Proračun i konstruiranje seizmički otpornih konstrukcija prema EN 1998-1

1. Proračun i konstruiranje seizmički otpornih konstrukcija prema EN 1998-1

2. 1. OPĆENITO, EN 1998-1 Europska norma 1998-1 objavljena 2005. godine, pod naslovom: Proračun i konstruiranje armiranobetonskih seizmički otpornih konstrukcija (Opća pravila, seizmičko djelovanje i pravila za zgrade). Primjenjuje se u zemljama Europske unije, a primjenjivati će se i u Hrvatskoj. Europska norma 1998-1 uključuje i druge norme mjerodavne za proračun seizmički otpornih konstrukcija, kao što su: EN 1990 do 1997 i 1999.

3. 1. OPĆENITO, EN 1998-1 Osnovna je zadaća EN 1998-1 definirati seizmičko djelovanje. Zbog velike različitosti seizmičkog hazarda i potresnih karakteristika u pojedinim zemljama, seizmičko je djelovanje u ovoj normi općenito opisano. Svaka nacionalna norma može stoga sadržavati potresne, a i druge parametre, različite od predloženih, ali moraju biti potvrđeni i predočeni u Nacional­nom dodatku (ND).

4. 2. PRIKAZ ZAHTJEVA I KRITERIJA POTVRĐIVANJA, EN 1998-1 Općenito Europska norma 1998-1 primjenjuje se za proračun i konstruiranje zgrada i inženjerskih građevina u potresnim područjima kako bi se: • zaštitili ljudski životi, • ograničila oštećenja, • zadržala uporabivost konstrukcija važnih za život ljudi. Konstrukcije treba tako proračunati i konstruirati da u slučaju potresa ne dođe do lokalnog ili globalnog sloma. Sustav treba zadržati cjelinu i nosivost i poslije potresa.

5. 2. PRIKAZ ZAHTJEVA I KRITERIJA POTVRĐIVANJA, EN 1998-1 Općenito Seizmičko djelovanje iskazuje se stručnim izrazima, kao: referentna aktivnost, povezana je s referentnom vjerojatnošću premašaja PNCR=10% u 50 godina ili referentnim povratnim periodom TNCR=475 godina, faktor važnosti koji uzima u obzir različitu pouzdanost. TNCR (NCR - No-collapse requirements)

6. 2. PRIKAZ ZAHTJEVA I KRITERIJA POTVRĐIVANJA, EN 1998-1 Općenito Općenito, konstrukciju treba proračunati i konstruirati da se odupire seizmičkom djelovanju s velikom vjerojatnošću, bez slučajnog oštećenja i ograničenja uporabe, a cijena obnove ne smije biti neproporcionalno visoka u usporedbi s cijenom konstrukcije. Vjerojatnost premašaja (PDLR= 10%) u 10 godina, a povratni period TDlR= 95 godina. TDlR (DLR - Demage limitation requirement).

7. 2. PRIKAZ ZAHTJEVA I KRITERIJA POTVRĐIVANJA, EN 1998-1 Općenito Različita pouzdanost provedena je pri raspoređivanju važnosti konstrukcija. Pojedine pouzdanosti se dobivaju množenjem seizmičkog djelovanja ili dobivenih odgovarajućih učinaka primjenom linearnog proračuna odgovarajućim faktorom važnosti. Pobliže o razredima važnosti i pripadajućim faktorima važnosti γI, određuje se u odgovarajućim dijelovima EN 1998.

8. 2. PRIKAZ ZAHTJEVA I KRITERIJA POTVRĐIVANJA, EN 1998-1 Zadovoljavanje kriterija Zadovoljenje osnovnih zahtjeva provodi se s obzirom na: • granično stanje nosivosti, • granično stanje uporabivosti. Granično stanje nosivosti (sloma) odnosi se na provjeru otpornosti sustava i kapaciteta disipacije energije u skladu s odabranim faktorom ponašanja, odnosno duktilnošću u kritičnom području (plastični zglob). Pri tome, kad je potrebno, treba primjenjivati učinke drugog reda. Graničnim stanjem uporabivosti osigurava se dovoljna krutost i nakon djelovanja potresa, koja omogućuje uporabu zgrade namijenjene za bitne služnosti u odgovarajućem povratnom razdoblju.

