1 / 27

Dobar sustav oporezivanja i instrumenti kontrole kao preduvjet boljeg upravljanja sustavom

Dobar sustav oporezivanja i instrumenti kontrole kao preduvjet boljeg upravljanja sustavom. 12-15.03.2013 Sofia, PERC/LO Regionalni projekt mr. sci. oec, Boris Feis, SSSH/UATUC. Porezi i njihova uloga u gospodarstvu.

trella
Download Presentation

Dobar sustav oporezivanja i instrumenti kontrole kao preduvjet boljeg upravljanja sustavom

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Dobar sustav oporezivanja i instrumenti kontrole kao preduvjet boljeg upravljanja sustavom 12-15.03.2013 Sofia, PERC/LO Regionalni projekt mr. sci. oec, Boris Feis, SSSH/UATUC

  2. Porezi i njihova uloga u gospodarstvu • Definicija: Porezi su davanje realnih dobara državi i drugim javnopravnim tijelima radi zadovoljavanja javnopravnih potreba od strane javne vlasti koji se ubiru temeljem jednostrano utvrđenog načina i u jednostrano utvrđenim iznosima prema nekom općem zakonu (Sokol i dr) • Porezi su prisilna davanja i prije svega transferi u novcu, bez konkretne posebne protuusluge onog kome to davanje pripada (Wagner, Wittman): • Logika bilo koje države: J.B. Colbert 17st; “Umijeće oporezivanja čini to, da se čerupanjem guske dobi što više perja, uz što manje gakanja”

  3. Javni prihodi • Porezi • Doprinosi • Naknade • Državni zajmovi • Ostali javni prihodi ,koje plaćaju poduzetnici ili (i) građani • (Doprinosi su formalno dobrovoljne prirode, no svi navedeni javni prihodi, osim specifičnosti državnih zajmova imaju obvezujući karakter )

  4. Porezni teret, kao postotak BDP-a (Heritage Foundation, 2012) • 1.Danska 49,0 • 2.Švedska 47,9 • 3.Belgija 46,8 • 4.Njemačka 40,4 • 5.USA 26,9 • 6 Kina 17,0 • 7.Vijetnam 13,8 • OECD: 34,8 (1975:29,3%) • ZEMLJE REGIJE JUGOISTOČNE EUROPE • 1. Bosna i Hercegovina 41,2 • 2. Hrvatska 37,8 (26,6 samo porezi)-najveći 1998:51% • 3.Bugarska 34,4 • 4.Srbija 34,1 • 5.Crna Gora 28,0 • 6.Albanija 22,9 • Povijest: Rim 2 stoljeće:10%,Francuska 1788:11,6%, USA 19 stoljeće: 4,5%, USA • 1944:31,5% , Švedska 1950:20%; Švedska 1975: 41,3% ,Mađarska 1985-90: 45,5%

  5. Aritmetički zbroj svih važnijih stopa poreza, doprinosa i naknadaForbes, Tax Misery Index, 2009 • Navedeni index obuhvaća stope poreza na dohodak, dobit, bogatstvo, socijalnu sigurnost , PDV, izveden je i ideološke naravi ) • 1. Francuska 167,9 • 3.Belgija 156,4 • 9.Finska 136,1 • 13.Mađarska 124,0 • 19.Poljska 116,0 • 36.Hrvatska 100,2 • 40.Irska 94,8 • 48.USA 85,3 • 59.Bugarska 73.5 • 61.Makedonija 70.9

  6. Porezni sustav u Republici Hrvatskoj 2012 • Namjena: Financiranje potreba državnog proračuna, lokalne uprave i izvanproračunskih fondova • Proračun 35,2% BDP-a • Lokalna uprava,20 županija,127 gradova i 429 općina troši godišnje 4,5% BDP-a • Izvanproračunski fondovi (vode, šume, autoceste i zaštita okoliša )troše godišnje 2,5% BDP-a • UKUPNO 2012: 42,2%BDP-a

  7. Fiskalni prihodi • Uloga fiskalnih prihoda: • A)alokativna • B)redistribucijska • C)stabilizacijska • Središnji državni proračun(mlrd kuna, tečaj 7,4 kuna za €) 2012 kuna : 110 mlrd kuna • PDV 41 mlrd kuna (37% prihoda) • Doprinosi 41 mlrd kuna • Porez na dobit 6 mlrd kuna • Porez na dohodak 1 mlrd kuna • Carine 2 mlrd kuna • Trošarine 12 mlrd kuna • Porez na imovinu 1 mlrd kuna • Pristojbe 3 mlrd kuna • Donacije i ostalo 3 mlrd kuna

