Doba velikih otkri a
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 35

Doba velikih otkrića PowerPoint PPT Presentation


  • 109 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Doba velikih otkrića. Predavanje 3. Doba velikih otkrića (1400 te do 1700 te )

Download Presentation

Doba velikih otkrića

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Doba velikih otkri a

Doba velikih otkrića

Predavanje 3


Doba velikih otkri a

Doba velikih otkrića (1400te do 1700te)

Era jedrenjaka počinje u Sredozemlju. Za to su naročito zaslužne talijanske republike, prvenstveno Venecija kojavlada sredozemnom trgovinom pomoću svojih galija. Razvitak venecijanske pomorske dominacije prekida prodor Turaka u Europu.

Uspon Mongolskogcarstva i pad Konstantinopolisa pod Turke 1453 presjeklo je drevne trgovačke rute između Europe i Indije i Kine. Stoga su europski trgovci odlučili pronaći morski put do Orijenta.

U traganju za novim i kraćim putovima u Indiju osobito se ističu Španjolska i Portugal kao najjače pomorske nacije onog vremena. Njihovim pomorcima od polovice 15. do polovice 16. st.pripada najveća zasluga za velika geografska otkrića novih kontinenata i prolaza.


Doba velikih otkri a

Portugal

Imajući iskustva u gradnji brodova, Portugalci su projektirali jedrenjak od 50 do 150 tona nazvan “karavela” – širok i sposoban da nosi velike količine hrane. Premda su karavele bile spori brodovi, imale su izuzetna maritimna svojstva.

Zbog teških uvjeta mornarskog života na jedrenjacima bilo je teško pronaći mornare za daleke ekspedicije. Da bi pridobile ljude za posadu, Portugal i Španjolska, tražile su od Pape oproste od grijeha svim mornarima koji bi pošli u otkriće novih krajeva.

Portugalci su poznavali neku vrstu kompasa i astrolab.


Doba velikih otkri a

1416 godine princ Henrik od Portugala osnovao je u Sagresu školu za navigaciju. Henrik Pomorac (El Navegador) kako su ga zvali zbog njegove ljubavi prema moru, bio je vojnik, ali je proučavao i umijeće kartografije, te planirao putovanja i opremao ekspedicije.

Princ Henrik se nadao pronalasku puta oko Afrike prema Istoku, te je tom pravcu svake godine slao karavele.

Iako je bio vrlo pobožan, nije se ustručavao gusariti, a njegovi su kapetani potapali i palili opljačkane muslimanske brodove. Također su trgovali afričkim robovima. To je za Evropu bila novost, iako je u arapskim zemljama cvala stoljećima. Portugalski trgovci su ubrzo uvidjeli vrijednost te trgovine, pa su kapetane princa Henrika ovlastili da na obalama sjeverno-zapadne Afrike hvataju crnce i prodaju ih.


Doba velikih otkri a

Od portugalskih kapetana koji su provali oploviti Afriku ističu se:

Bartolomeo Diaz koji je s namjerom da oplovi Afriku 1487 krenuo iz Lisabona. Diaz nije oplovio Afriku, ali je prošao rt Dobre nade, a da toga nije bio svjestan. Vrativši se kući dobio je zadatak da se brine za izgradnju i opremanje flote brodova Vasca da Game.

VascodaGama (1498)izAtlantikaprekoRtadobrenadeulaziuIndikidolazidoIndije. Da Gama je plovio sa 180 ljudi na četiri broda. Da Gamina ekspedicija je možda prva veća ekspedicija koja je oboljela od skorbuta. Pristavši na istočnoj obali Afrike muslimanski pomorci su bili zapanjeni da su kršćani pronašli put u Indijski ocean koji je stoljećima pripadao samo njima. Od prvobitna četiri ostala su mu samo dva broda s kojima se trebalo vratiti u Portugal.


Doba velikih otkri a

Španjolska

Oko 1492 Njemac Martin Behaim, napravio je najstariji postojeći globus na temelju Ptolomejevih karata.Kako je Ptolomej uzeo opseg zemlje po Posidoniju, a ne po Eratostenu, udaljenost je bila znatno manja od stvarne. Na globusu je prikazana Europa odvojena Atlantikom od Azije sa samo 126° geografske dužine.

