Hrvatsko brodovlje i
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 34

Hrvatsko brodovlje I PowerPoint PPT Presentation


  • 92 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Hrvatsko brodovlje I. Poglavlje 5. Mediteran

Download Presentation

Hrvatsko brodovlje I

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Hrvatsko brodovlje i

Hrvatsko brodovlje I

Poglavlje 5


Hrvatsko brodovlje i

Mediteran

Naziv Mediteran deriviran je iz latinske riječi mediterraneus, što znači u središtu zemlje (medius = srednji + terra = zemlja). Naziv potječe zbog njegove okruženosti kopnom (pogotovo u usporedbi s Atlantikom) i stoga što je bio u središtu poznatog svijeta.

Grčko imeMesogeios (Μεσόγειος), znači unutrašnji ili središnji (μέσο = srednji + γη = kopno).

Postoje brojni drugi nazivi za Mediteran kroz povijest. Npr. Rimljani su ga zvali Mare Nostrum, u prijevodu s latinskog Naše more. Povremeno se koristio naziv Mare Internum (Unutrašnje more).


Hrvatsko brodovlje i

U Bibliji se za Mediteran koristio naziv Stražnje(hinder) more, zbogsvoj položaja zapadno od Svete zemlje, jer kada osoba u Izraelu gleda prema Istoku ono je iza njega.

Negdje se u Starom zavjetu naziva i Zapadnim moremi također Morem Filistejaca (Philistines), naroda koji je nastanjivao veliki dio obale tog mora u susjedstvu Izraelaca.No prvenstveno je poznato kao Veliko more ili jednostavno More.

Na modernom hebrejskom zove seHayam Hatikhon (הַיָּם הַתִּיכוֹן), u prijevodu središnje more, što je literarna adaptacije njemačkog ekvivalenta Mittelmeer. U turskom je poznato kao Akdeniz, u prijevodu bijelo more.U modernom arapskom zove se al-Baḥr al-Abyaḍ al-Mutawassiṭ (البحر الأبيض المتوسط) -bijelo središnje more.U islamskoj i starijoj arapskoj literaturi naziva seBaḥr al-Rūm (بحر الروم) – rimsko/bizantsko more.


Hrvatsko brodovlje i

Jadran

Zbog izuzetnog geostrateškog položaja Jadranskog mora u starom je vijeku ono bilo privlačno Grcima i Rimljanima. U vrijeme antičkog RimaJadran se zvaoMare Superum, a u srednjem vijeku Mare HadriaticumiliMare Adriaticum. Ime dolazi od naziva za etruščansku koloniju Adria (iliHadria). Riječ Adria vjerovatno je derivirana iz ilirske riječi adur što znači voda ili more. Naziv se u početku se koristilo samo za gornju polovicu Jadrana (Herodot i Euripid), ali kako su kolonije Sirakuze dobivale na značaju, postepeno se proširio taj naziv za čitav Jadran.


Hrvatsko brodovlje i

Plovidba Jadranom

Grci

Počeci plovidbe na Jadranskom moru povezani su s legendama iz mitskog doba. Najpoznatija je ona o putovanju Argonauta. Argonauti su bili družba iz Grčke mitologije krenuli u potragu za Zlatnim runom (krzno krilatog ovna Krizomala). Ime su dobili prema brodu i graditelju koji se zvao Argo.

Jantarski putovi su počinjali od istočne obale Pruske, Vislom i Odrom na Dunav i negdje kod Beča se skretalo na sjeverni dio Jadranskog mora. Nordijski jantar se prevozio brodovima u krajeve Jonskog mora, jer je na Orjentu bio dosta tražen, a keramika, metal i drugi materijali su stizali sa Orjenta.

Te plovidbe po Jadranskom moru obavljali su Grci, pa je to vjerojatno bio razlog za stvaranje prvih kolonija na obalama i otocima istočnog Jadrana u to vrijeme.


Hrvatsko brodovlje i

Rimljani

Tek prodorom Rimljana na Jadranu počinje njegova značajnija uloga kao pomorskog prometa. Rimljani su imali prevlast na Tirenskom moru i na zapadnoj obli Jadrana.