  8. Fiskalni prihodi II • Prihodi lokalne uprave su: prihodi od imovine, županijski porezi( na plovila, na motorna vozila),kazne, prirez na porez na dohodak i to općine 10%, gradovi do 30.000 stanovnika do 12%, gradovi preko 30.000 stanovnika 15%,grad Zagreb do 30%,porez na kuće na odmor, na tvrtku, komunalne naknade, boravišne pristojbe • Prihodi izvanproračunskih fondova: razne pristojbe ,kao doprinos za vode, doprinos za šume , udio u cijeni benzina za autoceste i drugo • Posebni dio čine pristojbe za određene institucije, kao na primjer doprinos za Hrvatsku gospodarsku komoru

  9. Fiskalni prihodi III • PDV, na robe i usluge, promet iznad 31.000 €, po stopama 5,12,standardna:25% • (EU: Mađarska: 27,18,5....Slovenija 20,8.5%....Njemačka 19,7 %..itd) • Na dobit: 20% • (EU: Belgija 34%,Francuska 33,3%,Italija 31,4%, Austrija 25%,Češka..Poljska 19%,Bugarska 10%..itd) • Na dohodak: osobni odbitak 2200 kuna ..300€ • Porezni razredi: 0-2200 kuna 12% • 2200-8800 kuna 25% • 8800- 40% • minimalna osnovica za obračun doprinosa 2753,45 kuna • Maksimalna osnovica za obračun doprinosa 47.202,00 kuna (6.378€) • Ostali porezi: • Na kupnju/prodaju nekretnine, svaka, nakon prve, 5% od vrijednosti iste • Na najam pokretnine ili nekretnine 8,4% • Na dohodak od kapitala : 12%+prirez za određenu općinu • Na nasljedstvo: 5%, osim srodnika po prvoj porodičnoj liniji (sin/kćer, brat/sestra) • Trošarine : • Duhanski,alkoholni proizvodi i energetski proizvodi, zrakoplovi, plovila, osobna vozila itd.

  10. Fiskalni prihodi IV • Primjer obračuna prosječne bruto plaće-7.811 kuna, prosjek RH 2012 (1055€) • PRIMJER: samac/sama, prirez 10%, tečaj 7.40 kuna za € • Bruto I 7.811 kuna • I stup mirovinski 15% 1.171 kuna • II stup mirovinski 5% 390 kuna • A)Doprinosi iz bruta 1.561 kuna • Olakšica 2.200 kuna • Oporezivi dohodak 4.048 kuna • porez 12% 264 kuna • Porez 25% 462 kuna • Ukupni porez 726 kuna • prirez 10% 72 kuna • B)Ukupno porez i prirez 798 kuna • Bruto II (bruto I+doprinosi) 8.998 kuna (trošak poslodavca: 1.215€) • Doprinos HZZO 13% 1.015 kuna • Doprinos zapošljavanje 1,7% 133 kuna • Doprinos ozljede na radu 0,5% 39 kuna • NETO PLAĆA (bruto I-(A+B) 5.452 kuna (736 €)

  11. Fiskalni prihodi-trošak bruto II plaće-utjecaj na cijenu rada

  12. Fiskalni rashodi-Proračun 2012 • Proračun 2012 , ukupni rashodi 120 mlrd kn • Građani i kućanstva 64 mlrd kn • Zaposleni 24 mlrd kn • Kamate 8,5 mlrd kn • Subvencije 6,5 mlrd kn • Pomoći 10,0 mlrd kn • Ostali materijalni troškovi 7,0 mlrd kuna • Proračunski deficit 2012: 10 mlrd kuna 3% BDP, ako se uključi lokalna uprava i izvanproračunski fondovi:3,8% BDP-a

  13. Fiskalni rashodi po značajnim stavkama • Zdravstvena skrb: 21 mlrd kn 6,1% BDP; prihodi od doprinosa:18 mlrd kn • Mirovinski sustav: 36,5 mlrd kuna 10,6% BDP, prihodi od doprinosa 19,5 mlrd kuna • Hrvatska vojska : 5 mlrd kuna 1,5% BDP • Obrazovanje : 15 mlrd kuna 4,3% BDP • MUP: 4,5 mlrd kuna 1,3%BDP