Ovo je uvjerilo Kolumba (Cristofor Columbo (1451-1506)) da se do Azije može lako preko Atlantika. Kolumbo je život posvetio traženju zapadnog puta u Indiju.


Doba velikih otkri a

Njegov prvi zadatak bio je pronaći sredstva za ekspediciju. Budući da ga je portugalski kralj odbio, prošlo je šest godina dok nije uvjerio kraljicu Izabelu Španjolsku.

Ekspedicija je konačno isplovila 3. kolovoza 1492 sa tri karavele. Putovanje je bilo relativno lako je se područje kojem su prolazili područje pasata. Ipak je Kolumbo imao probleme s posadom i samovoljom kapetana. Nakon 33 dana na otvorenom moru, ugledali su ptice koje su letjele na zapad i slijedili ih. Konačno su ugledali kopno – jedan od Bahamskih otoka (San Salvador) za koji su mislili da je zapadna Indija. Kod kuće su ga dočekali kao pobjednika.


Doba velikih otkri a

Za svoje drugo putovanje unajmio je dobavljača živežnih namirnica Ameriga Vespuccia.

Amerigovo je ime dano Americi, možda i zbog toga što je Kolumbo pao u nemilost kod španjolskog kralja i kraljice, jer je previše isticao svoja prava nad osvojenim krajevima.

Suparništvo Portugala i Španjolske nastojalo se riješiti ugovorom u Tordesillasu 1494 kada sa Papa složio o međusobnoj podjeli Svijeta između Portugala i Španjolske. Kolumbo je tražio pravo nad Amerikom, a Diaz nad rtom Dobre nade. Od da Game se očekivalo da Portugalu pridoda nove zemlje pronalaskom puta na Istok i uspostavljanjem trgovačkih postava duž tog puta.


Doba velikih otkri a

Put oko svijeta

Ferdinando Magellan (1480-1521) pomorac, geograf i istraživač je prvi oplovio Zemlju. Magellan potječe iz portugalske plemičke obitelji. Vještinu plovljenja morem stekao je pod portugalskim potkraljevima Indije, ploveći sedam godina na Istoku.

Četiri je godine sanjao i planirao kako će oploviti Zemlju. Kad su u Portugalu odbili njegov plan, svoje je usluge ponudio je španjolskom kralju Karlu V, koji ga je podupro.


Doba velikih otkri a

Magellan 1519 isplovio s 280 ljudi od kojih su 37 bili Portugalci, ostalo Španjolci. Ekspediciju je činilo 5 brodova u prilično lošem stanju, tako da je samo Victoria potpuno obavila putovanje. Brodovi su bili spori i nakon 4 mjeseca putovanja došli do estuarija rijeke La Plata, gdje su i prezimili. Zalihe hrane su se smanjivale, a ljudi su bili obeshrabreni zbog brodoloma jednog od brodova i neuspjelih pokušaja pronalaska prolaza u Pacifik.


Doba velikih otkri a

Kad je napokon pronašao prolaz oko rta Djevica (danas poznat kao Magellanov prolaz) jedan ga je brod napustio. Nakon prolaska kroz tjesnac plovili su 96 dana Pacifikom. Jedan je mornar zapisao da su se hranili starim dvopekom, volunjskom kožom kojom su bili obloženi vrhovi križeva, drvenom piljevinom i štakorima koji su koštali pola krune...

Kada su napokon došli do Filipina, došli su u mora koja je Magellan vrlo dobro poznavao. No u jednoj ekspediciji na otok Mactan Magellan je ubijen i ekspedicija se raspala. Preostala posada je spalila jedan brod koji nije bio sposoban za plovidbu i krenula dalje. Na Molucima je još jedan brod napušten, tako da je samo Victorija krenula dalje. U pobuni mornara Sebastian de Elcano je izabran za kapetana. Nakon ukupno 3 godine putovanja pristali su u Sevilli i to samo 18 ljudi iz prvobitne posade.

To je 1580 ponovio Sir Francis Drake.