9. 2. PRIKAZ ZAHTJEVA I KRITERIJA POTVRĐIVANJA, EN 1998-1 Zadovoljavanje kriterija Seizmički otporne konstrukcije treba projektirati da budu jednostavne te pravilne u tlocrtu i po visini, kako bi bile sposobne za disipaciju energije i duktilno ponašanje, odnosno sklone izbjegavanju krhkih lomova i nestabilnih mehanizama. Poželjna seizmička svojstva (krutost, duktilnost, nosivost) najvećim dijelom ovise o ponašanju elemenata konstrukcije u kritičnim područjima te o oblikovanju konstrukcije u cijelosti i po elementima. Na taj način bit će omogućen prijenos sila i disipacija energije pod cikličnim naprezanjem. Armiranju i oblikovanju čvorova konstrukcijskih elemenata, predviđenih za linearno ponašanje, treba posvetiti posebnu pažnju.

10. 2. PRIKAZ ZAHTJEVA I KRITERIJA POTVRĐIVANJA, EN 1998-1 Zadovoljavanje kriterija Temelje, preko krutosti, treba osposobiti za prihvaćanje i prijenos pripadajućih sila nadgradnje na tlo, po mogućnosti jednoliko. Izuzev mostova, samo jednu vrstu temelja treba primijeniti za jednu konstrukciju, s iznimkom sustava sastavljenog od dinamički neovisnih jedinica.

11. 2. PRIKAZ ZAHTJEVA I KRITERIJA POTVRĐIVANJA, EN 1998-1 Osiguranje kakvoće sustava Proračunski elaborat treba sadržavati, uz statički proračun, dimenzije, detalje, svojstva materijala i svojstva konstrukcijskih elemenata. Ako je potrebno, proračunski elaborat uključuje i obilježja posebnih naprava predviđenih za disipaciju energije između konstrukcijskih i nenosivih elemenata, kao i kriterije za nužnu kontrolu njihove kvalitete. Metode provjeravanja konstrukcijskih elemenata posebno su važne u područjima visoke seizmičnosti, a za značajne konstrukcije poželjan je i posebni dodatni plan kontrole, popratni proračun, konstruiranje i način uporabe, uz primjenu i drugih mjerodavnih Europskih norma.

12. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Vrste i svojstva tla Za određivanje vrste i svojstava tla treba poduzeti prikladna istraživanja sukladno uvjetima i smjernicama propisanima u ovoj normi. Mjesto konstrukcije i obilježje tla svakako trebaju biti bez rizičnosti sloma tla, nestabilnosti kosine i stalnog slijeganja izazvanog likvefakcijom (razrjeđenje) u vrijeme djelovanja potresa. Mogućnost takvog fenomena treba istražiti u skladu s odredbama u EN 1998-5. Ovisno o značenju konstrukcije (razreda) i posebnih uvjeta projekta, trebat će provesti istraživanja tla i izraditi geološku studiju sa svrhom određivanja seizmičkog djelovanja.

13. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Vrste i svojstva tla Vrste tla A, B, C, D i E, opisane su na osnovi profila tla i prikazane su u tablici, mogu se primijeniti za procjenu utjecaja lokalnog tla na seizmičko djelovanje. Podaci iz tablice mogu se također uzeti pri procjeni utjecaja "dubinske geologije" na seizmičko djelovanje. Razredi tla i prihvaćena dubinska geologija, uključujući parametre S, TB, TC i TD, koji su potrebni za određivanje elastičnog spektra odziva, navode se u Nacionalnom dodatku (ND).

14. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Vrste i svojstva tla

15. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Vrste i svojstva tla Tlo treba biti svrstano u skladu s vrijednostima za srednju brzinu poprečnog vala vs, 30 ako se njome raspolaže, u protivnom treba primijeniti vrijednost za NSPT širenja vala (s/30cm). Srednja brzina poprečnog vala vs, 30 može se proračunati prema izrazu:

16. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Vrste i svojstva tla gdje je: • hi - debljina i-tog sloja u metrima, • vi- brzina poprečnog vala (kod razine poprečne deformacije od 10-5 ili manje), • N - ukupni broj slojeva u postojećoj visini od 30m. • Za mjesta s uvjetima tla, usporediva s jednom od vrsta S1, i S2, potrebna je posebna studija za određivanje seizmičkog djelovanja. Za te vrste, a posebno za S2, treba uzeti u obzir mogućnost sloma tla pod seizmičkim opterećenjem.

17. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje Prema odredbama EN 1998, teritorij države treba podijeliti, prema prijedlogu stručnjaka, u seizmička područja ovisno o mjesnom hazardu (opasnosti). Pri tome se pretpostavlja da je on konstantan unutar svakog područja. Hazard se obično opisuje jednim parametrom, a prema eurokodu određuje se vršnim ubrzanjem tla, agR, vrste A. Svaka zemlja određuje ga u svojem Nacionalnom dodatku u obliku karte ubrzanja tla.

18. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje Ova ubrzanja usklađena su s povratnim periodom TNCR (NCR - No-collapse require­ments) seizmičkog djelovanja u kojem ne smije doći do rušenja, ili s ekvivalentnim zahtjevom vjerojatnosti premašaja u 50 godina PNCR, za referentni faktor važnosti γI=1,0 u tom povratnom periodu. Za drugačiji povratni period od referentnoga za tlo vrste A, proračunsko ubrzanje tla vrste A ag jednako je agR pomnoženo faktorom važnosti (ag= γI · agR).

19. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje Prema EN 1998, potresno gibanje određene točke na površini predstavljeno je na osnovi elastičnog ubrzanja tla spektrom odziva nazvanog elastični spektar odziva. Primjenjuje se za uvođenje proračunskog seizmičkog djelovanja za koje treba provjeriti konstrukciju od rušenja (granično stanje nosivosti) i pretjeranog oštećenja (granično slanje uporabivosti). Horizontalno seizmičko djelovanje opisano je dvjema horizontalnim komponentama za koje se pretpostavlja da su neovisne i da se mogu pronaći primjenom istog spektra odziva.

20. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje Za tri sastavnice potresnog djelovanja jedna je ili više mogućnosti prilagodbe oblika spektra odziva ovisno o seizmičkom povodu (izvoru) i proizašloj magnitudi potresa. Elastični spektar odziva za horizontalnu komponentu seizmičkog djelovanja Se(T) definiranje slijedećim jednadžbama :

21. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje • gdje su: • T - period oscilacija sustava s jednim stupnjem slobode, • ag - proračunsko ubrzanje tla vrste A (ag = γI · agR), • TB - donja granica perioda jednakog spektralnog ubrzanja,

22. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje • TC - gornja granica perioda jednakog spektralnog ubrzanja, • TD - vrijednost perioda koja definira početak stalnog pomaka spektralnog odziva, • S - faktor tla, • η - faktor prigušenja konstrukcije s referentnom vrijednošću η =1,0 za 5%-tno viskozno prigušenje, a za drugačije prigušenje proračuna se prema izrazu

23. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje Oblik elastičnog spektra odziva

24. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje Vrijednosti perioda TB, Tc, i TD te faktor tla S opisuju oblik elastičnog spektra odziva ovisno o vrsti tla. Periodne vrijednosti TB, Tc, i TD te S za svaku vrstu tla i oblik spektra određuju se u Nacionalnom dodatku (ND). Ako rezultati dubinske geologije nisu vrednovani, predlaže se izbor jednoga od dva tipa spektra: tip 1 i tip 2. Kada potresi koji doprinose većini seizmičkih hazarda utvrđeni za mjesto s ciljem procjene probabilističkog hazarda, imaju površinski val magnitude Ms (količina oslobođene seizmičke energije) ne veće od 5,5,preporuča se usvojiti tip 2.

25. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje Za pet vrsta tla, A, B, C, D i E, preporučene vrijednosti parametara S, TB, Tc i TD prikazane su u tablicama za tip 1i tip 2 spektra. Slike prikazuju oblike preporučenog spektra tipa 1i tipa 2, redoslijedom, normaliziranog kroz ag, za 5%-tno prigušenje.

26. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje Elastični spektar odziva Tipa 1 za tlo vrste A-E (5% prigušenje) Vrijednosti parametara za elastični spektar odziva tipa 1

27. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje Elastični spektar odziva Tipa 2 za tlo vrste A-E (5% prigušenje) Vrijednosti parametara za elastični spektar odziva tipa 2

28. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje Vertikalna komponenta seizmičkog djelovanja predočuje se elastičnim spektrom odziva Sve(T), koji je izveden prema izrazima:

29. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje Za vrste tla A, B, C, D i E parametri vertikalnog spektra ubrzanja prikazani u tablici: Vrijednosti parametara za opis vertikalnog spektra odziva

30. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje Proračunski pomak tla dg, koji odgovara proračunskom ubrzanju tla, osim ako posebne studije utemeljene na dostupnim spoznajama ne pokažu drugačije, može se odrediti prema izrazu: dg= 0,025ag · S · Tc · TD gdje su: ag, S, Tc i TD već prethodno definirani.

31. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje, proračunski spektar za elastičnu analizu Kapacitet nosivosti konstrukcije na seizmičko djelovanje, u nelinearnom području, općenito se dopušta smanjiti u odnosu na odgovarajući u linearnoelastičnom odzivu. Kako bi se izbjegao proračun sustava prema teoriji plastičnosti, kapacitet konstrukcije sposobne za disipaciju energije kroz duktilno ponašanje svojih elemenata i/ili drugih mehanizama proračunava se na osnovi teorije elastičnosti, ali uz primjenu reduciranog spektra odziva u odnosu na elastični, a naziva se proračunski spektar odziva. Ovo smanjenje ispunjava se uvođenjem faktora ponašanja q.

32. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje, proračunski spektar za elastičnu analizu Faktor ponašanja q aproksimacija je omjera sila potresa kojima bi bila konstrukcija izložena ako se elastično ponaša pri 5%-tnom viskoznom prigušenju prema silama potresa koje se primjenjuju u proračunu na osnovi teorije elastičnosti, još uvijek osiguravajući stvarni odgovor konstrukcije. Vrijednosti faktora ponašanja q, koje također mogu uključiti utjecaj viskoznog prigušenja od 5%, propisane su u pojedinim dijelovima EN 1998 za različite materijale i sustave konstrukcija u skladu s mjerodavnim razredom duktilnosti.

33. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje, proračunski spektar za elastičnu analizu Vrijednost faktora ponašanja može se razlikovati za dva horizontalna smjera, iako razred duktilnosti može biti isti u svim smjerovima. Za horizontalnu komponentu seizmičkog djelovanja određuje se proračunski spektar odziva Sd(T) prema izrazima:

34. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje, proračunski spektar za elastičnu analizu gdje je βdonji granični faktor za koji se predlaže vrijednost 0,2. Za vertikalnu komponentu seizmičkog djelovanja uzima se q < 1,5, koji općenito treba odabrati za sve materijale i sustave.

35. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje, alternativno predstavljanje seizmičkog djelovanja Seizmičko gibanje može se predstaviti terminima ubrzanja tla, zapisanih kroz vrijeme (time-history) i srodnih veličina (brzina i pomak). Kada je zahtjev prostorni model, seizmičko gibanje treba se sastojati od tri simultana djelovanja dobivena akcelerogramima. Isti akcelerogram ne može se primijeniti istodobno uzduž dvaju horizontalnih smjerova. Pojednostavljenja su potrebna u skladu s odgovarajućim dijelom EN 1998.

36. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje, alternativno predstavljanje seizmičkog djelovanja Ovisno o načinu primjene i aktualnosti informacija kojima se koristi, opis seizmičkog gibanja može se predočiti pomoću posebnih akcelerograma, kao što su: • umjetni akcelerogrami, • registarski ili simulirani akcelerogrami.

37. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje, prostorni model seizmičkog djelovanja Za konstrukcije posebnih karakteristika, koje su takve da na njima nije razumno prihvaćati iste uzbude kod svih poduprtih točaka, treba primjenjivati prostorni model seizmičkog djelovanja.

38. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje, kombinacija seizmičkog djelovanja s ostalim opterećenjem Seizmičke proračunske situacije: Gk - karakteristične vrijednosti stalnih djelovanja P - ogovarajuće reprezentativne vrijednosti djelovanja prednapinjanja Aed - proračunska vrijednost seizmičkog djelovanja Ψ - koeficijenti kombinacija definirani u Tablici Qk - karakteristične vrijednosti ostalih promjenljivih djelovanja

39. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje, kombinacija seizmičkog djelovanja s ostalim opterećenjem Proračunsku vrijednost Ed, koja predstavlja učinak situacije seizmičkog djelovanja, treba odrediti u skladu s odredbama EN 1990. Inercijalne učinke proračunskog seizmičkog djelovanja treba procijeniti uzimanjem u obzir prisutnu masu pridruženu gravitacijskom opterećenju prema sljedećoj kombinaciji djelovanja:

40. 3. UVJETI TLA I SEIZMIČKO DJELOVANJE, EN 1998-1 Seizmičko djelovanje, kombinacija seizmičkog djelovanja s ostalim opterećenjem Koeficijentom kombinacije ΨE,iuzima se u obzir vjerojatnost da opterećenje Qk,ineće biti potpuno prisutno za vrijeme potresa. Tim koeficijentom može se također reducirati masa za proračun inercijalnih sila. Vrijednost za ΨE,i , može se naći u mjerodavnim dijelovima EN 1998.

41. 4. PRORAČUN ZGRADA, EN 1998-1 Općenito U potresnim područjima, s gledišta seizmičkog hazarda, treba u ranom stadiju projektirati konstrukciju zgrade unutar prihvaćene cijene kako bi ispunila osnovne zahtjeve (nema rušenja, ograničena oštećenja).

42. 4. PRORAČUN ZGRADA, EN 1998-1 Značajke zgrada otpornih na potres Glavna polazišta za projektiranje sustava zgrade jesu: • jednostavnost konstrukcije, • ujednačenost, simetrija i višestruka statička neodređenost, • dvosmjerna otpornost i krutost, • torzijska otpornost i krutost, • djelotvornost stropnih konstrukcija, uključujući i krovnu, • odgovarajuće temeljenje.

43. 4. PRORAČUN ZGRADA, EN 1998-1 Značajke zgrada otpornih na potres Komentar načela: Jednostavnost konstrukcije očituje se u čistoći nosivog sustava i mogućnosti neposrednog prijenosa sila potresa. Primjenom takvog sustava dobije se točnije rješenje i s manje nesigurnosti, lakše se ostvaruje predviđeno ponašanje konstrukcije te racionalnost zgrade kao cjeline. Ujednačenost i simetrija vezani su uz prvi zahtjev, odnosno jednostavnost. Sile inercije koje nastaju u težištu masa bit će jednoliko raspoređene po konstrukciji. Radi prioriteta izjednačenosti, isplati se složene zgrade dijeliti na ujednačene, simetrične i dinamički neovisne jedinke seizmičkim reškama.