  14. Neformalna ekonomija i utaja poreza • Neformalna ekonomija kao oblik postojeće, a neregistrirane gospodarske aktivnosti , sa posljedicama na sve učesnike gospodarskog života jedne zaokružene teritorijalne cjeline (država, pojedinci, poduzeća ); A.Lewis , Ernando de Soto i dr. • Osnovna karakteristika iste je da stvara BDP, ali nikad ne podliježe državnom nadzoru i poreznoj regulativi • Utaja poreza čini 40-50% sive ekonomije, točniji izračun sive ekonomije, daje približnu veličinu utajenog poreza (alternativno: prijenos novca u porezne oaze kojih je 60-ak u svijetu daje isto približnu veličinu porezne utaje-evazije) • Uzroci porezne utaje: “legislativne i regulatorne promjene širokih razmjera, redistribucija društvenog bogatstva te nedjelotvornost institucija javne kontrole”- Svjetska banka, 2010; “nefunkcioniranje vlasničkih prava, visoki poduzetnički rizik, visoki transakcijski troškovi, nepovjerenje u državni sustav, neadekvatni pravni sustav i kultura neplaćanja-North,2010 • Porezna utaja može biti potpuna i djelomična ,a prisutne su obje bez obzira na dostignuti nivo razvoja

  15. Procjena neformalnog gospodarstva u porezne utaje (Tax Justice Network,London 2011) • Procjene neformalne ekonomije i porezne utaje se razlikuju prema različitim autorima, čak za više od 200% • Zbog ozbiljnosti pristupa daju se i primjedbe, temeljem opažanja drugih institucija i autora • Metode izračuna neformalne ekonomije i porezne utaje su različite, kao na primjer: • * tijekovi novca u platnoj bilanci • * zaposlenost prema službenim statistikama i • anketama • * popis imovine nerezidenata u poreznim oazama • * procjena porezne utaje na statistički značajnim uzorcima

  16. Procjena neformalne ekonomije i porezne utaje po zemljama II, kao % BDP,OECD,2010

  17. Procjene neformalne ekonomije u Hrvatskoj prema različitim autorima • 1) Mađarević-Šujster,2002,Svjetska banka za razdoblje1994-2000: 14%,porezna utaja 5,6-7,5% BDP-a • 2) Ekonomski institut, Zagreb,2005, 16% BDP-a • 3) Deutsche bank, 2009, 16%BDP-a • 4) M.Švec, 2009, za razdoblje 2001-2007, 8% BDP-a, temeljem procjena kretanja radne snage • 5) Državni zavod za statistiku, 2009, neformalna ekonomija: 15,8% BDP-a...21 mlrd kuna • 6) MMF,2010, 22-34% BDP-a • 7) Svjetska banka, 2010, 33,4% BDP-a (vrlo kritična procjena temeljem iznašanja kapitala u porezne oaze, napr. za Dansku je procijenjeno 18,2% BDP-a...inače uobičajeno 5%..,no dansko Ministarstvo oporezivanja je 2011 ustvrdilo, da se godišnje u 55 poreznih oaza sakrije novca u vrijednosti 11% BDP-a ) • 8)F.Schneider,Linz;2012,neformalna ekonomija 29,5% BDP-a

  18. Financijski odljevi kapitala, osnovom kriminala, korupcije i porezne utaje 2001-2010,Global Financial Integrity,Washington,2012,D.Kar-S. Freitas-Jugoistočna Europa, tekući devizni tečaj

  19. Utaje poreza u Hrvatskoj (prema: Rogić, Lugarić, Šimović,Ekonomski Fakultet Zagreb,2007) • Osnove za utaju poreza čine: • a)ilegalno gospodarstvo: krijumčarenje, prostitucija, trgovina ljudima, klađenje itd • b)neprijavljeno gospodarstvo i neregistrirano • c)neformalno gospodarstvo (temeljem falsifikata bilanci, kršenje ugovora o radu, kršenje socijalne sigurnosti, pranje novca)

  20. Zakonska regulativa u svezi utaje poreza • Opći porezni zakon (odgovornost sudionika u prometu roba i usluga) • Posebni porezni zakoni: PDV, porez na dohodak, porez na dobit, porez na tvrtku, porez na dividendu itd • Kazneni zakon RH članak 286...u slučaju namjernog izbjegavanja poreza, a u visini iznad 10.000 kuna (1350€ ..od 6 mjeseci zatvora do 5 godina, a u slučaju “znatne imovinske koristi” ,3-10 godina zatvora uz naknadu štete i utajenog poreza)

  21. Utjecaji na stupanj porezne utaje • -stupanj demokratičnosti i institucionalne učinkovitosti • -povjerenje u državu i stupanj korupcije • -učinkovitost pravnog sustava • -svrha trošenja poreza i pravednost redistribucije bogatstva • -stupanj javnosti i dostupnosti informacija