Doba velikih otkri a

Potraga za sjeverozapadnim prolazom u Pacifik

Englezi i Francuzi nisu se usudili otvoreno suprostaviti ugovoru u Tordesillasu, kojim su Španjolska i Portugal podijelile dotad otkriveni Svijet, ali su pretpostavljale da sjevernije od sfere španjolske Amerike mogu pronaći put za Istok (sjevero-zapadni prolaz).

Englezi su 1497 došli do obala Nove Škotske (Sjeverna Amerika) pod vodstvom mletačkih trgovaca nastanjenih u Bristolu John Cabot i njegov sin Sebastian. Kad je John Cabot otkrio kopno Nove Škotske, kao i Kolumbo vjerovao je da je to dio Azije. Na novoj ekspediciji tri godine kasnije Sebastian je uvidio da je to dio novog kontinenta.


Doba velikih otkri a

Jacques Cartier je 1534 isplovio s dva mala broda od 60 tona. Dvije godine kasnije ponovo je pokušao sa brojnijom posadom, ali ni tada nije našao prolaz za Pacifik.

Nakon Cartierovog putovanja engleska kraljica Elizabeta šalje Martina Forbishera da ispita teoriju sjeverno-zapadnog prolaza za Indiju. Forbisherovo putovanje ilustrira vještinu i smjelost tadašnjih pomoraca. Na vlastitom brodu Gabriel od samo 20 tona i brodu pratiocu Michael od 25 tona isplovila je njegova ekspedicija. Nakon što je Michael dezertirao, Gabriel je s 18 ljudi nastavio plovidbu preko Atlantika. Ni Forbisher nije našao sjeverozapadni put na Istok, ali se vratio u Englesku s uvjerenjem da je kopno koje je na putu vidio Azija i da je ekspedicija uspjela.


Doba velikih otkri a

Nakon Gilbertove ekspedicije Henry Hudson je 1609 prošao kroz svoj prolaz daleko na sjever do velikog zaljeva koji se danas po njemu i zove. Zimovao je u njegovom južnom kraju, gdje se njegova posada pobunila. Polovica ljudi zarobila je drugu polovicu i u otvorenom ih čamcu prepustila moru i vjetrovima.

William Baffin se u dva putovanja približio uspjehu više od svih ostalih slijedeća dva stoljeća. Iduće je godine oplovio Buffinov zaljev i vidio dva moguća prolaza no oba su bila zaglavljena ledom.

Engleze nisu obeshrabrile neuspjele ekspedicije, te su nastavili tražiti put u Pacifik. 1670 u povelji o osnivanju kompanije Hudsonova zaljeva koju je odobrio Karlo II određena je njezina svrha – otkriće novog prolaza u Pacifik.


Doba velikih otkri a

Evropljanima je postalo jasno da će sjeverozapadni prolaz za Istok, ukoliko i postoji, zbog leda biti gotovo neupotrebljiv u praksi veći dio godine. Stoga su počeli obraćat pažnju na novi kontinent. U tome su prednjačili Francuzi koji su pomalo kolonizirali prostor današnje Kanade.

Na istočnoj obali AmerikeEnglezi su od 1585 pokušavali kolonizirati zemlju. Englezi su postupno osnovali nekoliko kolonija na istočnoj obali, ali su Francuzi na Mississippiju i Kanadi (koja je bila uski pojas francuskih utvrda oko Velikih jezera), te Španjolci u Meksičkom zaljevu i Zapadnoj obali ograničavali njihovo prodiranje dalje sve dok ratovi u Evropi nisu oslabili španjolsku i francusku flotu.


Doba velikih otkri a

Na početku 19. stoljeća Engleska se ponovo počinje zanimati za pronalaženje prolaza, pa je britanski admiralitet poslije napoleonskih ratova slao ekspedicije i kopnom i morem. Počeli su slati brodove koji su zimovali u kanadskom Arktiku.

1819 Admiralitet je poslao jake brodove ratne mornarice Heclu i Gripera pod zapovjedništvom poručnika William Edward Perrya da morem pokušaju proći sjeverozapadnim prolazom. Perry je prošao 110 meridijan i osvojio 5000 funti nagrade.

