Agresivnost i prevencija agresivnog ponašanja

1. Agresivnost i prevencija agresivnog ponašanja OD PREDŠKOLSKE DOBI DO ADOLESCENCIJE

2. Anketa provedena u 5.aveljača 2010. na satu razrednog odjela • 17 oblika ružnog ponašanja ili agresivnosti • U posljednjih mjesec dana • Ocjene 1 do 5 • 1 = nikada • 2 = jednom • 3 = ponekad • 4 = često • 5 = svakodnevno

3. Anketa provedena u veljači 2010. 5.a

4. Agresivnost • Agresivno ponašanje je ono ponašanje kojemu je namjera nekome ili nečemu nanijeti štetu, neugodu, povredu ili pod svaku cijenu nametnuti vlastite ideje, rješenja ili aktivnosti • Namjerna vs. nenamjerna • Autoagresija • Potisnuta agresivnost

5. Uzroci agresivnosti kod djece • Biološki • Obiteljski život • Vršnjaci • Institucionalni kontekst • Socijalno okruženje • Sklonost agresivnom ponašanju počinje se stabilizirati u ranom djetinjstvu (između 2. i 4. godine)i jedno je od najstabilnijih obilježja kroz život

6. Nedostaci agresivne djece • Nerazumijevanje vlastitih i tuđih emocija • Nedostatak adekvatne percepcije socijalnih situacija • Doživljavanje okoline neprijateljskom • Brzopleto donošenje zaključaka • Nemogućnost zauzimanja tuđe perspektive • Nedostatak empatije (suosjećanja) • Nedostatak vještina rješavanja problema

7. Postupanje s agresivnom djecom • Uvijek reagirati na agresivne ispade • Uvijek zadržati kontrolu nad sobom i situacijom • Postaviti pravila zajedno s djetetom • Signalizirati neprimjerena ponašanja • Odmjereno i nedvosmisleno zaustaviti ponašanje dodirom ili blizinom • Razgovor nakon normaliziranja emocija • Osigurati zadovoljenje osnovnih potreba • Održavati rituale • Omogućiti predvidljivost situacije

8. Postupanje s agresivnom djecom • Omogućiti slobodu izbora kad je to moguće • Davati jasne upute i očekivanja • Biti dosljedan! • Prepoznavanje i verbaliziranje vlastitih i tuđih emocionalnih stanja • Time – out • Procjena socijalnih situacija • Vještine rješavanja problema • Materijali koji dopuštaju izražavanje snažnih emocija

9. Zapamtite! • Djeca su nesretna kad su agresivna; agresivnost nije usmjerena protiv roditelja i drugih osoba; to je signal da je djetetu teško i da se ne može nositi sa situacijom; djeca su često utučena i plačljiva nakon epizoda agresivnosti • Posramljivanje još dublje djecu tjera u krug nezadovoljstva jer oni žele biti uspješni u našim očima; naš zadatak je da im pomognemo!

10. Neizravni oblici agresije u djetinjstvu i adolescenciji

11. Neizravna agresija je alternativna strategija za izravnu agresiju • Pojavljuje se kada je cijena izravne agresije previsoka • Cilj neizravne agresije jest socijalno isključivanje ili ugrožavanje socijalnog statusa žrtve • Povećava se s dobi – razvojni put agresije kreće s fizičkomagresijom, koju kod neke djece kasnije zamijenjuju verbalni te potom neizravni oblici agresije • kada dijete može uspješno analizirati socijalnu okolinu i njome manipulirati u svoju korist, ono je spremno koristiti indirektnu agresiju

12. Neizravni oblici agresije u predškolskoj dobi • Izjave poput “Nisam (više) tvoj prijatelj” djetetu koje odbija učiniti ono što drugo dijete zahtjeva od njega • Nepozivanje na zabave djeteta koje je trenutno “nepoželjno” • Prijetnje da će iz druženja isključiti drugo dijete ako se ono ne bude ponašalo u skladu sa zahtjevima • Pokrivanje ušiju dok neprihvaćeno dijete govori i slično

