Zahlwörter im BKS, Mazedonischen und Russischen

1. Zahlwörter im BKS, Mazedonischen und Russischen B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Russischen Zinaida Salkić) zinaida.salkic@edu.uni-graz.at Mtr. Nr. 0812655 Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz SE B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Russischen LV-Leiter: O. Univ.-Prof. Dr. Branko Tošović SS 2013

2. Sadržaj 1. Općenito o brojevima 2. Brojevi u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku 3. Brojevi u ruskom jeziku 4. Brojevi u makedonskom jeziku

3. 1. Općenito o brojevima

4. Brojevi su nesamostalne, odredbene riječi kojima se označava neka količina ili redoslijed. • Spadaju u zatvorenu grupu riječi, u kojoj nema promjena: ne proširuju se, nema novih jedinica.

5. Podjela brojeva • Prema značenju brojevi se dijele na: • glavne ili kardinalne, • redne ili ordinalne. • Kad se navodi količina onda se umjesto glavnih upotrebljavaju zbirni brojevi.

6. Oblici • Glavni brojevi označavaju određenu količinu jedinki. • Glavni brojevi jedan, dva, tri i četiri (i brojevi složeni s njima) imaju promjenu.

7. U promjenljive riječi spadaju još stotina, tisuća, hiljada, milijarda, bilion (ovo su brojevi samo po značenju, a po ostalim osobinama su imenice i imaju oblike kao imenice ženskog ili muškog roda, npr.: stotina-stotine, milion-miliona). • Ostali su glavni brojevi nepromjenljivi.

8. Mi smo dali nastotinetakvih ljudi,državnika,vojskovođa i umjetnika,Carigradu,Rimu i Beču . Сколько сотен талантов, государственных деятелей, полководцев, художников подарили мы Стамбулу, Риму, Вене . Ние сме им дале со стотници такви луѓе, државници, полковници и уметници, на Цариград, Рим и Виена.

9. 2. Brojevi u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku

10. a.) Broj jedan ima pridjevsko-zamjeničku promjenu i oblike za sva tri roda i oba broja.

11. Jednina Tabela 1

12. Množina Tabela 2

13. Broj jedan ima oblike množine uz imenice koje imaju samo množinu a označavaju jedan pojam (pluralia tantum), te uz one koje u množini znače neku cjelinu ili skup ljudi.

14. Primjer: jedni prosioci, jedna vrata, jedne ljestve, jedne rukavice, jedne makaze, jedne pantalone.

15. Kao broj jedan mijenjaju se i svi brojevi složeni s jedan. Primjer: s dvadeset i jednim drugom, nakon dvadeset i jedne godine.

16. b.) Broj dva u ovom se obliku upotrebljava za muški i srednji rod, a uz imenice ženskog roda stoji oblik dvije. Iste nastavke ima i broj oba (ž.r. obje).

17. Tabela 3

18. c.) Brojevi tri i četiri imaju iste oblike za sva tri roda.

19. Tabela 4

20. Brojevi dva/dvije, oba/obje, tri i četiri, iako imaju padežne oblike sve češće se upotrebljavaju kao nepromjenljivi.

21. Umjesto odgovarajućeg padeža uzima se često okamenjeni akuzativ kod brojeva dva, oba, tri i četiri,posebno iza prijedloga.

22. Primjer: između dva grada (umjesto između dvaju gradova), iz obje ruke (umjesto iz obiju ruku), s tri sestre (umjesto s trima sestrama).

23. Okamenjeni akuzativ češće se upotrebljava uz brojeve složene sa dva, tri i četiri. Primjer: Bio je u dvadeset i dvije zemlje (umjesto u dvadeset u dvjema zemljama). • Kada nema prijedloga, prednost imaju odgovarajući padežni oblici.

24. Glavni brojevi prema sastavu mogu biti jednočlani i dvočlani.

25. Jednočlani brojevi se dijele na: osnovne: jedan, dva, tri..., deset, sto, tisuća, milion, milijarda, bilion itd) i izvedene: jedanaest, dvanaest, trinaest...,devetnaest, dvadeset..., pedeset, šezdeset, devedeset.

26. Stotice od dvjesta/dvjesto/dvije stotine pa do devetsto mogu biti i jednočlane i višečlane. • Ostali glavni brojevi su višečlani, tj. nastaju slaganjem jednočlanih brojeva.

27. Od osnovnog broja uzima se akuzativni oblik ako ga ima. • Mogu se redati jedan za drugim (dvadeset četiri, trista osamnaest, tri stotine trideset šest...),ili se ispred zadnjeg člana stavlja vezik i (pedeset i pet, tisuću dvjesta i četrnaest, dvije hiljade pet stotina trideset i tri).

28. SLAGANJE BROJA SA IMENICOM I DRUGIM RIJEČIMA • Uz složene brojeve čija je posljednja cifra 1i imenica će biti u jednini, isto kao uz jedan, jedno,jedna. • Primjer: trideset i jedan dan, dvadest i jedan učenik, itd.

