1 / 15

Nepromjenjive vrste riječi

Nepromjenjive vrste riječi. Prijedlozi. Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje. Najčešće se odnose na imenice i imeničke zamjenice, ali se mogu odnositi i na pridjeve i brojeve.

trygg
Download Presentation

Nepromjenjive vrste riječi

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Nepromjenjive vrste riječi

  2. Prijedlozi • Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje. Najčešće se odnose na imenice i imeničke zamjenice, ali se mogu odnositi i na pridjeve i brojeve. • Jedino su nominativ i vokativ samostalni padeži bez prijedloga, a svi se ostali padeži nazivaju nesamostalnim ili kosim padežima te uz njih dolaze prijedlozi. • I neki prijedlozi mogu dobiti navezak (s - sa, k - ka, pred - preda itd.).

  3. Prijedlozi uz kose padeže • Genitiv: • od, do, iz, s(a), ispred, iza, izvan, van, unutar, iznad, ispod, više, poviše, niže, prije, uoči, poslije, nakon, za, tijekom, tokom, dno (podno, nadno, odno), vrh (povrh, navrh, uvrh, zavrh), čelo, nakraj, onkraj, krajem, potkraj, sred (nasred, posred, usred), oko, okolo, blizu, kod, kraj, pokraj, pored, nadomak, nadohvat, i, u, mimo, duž, uzduž, širom, diljem, preko, bez, osim, mjesto (umjesto, namjesto), uime, putem, (s) pomoću, posredstvom, između, (na)spram, put, protiv, nasuprot, usuprot, usprkos, unatoč, zbog, uslijed, radi (zaradi, poradi), glede, prigodom, prilikom, povodom

  4. Dativ: • k(a), prema, naprama, nadomak, nadohvat, nasuprot, usuprot, usprkos, unatoč, protiv • Akuzativ: • kroz, niz, uz, na, o, po, u, mimo, među, nad, pod, pred, za • Lokativ: • na, o, po, prema, pri, u • Instrumental: • s(a), pred, za, nad(a), pod(a), među

  5. Čestice ili partikule nepromjenjiva su vrsta riječi kojima se izražava stav govornika prema sadržaju iskaza. • - nemaju značenje, ali mogu promijeniti značenje rečenice •                  - služe za oblikovanje rečeničnog ustrojstva •                   upitne - li, zar •                   potvrdne i niječne - da, ne •                   zapovjedne - neka •                   ostale - evo, eto, čak, god, put, puta

  6. Veznici • Veznici su nepromjenjiva vrsta riječi, jezični pomoćni element (najčešće jedna ili dvije riječi). • Služe međusobnom povezivanju pojedinih riječi, skupina riječi i rečenica.

  7. Pravi veznici: • I, pa, te, ni, niti, a, ali, ili, jer, ako, premda, iako • Vezničke riječi – riječi koje u rečenici mogu imati i druge uloge osim povezivanja – odnosne, imeničke i pridjevne zamjenice te neki prilozi • Tko, što, čiji, koji, kolik, kakav, gdje, kada, zato, stoga …

  8. Prilozi • Prilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koje se najčešće prilaže ispred glagola. • mjesni, vremenski, načinski, uzročni, količinski • - prilažu se glagolu i označuju uvjete vršenja glagolske radnje

  9. Vremenski prilozi • Pitanja: kada? otkada? dokada? • kada? • danas, večeras, jučer, sinoć, preksinoć, danas, sutra, preksutra, ljetos, proljetos, jesenas, zimus, preklani, obdan, obnoć, odmah, smjesta, sada, tada, onda, ikada, nikada, nekada, ponekad, katkad, uvijek, svagda, često, rijetko, rano, kasno, prije, poslije, potom, nedavno, skoro, uskoro, napokon... otkada? • odsad, otad, oduvijek, odavna, odmalena... dokada? • dosad, dotad, dogodine, dovečer...

  10. Mjesni prilozi • Pitanja: gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? otkuda? dokud? • gdje? • ovdje, tu, ondje, negdje, igdje, nigdje, onegdje, gore, dolje, unutra, vani, sprijeda, straga..." kamo? • ovamo, onamo, tamo, nekamo, nikamo, ikamo, naprijed, natrag... kuda? • ovuda, onuda, tuda, nikuda, nekuda, ikuda, kojekuda... otkuda? odakle? • odavde, otud, odatle, odonud, niotkuda, odozgo, odozdo, odostraga, izdaleka, izvana, izbliza... dokle? dokud? • donekle, dovle, dotle, donle

  11. Uzročni prilozi • Pitanja: zašto? zbog čega? • zašto? zbog čega? • zato, stoga

  12. Posljedični prilozi • Pitanja: s kojom posljedicom/ishodom? • s kojom posljedicom? • uzalud, uzaman, utaman

  13. Količinski prilozi • Pitanja: koliko? koliko puta? • koliko? • ovoliko, toliko, onoliko, nekoliko, malo, premalo, više, manje, dosta, odveć, opet, još, sasvim, potpuno, previše koliko puta? • jedanput, dvaput, triput, stoput

  14. Načinski prilozi • Pitanja: kako? na koji način? • kako? • ovako, onako, tako, nikako, nekako, ikako, svakojako, jedva, svejedno, odjednom, sjedećke, ležećke, potrbuške, naglas, napamet, nabolje, kriomice. Načinski prilozi mogu nastati i od pridjeva: • brzo, brže, najbrže, više, najviše, lijepo, veselo, najveselije...bratski, sestrinski, gospodski, ljudski' (Pozdravio me bratski.) Za razliku od pridjeva, odgovaraju na pitanje kako?, a ne kakav?

  15. Usklici ili uzvici nepromjenjive su riječi kojima se izražava neki doziv, osjećaj ili zvuk. • Osjećaji i raspoloženja: • ah, oh, hehe, he, hura, jao, joj, oho, uh, uf, ijuju, haj, eh, ehe... • Dozivanje, poticaji: • iš, đija, mic, ej, de, hej, oj, ej, hej, o, hajde, na, halo... • Onomatopeje • bum, tras, pljus, hop, mljac, zum, klik, krc, škljoc, kukuriku, vau, bla, mu, mjau, kva-kva...' • Ovdje se mogu ubrojiti i prezentativi za pokazivanje • evo, eto, eno

More Related