13. Neizravni oblici agresije u osnovnoškolskoj dobi • Širenje zlobnih glasina • Izdaja povjerenja • Kritiziranje žrtve iza njezinih leđa • Imitiranje žrtve iza njezinih leđa • Ignoriranje • Isključivanje iz zajedničkih aktivnosti • Stavljanje žrtve u podređeni položaj tijekom zajedničkih aktivnosti • Sakrivanje nekih informacija od žrtve kako bi se ona osjećala isključenom • Okretanje drugih protiv žrtve

14. Neizravni oblici agresije u osnovnoškolskoj dobi • Slanje anonimnih poruka žrtvi ili anonimnih poruka o žrtvi po razredu • Uvredljivi telefonski pozivi • Elektronsko nasilje(širenje glasina putem sms-ova, facebooka…) • Činjenje psina žrtvi • Oštećivanje žrtvinih predmeta • Uvredljive geste ili “kolutanje očima” kao “reakcija” na žrtvine izjave ili ponašanje • Javno osramoćivanje žrtve

15. Neizravni oblici agresije u adolescenciji • Povrijeđujući komentari koji se mogu racionalno objasniti ako ih se dovede u pitanje • Onemogućavanje žrtvi da izrazi svoje mišljenje • Omalovažavanje mišljenja žrtve • Kreiranje situacija u kojima će žrtva pokazati svoju “slabu stranu” • Davanje dodatnih zadataka žrtvi kako bi ju se dovelo u podređen položaj • npr. traženje usluga koje nikada ne budu uzvraćene, posuđivanje predmeta ili novaca koji nikada ne budu vraćeni

16. Posljedice • Vršnjačko odbacivanje • Usamljenost • Nisko samopoštovanje • Depresivnost • Razvoj anksioznih poremećaja, posebice socijalne anksioznosti • Problemi u ponašanju • Nepostojeći ili neadekvatni socijalni odnosi u kasnijem životu • Nemogućnost razvoja romantičnih veza • Povećana sklonost žrtava da i same započnu koristiti neizravne oblike agresije, primjerice elektronsko nasilje

17. NAČINI SPRJEČAVANJA • Iznimno je važno primijetiti patnju te djece i reagirati na nju te im dati jasnu poruku da je to što im se događa agresija • Potrebno je raditi sa žrtvama na prepoznavanju agresije koju doživljavaju, na samozastupanju i općenito na osnaživanju • S počiniteljima agresije je potrebno raditi na povećanju empatije te na prepoznavanju gubitaka koje oni sami imaju zbog takvog ponašanja Kod izravne agresije dijete prepoznaje da je ono žrtva, dok kod neizravne ono to često ne prepoznaje, već pripisuje uzroke tih događaja sebi “Smiju mi se jer sam glup.” “Nitko se ne želi sa mnom družiti jer sam dosadan.”

18. VRŠNJAČKO NASILJE

19. BULLYING= 3 osnovna elementa (Olweus, 1998): • Negativni postupci - namjerno nanošenje ozljeda ili boli drugoj osobi. • Opetovano i trajno - da bi bilo bullying, mora se ponavljati i biti trajno. To isključuje povremene beznačajne sukobe između učenika, poput zadirkivanja, a koji su dio igre kao i ozbiljne jednokratne sukobe. • Asimetričan odnos snaga - Između učenika postoji stvarni ili percipirani nerazmjer moći Posljedicesu ozbiljne su za sve sudionike: žrtvu,nasilnika i promatrače. U Hrvatskoj oko 100.000 djece izloženo zlostavljanju od drugih učenika u školi. Kod nas još nema sustavnog programa protiv vršnjačkog nasilja.