44. 4. PRORAČUN ZGRADA, EN 1998-1 Značajke zgrada otpornih na potres Komentar načela: Ujednačenost konstrukcije po visini također je značajna. Pridonosi otklanjanju koncentracije naprezanja, uz duktilno ponašanje, u osjetljivim područjima koja mogu biti uzrok prijevremenog krhkog sloma. Blizina središta distribucije masa i raspodjele otpora ili krutosti smanjuje ili čak otklanja ekscentričnost masa i krutosti. Konačni ishod jednoliko raspoređenih nosivih elemenata bit će jednolika raspodjela učinaka potresa, a time i disipacije seizmičke energije.

45. 4. PRORAČUN ZGRADA, EN 1998-1 Značajke zgrada otpornih na potres Komentar načela: Kod sustava koji je višestruko statički neodređen bit će i broj kritičnih područja (plastični zglobovi) veći, što će omogućiti veću i jednoličniju disipaciju energije na plastično deformiranje. Horizontalno seizmičko gibanje tla je dvosmjerni fenomen, zbog čega konstrukcije zgrada moraju biti sposobne oduprijeti se horizontalnim inercijalnim silama u dva glavna smjera, po mogućnosti sličnim sustavima.

46. 4. PRORAČUN ZGRADA, EN 1998-1 Značajke zgrada otpornih na potres Komentar načela: Odabranim svojstvima krutosti konstrukcije treba pokušati umanjiti učinke sila potresa, prije svega razvoj prekomjernih pomaka koji mogu biti razlog proračuna sustava po teoriji drugog reda. Kruti zidovi, optimalno raspoređeni u dva okomita smjera, sprječavaju velika izobličenja konstrukcije. Za proračun sustava s krutim zidovima bit će dostatna teorija prvog reda.

47. 4. PRORAČUN ZGRADA, EN 1998-1 Značajke zgrada otpornih na potres Komentar načela: Osim otpornosti i krutosti konstrukcija zgrada na translacijske pomake, one moraju biti otporne i krute i na torzijska djelovanja, koja mogu izazvati prekomjerna naprezanja u pojedinim elementima zgrade. Zbog toga prilikom odabira konstrukcije, a kada nije moguće izbjeći djelovanje torzije podudaranjem težišta masa i krutosti, treba za prihvaćanje torzije predvidjeti nosive elemente po mogućnosti što bliže vanjskom opsegu zgrade.

48. 4. PRORAČUN ZGRADA, EN 1998-1 Značajke zgrada otpornih na potres Komentar načela: Stropovi u zgradama imaju vrlo važnu ulogu u cjelokupnom ponašanju konstrukcije zgrade naprezane silama potresa. Djelotvornost krute horizontalne dijafragme očekuje se u skupljanju i prijenosu inercijalnih sila na vertikalna ukrućenja, a osobito kod zgrada složene i neujednačene strukture, kad stropovi osiguravaju jednake pomake svih vertikalnih ukrućenja u razini jedne etaže, što općenito pridonosi otpornosti na seizmičko djelovanje. Zbog toga treba prilikom projektiranja predvidjeti strop odgovarajuće krutosti i otpornosti na gravitacijske i inercijalne sile.

49. 4. PRORAČUN ZGRADA, EN 1998-1 Značajke zgrada otpornih na potres Komentar načela: Velik doprinos otpornosti zgrade na seizmičko djelovanje imaju temelji. Potrebno je stoga zgrade odgovarajuće temeljiti te osigurati vezu između nosive nadgradnje i temelja, kako bi se omogućilo njihovo zajedničko djelovanje kao cjeline u oba smjera. Složeni konstrukcijski sustav, sastavljen od okvira i zidova različitih krutosti, uputno je temeljiti na trakama ili, kada se predviđa gradnja podruma, na ravnoj ploči povezanoj zidovima s gornjom pločom (sandučasti - šuplji temelj).

50. 4. PRORAČUN ZGRADA, EN 1998-1 Značajke zgrada otpornih na potres Komentar načela: Kada su stupovi konstrukcije oslonjeni na temelje samce, treba ih povezati podrumskom pločom ili veznim gredama u oba smjera, a koje mogu poslužiti i kao oslonac fasadnim i pregradnim zidovima.