1 / 47

SUNČEV SUSTAV

SUNČEV SUSTAV. SVA TIJELA SUNČEVA SUSTAVA. Sunce svojom privlačnom silom drži na okupu Planete Satelite – pratioce planeta Komete Planetoide Meteroide Prostor oko S unca sadrži veoma rijedak plin i prah – međuplanetarno sredstvo. Unutarnji i vanjski planeti.

upton
Download Presentation

SUNČEV SUSTAV

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. SUNČEV SUSTAV

  2. SVA TIJELA SUNČEVA SUSTAVA • Sunce svojom privlačnom silom drži na okupu • Planete • Satelite – pratioce planeta • Komete • Planetoide • Meteroide • Prostor oko Sunca sadrži veoma rijedak plin i prah – međuplanetarno sredstvo

  3. Unutarnji i vanjski planeti • Suncu je najbliži planet Merkur, a najudaljeniji Neptun (prije se smatralo da je to Pluton, no od 2006. ne smatra se planetom)

  4. Udaljenosti planeta od Sunca ( a) pokoravaju se gotovo strogo po • Titus-Bodeovom zakonu, izvedenom bez ikakve fizikalne osnove : • Nesklad se uočava kod Neptuna . Na položaju a = 2,8 aj umjesto planeta se nalazi množina planetoida ( 1,1 – 5,8 aj ) .

  5. Merkur, Venera, Zemlja i Mars su unutrašnji planeti • Razmak od Marsa do Jupitera je neuobičajeno velik pa zato Jupiter, Saturn, Uran i Neptun svrstavamo u vanjske planete

  6. Udaljenosti među tijelima Sunčeva sustava mjere se astronomskom jedinicom (aj) • Ona je jednaka srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca: 149,6 milijuna km = 1,496·1011 m • Neptun je 30 puta dalje od Sunca nego Zemlja • Planetske staze nisu jako izdužene (osim Merkura) • Ravnine u kojima se planeti gibaju su gotovo podudarne

  7. Kometi • Kometi se većinom gibaju izvan planetskih staza • Kreću se do najbližih zvijezda • Staze su im izdužene • Kada stignu u Sunčevu blizinu razvija mu se rep pa se nazivaju i “zvijezdama repaticama”

  8. Halleyev komet

  9. Planetoidi • Tijela nalik planetima, ali manja • Njima je naseljen pojas između Marsa i Jupitera • Najveći je Ceres (na slici)

  10. Meteoridi • Čestice koje plutaju u svom prostoru Sunčevog sustava • Sitni odlomci kometa i krhotine planetoida • Kada ih privuče Zemlja zapažamo ih u letu kroz atmosferu kao meteore • Ukoliko padnu na tlo zovemo ih meteoritima

  11. Suze sv. Lovre

  12. Gibanje tijela Sunčeva sustava podliježe pravilnostima • Svi planeti i planetoidi gibaju se oko Sunca kao vrtlog u smjeru suprotnom od kazaljke na satu

  13. Kakvi su planeti • Merkur, Venera, Zemlja i Mars neveliki su, imaju čvrstu površinu i atmosferu (osim Merkura) • Nazivamo ih Zemljinom grupom planeta • Zemlja ima jednog (Mjesec), a Mars dva pratioca (Phobos i Deimos)

  14. Jupiter, Saturn, Uran i Neptun nazivamo Jupiterovom skupinom • Imaju vrlo gustu i duboku atmosferu ispod koje se nalazi stjenovita jezgra, a površina im je smrznuta • Svi imaju prstenove

  15. Posebnosti • Tlo Merkura ima najveće promjene temperature • Venera ima najsporiju rotaciju • Zemlja ima tekuću vodu • Marsu su ljudi uvijek poklanjali pažnju • Jupiter je najveći i najbrže se okreće • Saturn ima najbogatiji prsten • Os vrtnje Urana položena je u ravnini njegove staze • Neptun je prvi planet pronađen nakon astronomskih proračuna

  16. Planeti na nebu • “Planet” je grčka riječ za lutalicu, jer se opažalo da se pomiču, za razliku od tzv. zvijezda “stajačica” • Ne titraju poput zvijezda te se razlikuju po jakosti sjaja • Dok se planet giba oko Sunca, mi se pokrećemo sa Zemljom te se planeti prividno gibaju po složenim stazama među zvijezdama • Zemlja i planeti gibaju se različitim brzinama, pa se čini kao da ja jedan pretječe drugoga u obliku petlje (staze Zemlje i planeta nisu u istoj ravnini)