Rimljani su počeli prodirati na istočnu obalu te su brzo došli u sukob s starosjediocima Ilrima. 181. osnovali su stratešku bazu i svoju koloniju Aquileju radi sprječavanja ulaska sjevernih europskih plemena u Italiju između Alpa i Jadranskog mora.

Za razliku od Grka, Rim je više bio zainteresiran za poprečnu plovidbu Jadranom. Uskoro zbog toga na zapadnoj obali je nastala Ravenna a na istočnoj Salona; kao najvažnija prometna i trgovačka središta. Rimsko carstvo se razvijalo prvenstveno kao kontinentska država u kojoj su ceste imale veće značenje, zbog toga Italija ima tako gustu cestu mreža kao nijedna druga zemlja na svijetu.


Hrvatsko brodovlje i

Iliri

Ono što karakterizira brodarstvo ilirskih plemena Histra, Liburna, Daorsa..., je upotreba malih brodova lemba. Potreba za takvim malim obrambenim plovilom posljedica je specifičnosti mora u kojem su se koristili. Jadran je more punog plićina, uskih prolaza...što je zahtijevalo optimalne manevarske osobine broda i vješte posade koje su poznavale svaki kutak Jadrana.


Hrvatsko brodovlje i

Pomorska bitka kod Hvara između Ilira i grčkih kolonija

Pomorska bitka kod Hvara odigrala se 384. godine prije Krista. Parani (s egejskog otoka Para) osnovali su koloniju na otoku Hvaru. Ilirikoji su živjeli na Hvaru sukobili su se s Grcima i stoga su zatražili pomoć od ilirskih plemena Liburna i Bulina. Liburni su nastanjivali područje od Kvarnera do ušća rijeke Krke, a Bulini su nastanjivali od Krke do ušća rijeke Cetine.

Grcima je pomoć pristigla iz druge kolonije s otoka Visa. Iako su Liburni u malim brodicama doživjeli poraz od grčkih troveslarki bio je to samo taktički poraz, jer je bitka spriječila širenje Grka na istočnu obalu Jadrana.


Hrvatsko brodovlje i

I. STAROVJEKOVNA BRODARSKA TRADICIJA

O brodarstvu žitelja istočnojadranskog akvatorija (Grka, Rimljana i Ilira) znamo zahvaljujući:

  • povijesnim podacima u raznim antičkim djelima

  • rezultatima hidroarheološkoh istraživanja (najznačajnija u današnjem Zatonu luci antičke Enone (Nina)

  • likovnim prikazima na onodobnim predmetima materijalne kulture:

  • predmetima iz domaćinstva,

  • dijelovima oklopa npr. knemidama (metalnim, redovito brončanim dokoljenicama kojima se štitilo potkoljenice),

  • novcu (ilirskih plemena, značajnijih gradova i vladara),

  • nadgrobnim spomenicima (stele - uz naznaku da je pokojnik bio pomorac nekad se prikazao i brod kojim je plovio)…


Hrvatsko brodovlje i

  • Prikaz broda iz Grapčeve špilje na otoku Hvaru

    Hvarski neolitički brod datira u vrijeme 2.500 godina prije Krista.

    Ugraviran je na fragmentu keramičke posude. Prikazuje kratki brod, visokih bokova, velikog gaza, koji ima visoki svinuti pramac, visoku krmu i, pretpostavlja se, jedno jedro.

    To je najstariji likovni prikaz morskog plovila na Jadranu, a prikazuje brodove koji su tada plovili iz Egejskog mora u Jadransko more.


Hrvatsko brodovlje i

2. Prikaz brodovlja na knemidima iz Glasinca (okolica Sarajeva)

Datiraju iz 7. stoljeća prije Krista.

Prikazana su 4 broda koji se međusobno razlikuju: veliki brod ima jedno križno jedro, na pramcu je pulenu u obliku zmije, po krmi dva vesla za kormilarenje. Pretpostavlja se da je broj članova posade 30 ljudi od toga su 20 veslači.

