1 / 27

PREHRAMBENE MREŽE, LANCI (EKOLOŠKE MREŽE)

PREHRAMBENE MREŽE, LANCI (EKOLOŠKE MREŽE). Što sve čini jedan prehrambeni lanac odnosno prehrambenu mrežu?. Glavni metabolički putovi autotrofa i heterotrofa. Autotrofi – primarni proizvođači. Prva trofička razina.

trevor-henry
Download Presentation

PREHRAMBENE MREŽE, LANCI (EKOLOŠKE MREŽE)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. PREHRAMBENE MREŽE, LANCI (EKOLOŠKE MREŽE)

  2. Što sve čini jedan prehrambeni lanac odnosno prehrambenu mrežu?

  3. Glavni metabolički putovi autotrofa i heterotrofa

  4. Autotrofi – primarni proizvođači

  5. Prva trofička razina

  6. Primarni potrošači - biljojedi (herbivori), zauzimaju drugu trofičku razinu

  7. Primarni potrošači - biljojedi (herbivori), zauzimaju drugu trofičku razinu

  8. Sekundarni potrošači - životinje koje se hrane drugim životinjama ili mesojedi (karnivori); treća, četvrta itd. trofička razina

  9. Biljke mesožderke – karnivori???

  10. Trofičke razine u prehrambenom lancu

  11. Razlagači – detritivorni organizmi

  12. Razlagači – detritivorni organizmi

  13. Strvinari

  14. Sve opisane hranidbene razine zovu se trofičke razine • Organizmi sa svake trofičke razine, hraneći se jedni s drugima u linearnom nizu od potrošača kroz dodatne razine potrošača i razlagača, čine prehrambeni lanac. • Duljina i kompleksnost prehrambenih lanaca značajno varira.

  15. Rijetko se kad neka vrsta organizama hrani samo s jednom određenom vrstom organizama. Organizmi se hrane s mnogo različitih vrsta i tipova organizama te su ujedno i oni sami hrana za dvije ili više vrsta.

  16. Prehrambena mreža

  17. Prehrambena mreža Što se događa ukoliko jedna vrsta u prehrambenom lancu izumre? Da li tada sve vrste također izumiru?

  18. Raznolikost doprinosi zdravlju ekosustava – preživljava bolje s više vrsta!! • Vrste koje imaju najveći utjecaj na ekosustav su ključne vrste – one vrste koje utječu na strukturu i funkciju ekosustava puno većim postotkom nego što bi se očekivalo iz veličine njihove populacije.

  19. Protok energije kroz ekosustav • U bilo kojem ekosustavu, broj organizama, njihova totalna masa (biomasa) i količina energije koja čini svaku trofičku razinu, su značajno manje nego prethodne razine. • Što se događa s ostatkom? Velik dio energije izgubljen kao toplina, u skladu s drugim zakonom termodinamike, koji tvrdi da transformacija energije nije 100% učinkovita. Velik dio energije potrošači koriste za probavu i rad; obično 40% ili manje ide za rast i reprodukciju. Beskralježnjaci koriste samo oko ¼ od tih 40% za rast • 10% je prosječna vrijednost količine energije ili organski materijal, koju organizmi ugrađuju u njihova tijela od energije dostupne s prethodne trofičke razine.

  20. Protok energije

  21. Piramida energije

  22. Oko 90% energije je izgubljeno u prelaženju iz jedne u drugu trofičku razinu!! • S obzirom da prijenos energije ne može biti 100% učinkovit, životinje moraju imati manje energije, i moraju stoga biti rjeđe u odnosu na biljke. • Energije ima sve manje, a životinje postaju sve rjeđe i rjeđe.

  23. Piramida brojeva

  24. Piramida biomase

  25. Piramida brojeva, biomase i energije

More Related