  17. Promatrajući tijela Sunčeva sustava procjenjujemo njihov položaj u odnosu na Sunce • Merkur i Venera su donji s obzirom na položaj Sunca - vide se nedugo nakon nakon zalaska ili nedugo prije izlaska Sunca • Ostali planeti su gornji – vide se u svako doba noći

  18. Aspekti planeta • Položaji planeta u odnosu na Sunce, kako se vide sa Zemlje

  19. PRIVIDNO GODIŠNJE GIBANJE PLANETA MEĐUSOBNI RAZMJEŠTAJ PLANETA

  20. Donji planeti ne mogu se odmaknuti daleko od Sunca – najveća elongacija (kutni pomak uzduž ekliptike) je ograničena • Kada planet vidimo navečer, istočno je od Sunca, a ako ga vidimo prije svitanja, zapadno je od Sunca • Kada se Merkur i Venera nađu u istom nebeskom meridijanu sa Suncem, onda su u donjoj konjunkciji(bliže nama), ili gornjoj (s one strane Sunca) • Gornji se planeti mogu vidjeti nasuprot Suncu (u opoziciji) ili u smjeru Sunca (u konjunkciji)

  21. Faze planeta • Venera prolazi sve faze u 584 dana kao i Mjesec u mjesec dana

  22. Venera je malena kada je uštap, a najveća u vazi mlađaka • Vidimo ju posve osvijetljenu kada je najdalje – s druge strane Sunca • Kada je najbliže, vidimo najtanji srp, ali šet puta veći od uštapa • Donji planeti prolaze sve faze, a sjaj im se mijenja drugačije nego kod Mjeseca • U vanjskih planeta faze se vide djelomice jer je njihova staza položena izvan Zemlijne staze – može se vidjeti kod Marsa i jedva kod Jupitera

  23. Kopernikov prema Ptolomejevu sustavu • Prije nego što je znanost prihvatila heliocentrički ili Kopernikov sustav, koristio se Ptolomejev ili geocentrički sustav • Smatralo se da se sva svemirska tijela gibaju oko Zemlje i da su sve zvijezde jednako udaljene od Zemlje te ju obiđu u jednom danu • Prividno gibanje planeta se objašnjavalo tako da se planet oko Zemlje giba po maloj kružnici (epiciklu) čije se središte giba po velikoj kružnici (deferentu)

  24. Takvo gibanje se opaža, ali se ipravno tumači pomoću Kopernikovog sustava

  25. Geocentrički sustav ne može objasniti kako Sunce ne može obasjati cijelu Veneru, koja se ne odmiče od Sunca za kut veći od 47° • Venerine faze potvrđuju Kopernikov sustav • U geocentričkom sustavu bila su određena vremena koja proteknu između dva prolaska istim aspektom – to je sinodička godina planeta • U heliocentričkom sustavu određeno je vrijeme potrebno da planet obiđe Sunce – siderička (zvjezdana) godina planeta

  26. Planet se nalazi u donjoj konjunkciji u početnom položaju 1 i u konačnom položaju 3 • Za vrijeme sideričke godine planet učini puni okret oko Sunca od položaja 1 do položaja 2 • Za to je vrijeme Zemlja “pobjegla” iz početnog položaja • Do sljedeće donje konjunkcije dolazi nakon nekog vremena kada planet i Zemlja stignu u svoje položaje 3 – proteklo je vrijeme sinodičke godine

  27. Siderički period (T) • vrijeme u kojem planet jedanput obiđe oko Sunca . • radius vektor planeta prijeđe 3600 Sinodički period (S) • vrijeme u kojem planet dođe u isti položaj u odnosu na Zemlju . • vrijeme nakon kojeg vidimo isti aspekt planeta ( opozicija ,…). To se mjeri neposrednim opažanjem . Primjer : Jupiter jedanput obiđe oko Sunca za T = 11,86 godina , ali u opoziciju dolazi svakih S = 399 dana . Za vrijeme jedne godine Jupiter prijeđe tek dvadesetinu svog godišnjeg puta pa ga Zemlja lakše „dostigne“ .