Brod ima pramac u obliku kljuna, što je obilježje tadašnjih ratnih brodova, jer se koristio kljunovi udar - način borbe u kojem se kljun (rostrum) broda zabije u neprijateljski brod i tako ga ošteti. Drugi način borbe je abordaža – približavanje neprijateljskom brodu i iskrcavanje vojnog dijela posade na neprijateljski brod preko abordažnog ili letećeg mosta.


Hrvatsko brodovlje i

3. Crtež liburnske brodice na steli iz Novilare (Pesaro, Italija)

Datira iz 7. stoljeća prije Krista.

Prikazuje ratne brodove.

Prvi crtež prikazuje jednoveslarku s 40-50 članova posade, od toga su 30 ljudi veslači, karakterističnog pramčanog kljuna, na pramcu je pulena u obliku zmije, a ima veliko križno jedro.

Druga dva crteža prikazuju dvije manje brodice duplo manje od prethodno opisanog koji su primjenjivali taktiku abardaža i obavljali su napade na veća plovila u grupama. Znanstvenici su mišljenja da ova dva manja broda pripadaju Liburnima, ilirskom plemenu koje je nastanjivalo područje od Kvarnera do ušća Krke, a u to doba bili su jedina pomorska sila koja se mogla suprostaviti grčkim interesima u Tršćanskom zaljevu.


Hrvatsko brodovlje i

4. Brodovlje s novca ilirskog plemena Daorsa

Daorsi su ilirsko pleme iz 3.-2. stoljeća prije Krista koje je nastanjivalo područje Neretve.

Ovi brodovi nisu isključivo ratni brodovi već imaju i trgovačku funkciju, što je zaključeno na osnovu odnosa širine i dužine broda. Naime klasičan odnos širine i dužine za ratne brodove je 1:6-7, a za trgovačke je 1:3, a ovi su brodovi širih bokova od ratnih brodova.

Daorski (i uopće ilirski) ratni brodovi su jednoveslarke s 10-15 veslačkih klupa, imaju jedno križno jedro, lagani su i relativno dobrih manevarskih sposobnosti, nemaju rostrum jer su maleni i raspali bi se prigodom udara kljuna, imaju pulenu u obliku zmije, a krmi sa svake strane po jedno veslo s kojim se kormilarilo.


Hrvatsko brodovlje i

5. SERILIJE

Ime serilija dolazi od latinskog conserere – svezivati, naime brodski je trup bio izrađen od dasaka svezanih lanenim i žukovim konopcima.

Namijenjene su trgovini i za obranu vlastitog područja, i to su lagane i maritimno sposobne brodice s 4 člana posade, malenog radijusa kretanja (dužine 8 metara, širine 2.5 do 3 metra, gaza 0.4 metra). Imaju jedno križno jedro (pretpostavlja se da je jedro bilo od kože) i vesla, upravljanje se vrši pomoću jednog krmenog vesla (klasično se kormilo s listom i rudom pojavilo tek tisuću godina kasnije).

Izgled liburnskih serilija određen je na temelju hidroarheoloških istraživanja kod Nina. Serilije su histarska (Histri su ilirsko pleme iz Istre) i liburnska plovila, a datiraju od 3. stoljeća prije Krista.


Hrvatsko brodovlje i

6. Rimsko brodarstvo

Rimski trgovački i ratni brodovi su dijelom preuzeli konstruktivna rješenja antičke brodograđevne tradicije istočne obale – brodovi građeni prema uzoru na liburnske zovu se liburne.

Liburna iz VII. stoljeća


Hrvatsko brodovlje i

II. STAROHRVATSKA BRODARSKA TRADICIJA

Tijekom 7. i 8. stoljeća velika seoba naroda pokreće i Slavene sa Zakarpata koji naseljavaju Balkan (pa i istočnu obalu Jadrana) i donose staroslavensku ladvu.

Najznačajniji takmaci Hrvatima na Jadranu bio je Bizant, te Venecija. Naspram hrvatske mornarice od 180 brodova bilo je 200 brodova mletačke mornarice i 300 bizantske mornarice.

Za preuzimanje starovjekovnog brodarskog nasljeđa karakteristično je to da se razvijalo unutar:

  • Hrvatske države i

  • Neretvanske kneževine (odnosno područja Omiša).