1900 Norvežanin Roald Amundsen poveo je ekspediciju koja je uspjela pronaći dugo traženi sjeverozapadni prolaz.


Doba velikih otkri a

Potraga za sjeveroistočnim prolazom za Pacifik

Polovicom 16. stoljeća Englezi su još uvijek bili odlučni da sudjeluju u trgovini s dalekim Istokom. Budući da su već pokušali pronaći sjeverozapadni prolaz (uz obale Kanade) i u tome nisu uspjeli, počeli su istraživati sjeveroistočni prolaz (uz obale Sibira),

Godine 1553 kompanija londonskih trgovaca pustolova (Moskovska kompanija) poslala je brodove oko sjevernog dijela Norveške da vide postoji li mogućnost prolaza. I Nizozemci su se priključili potrazi.


Doba velikih otkri a

Na trima putovanjima Willema Barentsa izrađene su dobre karte sjevernoistočnog područja.

Njegovo posljednje putovanje 1596 imalo je dramatičan kraj. U Karskom moru brod mu se zaledio i njegovi 17 članova posade bilo je prisiljeno zimovati na 76 paraleli. Sagradili su kolibu od naplavljenih drva i dasaka s broda, postavili krevete i izradili parnu kupelj od bačve. Vani su postavili zamke za lisice i hvatali polarne medvjede.

Dolaskom ljeta krenuli su prema Bijelom moru dva otvorena čamca. Barents je umro nadomak Nove zemlje, a ostatak posade je izdržao ploveći još 960 km do poluotoka Kole, gdje su spašeni.


Doba velikih otkri a

Ekspedicije duž sibirske obale su se i dalje nastavile ali su poprimale znanstveni karakter.

Danac Vitus Bering je 1724 i 1741 vodio dvije ekspedicije. Ruski car Petar Veliki ga je poslao ustanoviti da li su Azija i Amerika spojene kopnom.

Švedski učenjak i povjesničar, barun Nordenskjold, pronašao je 1879 godine dugo traženi sjeveroistočni prolaz za Aziju svojim brodom Vega.


Doba velikih otkri a

Navigacija u doba velikih otkrića

Od 2000 godine p.n.e. do 1200 n.e. mornari plove uzdajući se samo u nebeska tijela. Preko Grka i Arapa koji su prevodili grčka djela, astronomija je prešla u srednjovjekovnu Evropu. Portugalci su početkom 15. stoljeća počeli primjenjivati astronomske metode u navigaciji. Koristili su se zvijezdom Sjevernjačom za određivanje geografske širine u plovidbi na sjevernoj polutci, a za područje oko ekvatora i južno određivali su geografsku širinu meridijanskim visinama Sunca.

Za vremena Henrika Pomorca standardni instrumenti navigacije postaju kvadrant (mjerenje visine nebeskog tijela) i pomorski astrolab. Iako je ove instrumente bilo teško upotrijebiti na brodu zbog kretanja broda, radilo se više uzastopnih snimanja da bi se dobila točnost do pola stupnja.


Doba velikih otkri a

Budući da je bilo lakše odrediti geografsku širinu nego duljinu, pomorci su običavali brodom doći do geografske širine luke (paralele), a zatim su plovili na istok ili zapad da stignu do luke. Ta se metoda (plovidba po paraleli) upotrebljavala sve dok nije pronađena bolja metoda za određivanje geografske duljine.

Tijekom 16. stoljeća počinju se tiskati navigacijski udžbenici. Navigacijska znanost ozbiljno započinje otkrićem kompasa i karte.

Kinezi su već 2000 godine p.n.e. koristili svojstvo magnetske igle za određivanje magnetskih polova. Polovicom 12 stoljeća Arapi su takav kompas prenijeli u Sredozemlje. Flavio Gioia iz Amalfija smatra se prvim izumiteljem kompasa, stoga što je 1302 sjedinio iglu s ružom vjetrova, tako da su igla i ruža bile neovisne o okretanju broda.

U 16. stoljeću kompas je i dalje vrlo primitivan i ima vrlo promjenjivu točnost. Tek u 19. stoljeću pomorci su zapazili da željezni predmeti smješteni uz kompas mogu uzrokovati velike pogreške.