  28. Sinodička je godina donjeg planeta duža od sideričke • S – sinodička godina planeta • T – siderička godina planeta • A – siderička godina Zemlje • Za gornje planete vrijedi: • Sinodičke godine planeta saznaju se dugogodišnjim astronomskim motrenjima, a sideričke se računaju ovim izrazima

  29. Izračunavanje sideričkog perioda planeta ( T ) iz sideričkog perioda Zemlje ( A) i sinodičkog perioda planeta ( S ) za unutarnje ( donje) planete

  30. Izračunavanje sideričkog perioda planeta ( T ) iz sideričkog perioda Zemlje ( A) i sinodičkog perioda planeta ( S ) za vanjske ( gornje ) planete

  31. Keplerovi zakoni i privlačna sila • PRVI ZAKON: Planeti se oko Sunca gibaju po elipsama, a Sunce je u zajedničkom žarištu (fokusu) • Elipsa ili oval je krivulja koja ima dva žarišta

  32. Gibajući se, planet se Suncupribližava pa udaljava . • Najbližatočka je perihel, a najdaljaafel . • Kad se planet giba od afela prema perihelu smanjuje mu se udaljenost , a time i gravitacijska potencijalna energija , a povećava mu se brzina , a time i kinetička energija . • Zemlja se u perihelunađepočetkomsiječnja, a uafelupočetkomsrpnja

  33. DRUGI ZAKON: Radijus-vektor planeta (spojnica Sunce-planet ) prođe u jednakim vremenima jednake površine • Kada je Sunčev pratilac Suncu bliže, stazom se giba većom brzinom, a kada je dalje, manjom • Kod Zemlje to znači da se u prosincu i siječnju giba brže i kraće zadržava u Sunčevoj blizini, a u lipnju i srpnju sporije • Zato na sjevernoj polutki toplija godišnja doba traju nekoliko dana duže od hladnijih

  34. Uz Drugi Keplerov zakon

  35. TREĆI ZAKON: Kvadrati sideričkih ophodnih vremena (sideričkih godina) planeta odnose se kao kubusi njihovim srednjih udaljenosti od Sunca • T – siderička godina • a – srednja udaljenost planeta od Sunca • Pri većim udaljenostima obilazak traje duže

  36. Gravitacijska (privlačna) sila između sva tijela razmjerna je umnošku njihovih masa, a obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti • G je gravitacijska konstanta • Sila opada s kvadratom udaljenosti pa zbog toga neke zvijezde veće od Sunca ne privlače udaljena tijela • Gibanje svemirskih tijela upravljano je tom silom, a njezino djelovanje ne da se zaustaviti nikakvim zaprekama

  37. Izračunaj podatak koji manjka u tablici !

  38. Morske mijene • Površina morske vode podiže se dva puta dnevno • Kad je voda najviša kažemo da je plima, a kad je najniža – oseka • Plime su jače kada su Zemlja, Mjesec i Sunce na istom pravcu, a manje kada su Mjesec i Sunce razmaknuti • Za vrijeme Zemljina okretanja plimni val se kreće raznim geografskim područjima te se izmjenjuju plima i oseka • Ovise o veličini i dubini mora i o visini Mjeseca nad horizontom

  39. Morske mijene se javljaju istodobno sa suprotnih strana Zemlje • To je zato što gravitacijska sila opada s udaljenosti – bližu morsku stranu Mjesec jače privlači nego onu obrnutu, pa se obje strane razmiču od Zemljina središta • Plimni val čini otpor Zemljinoj vrtnji te se ona vrti sve sporije

  40. Razmotri : 1. Imenuj sve vrste tijela u Sunčevu sustavu ! 2. Pomoću Tablice planeta istraži koja dva planeta imaju najkraći period vrtnje , a koja dva imaju najduži . 3. Po čemu razlikuješ planeta od zvijezda ? 4. Čime se odlikuju dvije skupine planeta – donji i gornji planeti ? 5. U kakvim se posebnim položajima prema Suncu mogu naći Zemlja i planet ? 6. U čemu je razlika sinodičke i sideričke (zvjezdane) godine ? 7. Kako to da se planet u afelu giba sporije nego u perihelu ?

  41. Izradila: Andrea Zlatić, 3.a

More Related