Hrvatsko brodovlje i

1. BRODOVI HRVATSKE DRŽAVE - KONDURE I SAGENE (9.-11. stoljeće)

Hrvatska je bila najjača za vrijeme kralja Tomislava 925 kada je bilo 100kondura i 80sagena.

Brodovi su služili za trgovinu i transport, a u slučaju rata pretvarali su se u ratne brodove.


Hrvatsko brodovlje i

Sagene broje 40 ljudi, dužine su oko 20 metara, imaju dva jarbola s križnim jedrima, a u funkciji kormila imaju jedno ili dva vesla.

Veće kondure broje 20 ljudi,dužine su 12-15 metara, imaju jedan jarbol s križnim jedrom.

Manje kondure broje 10 ljudi, dužine 8-9 metara, imaju jedan jarbol s križnim jedrom.


Hrvatsko brodovlje i

Hrvatska država

Za vrijeme kneza Branimira Hrvatska je postigla punu državnu nezavisnost i osigurala čvrsto jedinstvo primorskih gradova luka sa zaleđem, a sve je to bila osnova za izvanredan razvoj i uspon Hrvatske u 10. stoljeću.

Tomislavova Hrvatska imala je 80 velikih sagena i 100 manjih kondura, što je dokaz da je Hrvatska oko polovice 10. stoljeću bila poznata u mediteranskom svijetu po svojoj pomorskoj moći, a Mleci uredno plaćaju danak za slobodnu plovidbu istočnom jadranskom obalom.


Hrvatsko brodovlje i

Snažan pomorski razvoj Hrvatske se prekida 1000. godine kada Mleci iskorištavaju građanski rat u zemlji da se domognu vlasti nad cijelom hrvatskom obalom. To je doba borbe između Mletaka i Bizanta, kao osvajača, i hrvatske države, koja brani posjed svoje obale.

U drugoj polovini 11. stoljeća uspjelo je Krešimiru i Zvonimiru da reintegriraju veliki dio hrvatskih zemalja i zaleđa i da ponovno podignu opću pomorsku snagu hrvatske države.

1075. godine su Normani privremeno zagospodarili dalmatinskim primorskim gradovima, no poslije su postali saveznici hrvatske mornarice protiv Bizanta i Mletaka.

1102 nakon Kolomanove krunidbe u Biogradu Hrvatska ulazi u uniju s Ugarskom i hrvatske kraljevske mornarice više nema.


Hrvatsko brodovlje i

U srednjem vijeku aspiracije na Jadran imali su: Bizant, Normani, Arapi, te pogotovo Venecija, a kasnije: Turci, Englezi, Francuzi, Rusi, Austrijanci, Talijani i Nijemci.

Bizant

Istočno Rimsko Carstvo (330-1453) sa prijestolnicom u Carigradu dovelo je do prekida između zapadne i istočne obale Jadranskoga mora.

Venecija

Od početka 13. st. pa sve do 1358. Mlečani su pod svojom kontrolom držali istočnu jadransku obalu.

Neki primorski gradovi stvaraju saveze za obranu protiv Mletaka - krajem 12. st. Dubrovnik i Zadar povezuju se s Pisom, jednim od glavnih rivala Mletaka na Mediteranu.


Hrvatsko brodovlje i

Osnovni ciljevi pomorsko-trgovačke politike Mletaka na Jadranu:

Želi se onemogućiti izravno poslovanje između stranih trgovaca u Mlecima.

Za sav novac, zarađen u Mlecima, strani trgovci moraju kupovati izvoznu robu od mletačkih trgovaca.

Sva roba koja se izvozi iz jadranskih luka mora biti dovezena najprije u Mletke.

Mleci nastoje učvrstiti svoj monopol trgovine soli i ostalih namirnica u lukama i obalnim područjima Jadrana.


