni primer sličnosti između procesa formiranja političkog mišljenja i mišljenja na robnom tržištu.”

  11. Vlasništvo u velikim korporacijama se nalazi u iznosu stotine hiljada pojedinaca, a svaki poseduje vrlo mali deo od ukupnih akcija.Pravno gledano, akcionari poseduju preduzeća i stoga imaju pravo da određuju njegovu politiku i upravu. Ali, u praksi, oni osećaju malo odgovornosti prema svom vlasništvu i prihvataju ono što čini uprava, zadovoljavajući se stalnošću prihoda. Velika većina akcionara nije zainteresovana da ide na sastanke. Upravo je situacija otudjenog izražavanja volje građana –da on glasa (a nakon izbora prestaje veza sa glasačima) i živi u iluziji da donosi odluke koje prihvata, kao da su njegove , dok u stavrnosti te odluke su van njegove kontrole i saznanja. • Čovek mora da misli pre n’o što dela, ali čovekovo mišljenje se osiromašuje, ukoliko on nema prilike da dela, tj. ako čovek ne može uspešno da dela, ne može ni da misli produktivno.

  12. Otuđenje i mentalno zdravlje • Otuđeni psihijatri će definisati mentalno zdravlje u smislu otuđene ličnosti, te prema tome, smatrati zdravim, ono što bi se inače moglo smatrati bolesnim, sa stanovišta normativnog humanizma. • Ljubav, sigurnost, seksualno zadovoljenje, su sastavni ravnotežni elementi ali i ciljevi mentalnog zdravlja. • Osećaj sigurnosti, predstavlja suštinski pojam mentalnog zdravlja. Međutim u savremenom društvu, pretnja ratom, krize..sve više razaraju ovaj osećaj. Usled automatizacije i prekomernog konformizma, ljudi se sve više osećaju nesigurno. • Jedan od načina podnošenja nesigurnosti je vezanost za grupu, porodicu, klan ..Osecaj pripadnosti grupi - rađa taj identitet ’’mi’’. Međutim , razvoj savremenog društva doveo je do sve većeg kidanja ovih spona. Savremeni čovek je neminovno usamljen, od njega se očekuje da stoji čvrsto na svojim nogama. On može da stekne osećanje identiteta isključivo razvijanjem jedinstvenog bica, koje je ’’on’’, sve dok ne bude istinski mogao da oseti ’’ja sam ja’’

  13. Čovek može otkriti tržišno značenje ljubavi u diskusijama o bračnoj ljubavi i o potrebi za decom zbog ljubavi i naklonosti. Sve je u uzajamnosti-razumevanje potreba partnera. Čovek pothranjuje ljubav, kao što pothranjuje znanje, sigurnost..i tada imamo srećnu osobu. • Sreća je drugi i popularniji pojam, kada se definiše mentalno zdravlje. • Suprotnost sreći-nije tuga i žalost, već depresija. • Depresija je nesposobnost da se oseća, osećanje da je čovek mrtav, dok mu je telo živo. To je nesposobnost da se doživi sreća, ali ni tuga. • To je ono stanje pojačane vitalnosti, koja sjedinjuje u jednu celinu sve naše napore da razumemo bližnje i da budemo jedno sa njima. Sreća proizilazi iz življenja jednog produktivnog života i iz korišćenja snage razuma i ljubavi, koja nas sjedinjuje sa svetom, autom navodi Spinozinu definiciju sreće i radosti. • Dosada je pojam najbliži depresiji.

  14. Mentalno zdravlje se definiše kao sposobnost da se voli i stvara, da se izlazi iz rodoskrvnih veza sa porodicom i prirodom, kao osećanje identiteta koje počiva na doživljavanju svoga ja, kao subjekta i nosioca sopstvenih moći, kao poimanje realnosti u nama i van nas, tj. kao razvijanje razuma i objektivnosti.

  15. HVALA NA PAŽNJI !

More Related