20. udaraju ih, guraju, vuku, potežu, rugaju im se, ismijavaju ih, tlače ih, omalovažavaju, zastrašuju, ponižavaju, vrijeđaju, zapovijedaju im, uzimaju im, oštećuju ili razbacuju stvari ili novac, uvučeni su u sukobe u kojima su bespomoćni i iz kojih se nastoje izvući, imaju ogrebotine, modrice i sl., odmor provode sami, a druge iz razreda to ne dira, zadnje ih biraju za grupne aktivnosti, pod odmorom ostaju u blizini učitelja ili drugih odraslih, nesigurni su i uznemireni kad izlaze pred ploču, izgledaju utučeno, nesretno, potišteno, plačljivo, razdražljivo, počnu markirati, postupno ili iznenadno slabe im ocjene i gube interes za školu. Kako prepoznati žrtve vršnjačkog nasilja?

21. agresivan (i prema odraslima) naglih reakcija ima želju za vladanjem, moći i kontrolom tuđih ponašanja pokazuje neprijateljstvo prema okolini ima manjak suosjećanja-empatije ima potrebu za dobivanjem koristi ima pozitivno mišljenje o sebi samosvjesan i arogantan hvalisavi pobjednik i loš gubitnik prosječno ili malo ispod prosječno omiljeno fizički jači (dječaci) najčešće malo slabiji šk. uspjeh Počinju jer: ne znaju da je takvo ponašanje loše oponašaju roditelje, stariju braću i sestre ili ljude kojima se dive ne znaju bolje načine komuniciranja s vršnjacima prijatelji ih nagovaraju na nasilje prolaze kroz teško razdoblje i to pokazuju kroz agresivnost Obilježja učenika koji zlostavlja druge:

22. Ako ih se ne evidentira na vrijeme i pruži pomoć, 60% će ih do 24. godine biti bar jedanput osuđeno za neko nedjelo, a 40% čak i više puta! Utjecaj grupe vršnjaka: slabi kočnice u ponašanju smanjuje osobnu odgovornost nudi određene modele ponašanja, pa i nasilničkog. Obiteljsko okruženje: emocionalni odnos roditelja u ranom razvoju bez topline i pravog suosjećanja za dijete i njegove potrebe popustljivi roditelji, ne postavljaju granice roditelji nedovoljno nadziru dijete i ne daju adekvatno vodstvo roditelji koji toleriraju agresivno ponašanje roditelji koji tjelesno kažnjavaju Utjecaj medija: često i dugotrajno gledanje nasilja (TV, filmovi, video) potiče agresiju, smanjuje osjetljivost na posljedice nasilja iempatiju.

23. Što je bitno u školi za zaustavljanje bullyinga? • osiguravanje mogućnosti učenja i razvijanja dobrih “životnih vještina” za svu djecu • prihvaćanje pogrešaka, poticanje RESTITUCIJE • stvaranje suradničke i dobronamjerne atmosfere među djecom u kojoj se nasilje ne tolerira • Učitelj kao primjer • osiguravanje nadzora djece • stvaranje razrednih / školskih pravila i njihovo isticanje u prostorijama škole • osiguravanje djelotvornih posljedica za svaki čin zlostavljanja • suradnja roditelja, nastavnika, stručnjaka

24. Što mogu roditelji? Prihvatite problem, ne očekujte da se sam riješi Ojačajte djetetovo samopoštovanje! • Ohrabrite dijete da vam kaže što se događa, ne pitajte samo za ocjene. • Saslušajte i prihvatite osjećaje. • Pitajte dijete što je već poduzelo i može li samo – potičite razmišljanje o mogućnostima. • Zajedno smislite rješenja • Ne tjerajte da primijeni vaša rješenja. • Potičite dijete da traži pomoć od učitelja u školi • Učite dijete samoobrani • Dopustite da se vama nekad suporotstavi • Učite ga korištenju humora • Razvijajte djetetove soc. vještine – stručna pomoć