Doba velikih otkri a

U to doba pomorci su sami izrađivali svoje karte. Crtali su ih na napetoj ovčjoj koži po istom obrascu kojim su se godinama služili. Te su karte poznate pod nazivom Portolano karte, a originalne su potjecale s Baleara. Na njima su najprije bile prikazane luke, a plićine i rtovi bili su uvećani da bi se istakla opasna mjesta.

Mercator je oko 1560 izumio projekciju, koja je radikalno izmijenila navigacijske karte. Na Mercatorovoj karti kormilar je mogao odrediti kurs pomoću kompasa tako da ucrta pravac do odredišta, čak i kad konačni kurs nije bio najkraći put. I danas se praktički sve karte crtaju u ovoj projekciji usprkos izobličenju skale koje je sve veće što je dalje od ekvatora.


Doba velikih otkri a

Čuvanje straže na brodovima vršilo se na način da je kormilar dolazeći na stražu, motreći kompas i okrećući svako pola sata pješčani sat, zapjevao.

Nakon pola sata kad bi sav pijesak istekao drugi bi kormilar u straži okrenuo sat i zapjevao tako da ga čuju na drugom kraju broda, na što bi se mornari odazivali zviždukom ili povikom, kako bi pokazali da su budni.


Doba velikih otkri a

Istraživanje Afrike

Osnovni motiv za istraživanje Afrike bili su robovi. Afrika je više od 2000 godina Evropu i Aziju, a kasnije i obje Amerike snabdijevala robovima.

Henrik Pomorac je trgovinu robljem proširio na Evropljane. On je 1442 vratio nekoliko zarobljenih Maura u Maroko i za njih primio nešto zlatne prašine i 10 crnaca. Tada je počela kolonijalna trgovina robljem.

Isprva su bijelci sami hvatali robove, no kasnije su Afrikanci koji su živjeli uz obalu postali pljačkaši i otimači, pa su robove dovodili u trgovačka središta, a bijelac je postao samo kupac i trgovac kao na bilo kojem tržištu.


Doba velikih otkri a

U Etiopiju je kršćanstvo donešeno u 4. stoljeću. Porijeklo etiopskih kraljeva seže do kralja Solomona i kraljice od Sabe (od tu proizlazi jaka veza između Izraela i Etiopije), kasnije i Jamajke.

Od 1680 do kraja tog stoljeća samo su britanski brodovi prevezli oko 2 milijuna robova, ali je na svakog isporučenog roba najmanje jedan umro na putu. Sir John Hawkins postao je prvi Englez koji je ušao u trgovinu robljem. U to vrijeme nije bilo engleskih kolonija u Americi. On je robove vozio u Sjevernu Ameriku za plantaže pamuka, plativši 25 funti za svakog roba.

1788 osnovano je u Engleskoj Afričko udruženje čiji je cilj bio istražiti Afriku, ali i da se razvije britanska trgovina i njezina politička vlast u Africi. Osnovano je i Britansko Južnoafričko društvo koje je unaprijedilo istraživanje Južne Afrike, iako su osim Engleza u Africi istraživali i Francuzi i Nijemci, te Belgijanci i Nizozemci.


Doba velikih otkri a

Istraživanje Azije - Borba Nizozemske i Engleske za prevlast u Indiji

Nizozemci i Englezi su htjeli iskoristiti slabljenje Španjolske i Portugala i preuzeti trgovinu mirodijama. Tako su počeli ploviti oko Afrike u Indiju.

1602 osnovana je poznata Holandska Istočno-indijska kompanija. Nizozemsko carstvo se pružalo od Madagaskara do Japana.

Englezi su imali svoju Istočno-indijsku kompaniju, koja je bila priznata kraljevskom poveljom kraljice Elizabete 1600. I oni su plovili sve do Japana.

Utrka s Nizozemskom dovela je napokon do sporazuma. Njime je Engleskoj priznat monopol u Indiji, a Nizozemskoj dalje na Istoku.


Doba velikih otkri a

Istraživanje Južne Amerike

Prvi ljudi koji su stigli u Ameriku došli su iz Azije preko Beringova prolaza preko kopnenog mosta ili uskog pojasa plitkog mora u neolitu. U Južnoj je Americi osnova za poljoprivredu kamenog doba bio kukuruz. U vrijeme Rimskog Carstva javlja se prva civilizacija Južne Amerike – carstvo Maya. Kasnije se javlja naprednija kultura Inka u području centralnih Anda.