  22. Visina utaje poreza u Hrvatskoj • Visinu je teško odrediti i porezno najsavjesnijim državama: napr u Švedskoj ide od 2-9,5% BDP-a, ovisno o izvoru • Hrvatska: Mađarević-Šujster 2002, 5,5-7,5% BDP-a i to: • -utaja poreza na dohodak i doprinosa iz i na plaću 4,1% BDP-a (alternativno:6%):najviše građevinarstvo, trgovina na malo, obrt i usluge restorana i hotela itd. • -utaja poreza na dobit 0,2% BDP-a • -utaja trošarina 0,3% BDP-a • -utaja PDV-a 1,0% BDP-a • Rogić, Šimović, Lugarić 2007, 7,0% BDP-a ukupno

  23. Porezni nadzor • Za porezni nadzor u Hrvatskoj je nadležno Ministarstvo financija, Porezna uprava (inspektorat) • 20 područnih Poreznih uprava sa 600 inspektora • rezultati poreznog nadzora 2004 i 2011 • 2011 je naplaćeno 1,7 mlrd kuna novih poreznih prihoda ili 1,5% proračuna, odnosno 10% utajenog poreza • Obuhvat kontrola je oko 10% aktivnih poslovnih subjekata godišnje(prosjek 2004-2011)

  24. Mjere za sprječavanje porezne utaje • 1.Institucionalne:izgradnja porezne administracije i odnosa sa poreznim obveznicima, obrazovanje poreznih službenika kroz visokoškolske institucije i njihova adekvatna plaćenost • 2 pravne: stabilnost i kontinuitet poreznih propisa, strože kažnjavanje porezne utaje u Hrvatskoj, bolje praćenje poreznih obveznika kroz informatizirane porezne evidencije (od 2009 uveden OIB za sve građane i firme) • 3. socio-ekonomske: potreba izgradnje poreznog morala, povjerenje u djelovanje institucija vlastite države, transparentni proračunski sustav, prije svega na strani trošenja proračunskih sredstava

  25. Jednostavnost plaćanja poreza-vrednovanje poreznih sustava-istraživanje PricewaterhouseCoopers-Svjetska banka-IFI,2012 • Kao kriteriji za vrednovanje poreznih sustava uzeta su tri faktora: broj plaćanja poreza, sati potrošeni za provedbu poreznih propisa srednjeg poduzeća, porezne stope (prosjek) na komercijalnu dobit u jednoj državi • Gore navedeni kriteriji statistički su ponderirani za 185 zemalja u kojem najveća svjetska revizorska firma ima urede ili povremene misije

  26. Vrednovanje poreznih sustava II • Najboljim poreznim sustavima vrednovani su oni u: Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, S. Arabiji, Hong-Kong (Kina-SAR) te Singapuru • Najgorim poreznim sustavima vrednovani su: Gvineja, Čad, Venezuela • Od ostalih država plasman je slijedeći: UK 16,Norveška 19,Švedska 38,USA 64,Njemačka 72,Austrija 77,Poljska 114,Italija 131 • Plasman zemalja Jugoistočne Europe (Balkan): • Makedonija 24....kao i Finska* • Hrvatska 42.... kao i Island • Kosovo 44 • Slovenija 63 • Turska 80 • C. Gora 81 • Bugarska 91 • BiH 128 • Rumunjska 136 • Srbija 149...kao i Argentina** • Albanija 160 • * makedonski sustav ima uz Vanutu najniže stope oporezivanja komercijalne dobiti • **srpski porezni sustav ima uz Venezuelu brojan sustav plaćanja:66 prema 18 u Hrvatskoj

  27. ZAKLJUČAK • Porezni sustav kao dio sustava javnih prihoda/potrošnje mora biti takav da podržava gospodarske aktivnosti kojima je cilj maksimiziranje ljudskog održivog razvoja. Sustav asimetričnog pseudoliberalnog kapitalizma, potpomognutog raznim oblicima monetarne ekspanzije, sa ciljem maksimiziranja dobiti, proizvodi i značajnu utaju poreznih prihoda (za EU27 je u 2010 porezna utaja procijenjena na 8% BDP-a ili 22% poreznih prihoda i to od 10% poreznih prihoda u Austriji do 35% istih u Bugarskoj)* • U Hrvatskoj se procjenjuje da porezna utaja iznosi 15% poreznih prihoda: alternativno Svjetska Banka:35% (temeljem udjela od 33,4% neformalne ekonomije u BDP-a) • Da bi se porezna utaja smanjila, najbitnije je: izgradnja demokratskog i transparentnog društva sa efikasnim sustavom poreznog nadzora i stvaranjem povjerenja države i poreznih obveznika • * Prema: EU Parliament,R.Murphy,2012,”Closing the European Tax Gap”

More Related