29. Uz brojeve dva, tri, četiri imenica je u obliku dvojine (dva druga, dva metra, dvije žene, tri sestre), a uz brojeve od pet naviše u genitivu množine (pet drugova, šest metara, pet žena, šest sestara).

30. Pridjevi i pridjevske zamjenice imaju oblik dvojine, na -a u muškom i srednjem rodu, a na -e u ženskom rodu. Primjer: ova moja dva (tri, četiri) dobra druga, ove moje dvije (tri, četiri) dobre drugarice.

31. Uz brojeve od pet naviše i oni su u genitivu množine, na -ih. Primjer: ovih mojih pet (šest itd.) dobrih drugova/drugarica

32. Redni brojevi • Određuju koji je po redu pojam, predmet ili biće označen imenicom uz koju stoje. • Od brojeva jedan, dva, tri i četiri redni brojevi se grade posebnim osnovama: prvi, drugi, treći, četvrti.

33. Redni brojevi od 5 do 99 tvore se nastavkom -i od osnove glavnih brojeva: peti, šesti, dvadeset peti itd. • Od sto redni broj glasi stoti. Od hiljadu, milion, milijarda gradi se nastavkom -iti, hiljaditi, milioniti, milijarditi.

34. Kod složenih brojeva samo posljednja riječ dobija oblik rednog broja a pišu se odvojeno: pedeset deveti, sto sedamdeset prvi itd.

35. Pošto je odspavao prvi san, Abidaga se po svom običaju odmah iza ponoći probudio i, ne mogući više zaspati, stajao je kraj prozora i gledao u tamu. • Внезапно очнувшись от первого сна где-то возле полуночи и, по обыкновению, отчаявшись снова заснуть, Абид-ага стоял у окна и смотрел в темноту.

36. Откако го отспа првиот сон, Абид-ага по сојот обичај веднаш по полноќ се разбуди и, не можејќи повеќе да заспие, стоеше покрај прозорецот и гледаше во темнината.

37. Zbirni brojevi • Kazuju koliko ima čega, predmeta ili osoba, u zbiru ili cjelini, označavaju određeni broj mladunčadi, osoba i životinja, ili bića različitog roda. • Zbirni brojevi od dva, tri i četiri glase dvoje,troje,četvero/četvoro.

38. Brojevi od 5 pa naviše dobijaju nastavak -ero/-oro. Primjer: petero/petoro, šestero/šestoro, itd.. • Napomena: U ruskom jeziku postoje zbirni brojevi samo za količinu od dva do deset: два, две, двое, трое, четверо, пяатеро,шестеро, семеро,восьмеро, девятеро, десятеро.

39. Na toliku njegovu decu došlo je još i devetero dece Mujage Mutapdžića; od toga samo troje odrasle, a sva ostala sitna i nejaka, sve jedno drugom do uha. • К ораве собственных детей прибавилось еще девятеро ребят Муяги Мутапджича; из них только трое постарше, остальные несмышленыши, мал мала меньше.

40. На толку негови деца дојдоа уште девет деца на Мујага Мутабџиќ; од нив само три се возрасни, а сите други ситни и малечки, сите едното на другото до уво.

41. BROJNI PRIDJEVI • Brojni pridjevi se upotrebljavaju uz imenice koje nemaju jednine (pluralia tantum) npr. dvoja vrata,te uz imenice koje znače parove istih ili sličnih primjeraka npr. dvoje makaze. • Tvore se sufiksima -oj, - i, -er (dv-oj-, tr-oj-...). • Imaju sva tri roda i oblike kao pridjevske zamjenice.

42. Tabela 5

43. Brojne imenice • Izvedene su od osnove zbirnog broja sufiksom -icanpr. obojica, dvojica, četverica itd. • U brojne imenice također spadaju imenice koje označavaju približnu količinu i koje se tvore nastavkom -ak od glavnih brojeva deset, petnaest, dvadeset i većih desetica te od broja 1000, npr.: desetak, petnaestak, dvadesetak, stotinjak, hiljadak,itd..

44. Sejmeni se uskomešaše oko seljaka; dotrčaše sa obale, preko skela, još dvojica. • Стражники засуетились вокруг крестьянина; с берега по лесам прибежали еще двое. • Сејмените се заметкаа околу селанецот; од брегот, преку скелето, дотрчаа уште двајца.

45. 3. Brojevi u ruskom jeziku

46. Osnovni ruski glavni i redni brojevi jesu:один, одно, одна, первый, два, две, второй, третий, четвёртый, пять, шесть, шестой, восьмой, десятый, четырнадцать, восемнадцать, двадцатый, семидесятый, четыреста, семьсот, девятьсот, тысячный, миллион, миллионный, itd.

47. Sviruskibrojevimijenjaju se popadežima, a brojeviодин, дваtesvirednibrojevimijenjaju se iporodovima.

48. Promjena ruskih glavnih brojeva po padežima

49. Моgući obliciruskogglavnogbrojaодинjesu: Tabela 6

50. МоgućiobIiciruskogglavnogbrojaдваjesu: Tabela 7