Hrvatsko brodovlje i

Primorski gradovi

ne uspijevaju u potpunosti iskoristiti pogodnosti ekonomskog procvata, između ostalog zbog nesređene političke prilike u južnoslavenskim zemljama koje su posljedica osvajačkih napada. Trgovina primorskih gradova ima izrazito posrednički, tranzitni karakter. Izvoz vlastitih proizvoda primorskih gradova razmjerno je neznatan, jedino veći izuzetak čini izvoz soli.

Trgovački gradovi istočne jadranske obale izvozili su iz zemalja svog zaleđa uglavnom stoku, kožu, krzno, vunu, drva, drveni ugljen, smolu, vosak, sir, med, zlato, srebro, bakar, olovo. U obrnutom smjeru primorski su gradovi uvozili sve vrste finih tkanina, začina, oružja, južno voće, ulje, slanu ribu i sl.


Hrvatsko brodovlje i

Naročito značajna trgovačka središta su:

  • Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor – trgovina rudarskim proizvodima iz Bosne i Srbije,

  • Drijeva na Neretvi – središta razmjene i trgovine soli,

  • Senj – izvozna luka za drvo.

    Jednako je značajan i stari privilegij “da ni jedan dalmatinski grad nije dužan plaćati arboraticum (pristojbu koju plaćaju, prema broju jarbola, strani brodovi kada ulaze u luku) niti ancoraticum (pristojba za sidrenje) u drugom gradu Dalmacije”. Time su se gradovi istočne jadranske obale povezali kao cjelina u odnosu prema ostalim konkurentima u pomorskoj trgovini na Jadranu.

    U Zadru se već u 13. st. organizirao posebni pomorski sud.


Hrvatsko brodovlje i

Mleci posebno ciljaju na:

Pulu – pomorsko strateško uporište koje je osiguravalo kontrolu nad sjevernim Jadranom i nad glavnim plovnim putem duž istočno jadranske obale,

Zadar – grad iz kojeg se vršila kontrola nad srednjim Jadranom i koji je omogućavao prodiranje u Dalmaciju i ostalu Hrvatsku.


Hrvatsko brodovlje i

Ugarsko-hrvatska

Pomorska politika Ludovika I. omogućava uključivanje hrvatskih krajeva u europsku trgovinu, čime pridonosi jačanju priljeva roba u Jadran i razvoju trgovačkih središta, te uvodi carinske mjere (protekcionizam). Također pokušava razbiti mletački monopol trgovine soli.

Porazivši Veneciju, Ludovik I prisiljava ih na potpisivanje mira u Zadru.

Odredbama Zadarskog mira 1358 Mlečani se odriču cijele istočne obale Jadrana od Kvarnera do Drača (Albanija), gradova Nina, Zadra, Skradina, Šibenika, Trogira, Splita, Dubrovnika,...u korist ugarsko-hrvatske vladarske kuće Anžuvinaca (Ludovik I.), a Veneciji ostaje Istra.


Hrvatsko brodovlje i

Originalni dokument Mira u Zadru nalazi se Državnom arhivu Venecije, dok je u sakristiji sv. Frane u Zadru izložen prijepis na pergameni kojeg su izradile benediktinke samostana sv. Marije.


Hrvatsko brodovlje i

Do stvaranje jedinstvene protumletačke koalicije koju sačinjavaju: Ugarsko-hrvatska (Ludovik I.), Genova, Padova, austrijski vojvoda, gorički grofovi te akvilejski patrijarh, dolazi zbog rata oko Chioggie (1378-1381). Mletke na kopnu opkoljava Ludovikova vojska, a na moru genoveška flota.

Mlečani su prisiljeni sklopiti Torinski mir (1381).Torinskim je mirom postignuto slobodno trgovanje Ludovikovih podanika na Mletačkim prostorima, a Mlečani se odriču cijele istočne obale Jadrana “od sredine Kvarnera do Drača”.


Hrvatsko brodovlje i

Knezovi Bribirski (Šubići)

su vlastela koja pripada najstarijim hrvatskim plemenima. Živjeli su na prostoru između Vranskog jezera, rijeke Krke i Skradinskog buka. Njihov centar nalazio se u Bribiru i Ostrovici. Tijekom 12. i 13. stoljeća šire svoju vlast, između ostalog i na gradove na dalmatinskoj obali, pa neki članovi tog velikaškog roda postaju splitski, šibenski, trogirski ili ninski knezovi.