Kada su Evropljani došli u Ameriku, sjeverno od Meksika bilo je nešto više od milijun stanovnika, a u Centralnoj Americi oko 3 milijuna. Okrutna pobjeda Španjolaca nad Aztecima potpuno je izbrisala njihovu kulturu.

Nakon Kolumbova otkrića, Španjolci su zagospodarili karipskim obalama i otocima, te sjeverozapadnom obalom Južne Amerike, dok su za ostatak Južne Amerike u borbu umiješali Nizozemci, Englezi, a kasnije i Francuzi.Događaji u toku povijesti Evrope bili su uzrok što je ekspanzija na Sjevernu Ameriku bila pretežno anglosaksonska, a manje mediteranska koja je karakteristična za Južnu Ameriku.


Doba velikih otkri a

Krute i surove mjere koje su Španjolci poduzimali ne bi li spriječili plovidbu brodova ostalih naroda, potakle su mornare ostalih evropskih nacija da se ujedine u svojoj borbi protiv Španjolske, premda nitko od njih nije imao službenu potporu vlade.

Savezništvo između gusara bilo je jako i međusobno su se zvali braćom obale. Gusari su za zalihe na brodovima spremali meso divljih goveda i svinja. Meso su rezali u trake i stavljali na boucan (roštilj) sušeći ga na dimu nad vatrom od drva kojoj su dodavali kosti ne bi li poboljšali okus mesa. Pothvati gusara bili su uspješni gotovo dva stoljeća.

1865 bilo je na zapadnoj obali Južne Amerike gotovo tisuću gusara. Osim što su pljačkali španjolske brodove i gradove, gusari su istražili i svaki kutak Karipskog mora. Njihovo gerilsko ratovanje vođeno je tako da su iznenada napali s mora i nestali ne ostavljajući nikakve tragove potjeri.


Doba velikih otkri a

Nakon što su Španjolci opljačkali stare civilizacije Maya i Inka u potrazi za zlatom, motiv za daljnje istraživanje Južne Amerike dala je legenda o Eldoradu - Pozlaćenom. To je bio vladar za kojeg se govorilo da se svakog dana premazuje uljem i prska zlatnom prašinom, te da vlada basnoslovno bogatom zemljom nazvanoj Manoa.

Neprestano zanimanje Engleza i Francuza za područje između Orinoca i Amazone potaklo je Španjolce i Portugalce na daljnje istraživanje. Krajem 17. stoljeća porječje Amazone dobro su istražili jezuiti-misionari, a potom portugalski pljačkaši i trgovci robljem. Na kraju je Španjolska i Portugal izgubili sve svoje teško stečene teritorije, ali tek nakon što su cijeloj Južnoj Americi dali pečat svoje kulture.


Doba velikih otkri a

Pitanja za ponavljanje

  • Što je natjeralo Portugalce i Španjolce na traženje novog puta za Istok? Koji je glavni motiv istraživanja Južne Amerike? Koji je glavni motiv istraživanja Afrike? Koji je glavni motiv istraživanja Australije?

  • Kako su Evropljani započeli trgovati robljem? Koja se dva evropska naroda uključuju u trku za nove kolonije uz Portugal i Španjolsku i kako?

  • Koja je legenda tjerala Španjolce na istraživanje Amazone?

  • Kako se zvao najpoznatiji engleski gusar?

  • Objasnite razliku između pirata i gusara.

  • Koji je bio osnovni cilj Kompanije Hudsonova zaljeva, a koji Moskovske kompanije?


Doba velikih otkri a

Pitanja za ponavljanje

  • Opišite Portolano karte. U čemu je prednost Mercatorovih karata?

  • Navedite koje su instrumente koristili za navigaciju u vrijeme velikih otkrića? Koja se metoda plovidbe koristila zbog nepoznavanja načina određivanja geografske dužine?

  • Navedite što znate o Henriku Pomorcu.

  • Kako je mirom u Tordesillasu podijeljen Svijet?

  • Navedite što znate o Kolumbovim putovanjima.

  • Navedite što znate o Magellanovom putovanju.


  • Login