Kada su se preselili u središnju Hrvatsku, u grad Zrin na padinama Zrinske gore, zapadno od Hrvatske Kostajnice, uzeli su naziv Zrinski, odnosno Zrinjski.


Hrvatsko brodovlje i

2.GUSARSKI BRODOVI NERETLJANA I OMIŠANA

2.1.STRIJELE (11.-12. stoljeće)

Vitke su građe, velike brzine, dobrih manevarskih sposobnosti polivalentni – u prvom redu ratne brodice, a korišteni su i za trgovačke svrhe. To su veslarke s 15 veslačkih klupa, duljine oko 20 metara, s 2 latinska jedra. Pramac i krma su svinuti i imali su kljun (taktika napada kljunom). Na pramcu se nalazio i most preko kojeg bi se skakalo na protivnički brod. Služile su im u ratovanju protiv Mlečana.

To su najpoznatiji neretljanski gusarski brodovi.

Imaju obilježja srednje kondure, koju Omišani kasnije unapređuju u strijelu.


Hrvatsko brodovlje i

2.2.LEUTI

To su ribarske brodice koje i danas imamo u primorju.

Omišani su u svom sastavu imali male i velike leute, a dužina većeg leuta je od 8 do 8,5 metara.


Hrvatsko brodovlje i

Gusari (djeluju u ime države) i pirati (djeluju isključivo za svoju korist)

Borba kontrabandom i gusarstvom protiv mletačkog dominija na Jadranu nije imala učinka, iako je postojala kontinuirano, nekad i u oštrijim formama.

Uz gusarstvo imamo i piratstvo: glavni nosioci su mediteranski pirati, koje je pomagala Turska protiv svih svojih rivala.

Operirali su iz svojih brojnih uporišta na Mediteranu, naročito sa sjevernoafričkih obala, te su se povremeno zalijetali u Jadran nanoseći znatne štete.


Hrvatsko brodovlje i

3. KRČKI JEDRENJAK - HRVATSKI TRGOVAČKI BROD SJEVERNO DALMATINSKOG PODRUČJA (12.-13. stoljeće)

Naziva se krčki jedrenjak temeljem nalazišta na Krku. Većina brodova u to vrijeme imala je malen radijus kretanja, a željelo se unaprijediti trgovinu, stoga je projektiran vlastiti trgovački brod pod utjecajem:

  • starohrvatske brodarske tradicije (šiljasta krma, žilavost, plitak gaz);

  • mediteranskim utjecajem (3 latinska jedra).

  • dužina 28 m, širina oko 8.5 m, gaz 2 do 3 m;

  • klinasta krma, nastambe na krmenom dijelu;

  • za kormilarenje je imao 2 krmena vesla, pa brodom se nešto teže upravljalo zbog nedostatka kormila.


Hrvatsko brodovlje i

Pitanja za ponavljanje

  • Po čemu je Jadran dobio ime?

  • Navedite kako su se smjenjivali narodi na području istočne obale Jadrana?

  • Na koji način je stečen uvid u izgled brodova koje se koristili žitelji istočne obale Jadrana u starom vijeku?

  • Što je kljunov udar? Što je abordaža?

  • Što znate o brodu iz Grapčeve špilje? Što znate o knemidama iz Glasinca?

  • Što znate o serilijama – kako su građene, tko ih je koristio i zašto su se koristile? Tko su Liburni? Tko su Daorsi? Tko su Bulini? Pomorska bitka kod Hvara.

  • Za vrijeme kojeg vladara je Hrvatska bila najsnažnija? Kada završava razdoblje hrvatske samostalnosti i kako? Najznačajniji starohrvatski brodovi? Opće značajke hrvatskih brodova?

  • Najznačajniji gusarski brodovi Jadrana 11. i 12. stoljeća?

  • Čiji su utjecaji očiti u razvoju hrvatske brodogradnje?

  • Omjeri dužine i širine ratnih i trgovačkih brodova?

  • Zadarski i Torinski mir?

  • Knezovi Bribirski?


  • Login