1 / 10

PROTEINI-BJELANČEVINE

PROTEINI-BJELANČEVINE. Riječ protein potječe iz grčke riječi proteios koje znači prvi što ukazuje važnost proteina u živim bićima

thetis
Download Presentation

PROTEINI-BJELANČEVINE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. PROTEINI-BJELANČEVINE • Riječ protein potječe iz grčke riječi proteioskoje znači prvi što ukazuje važnost proteina u živim bićima • Svakog trenutka, u svakoj od stotine milijuna stanica našeg organizma, proteinske molekule sudjeluju u tisućama složenih reakcijapo točnom redoslijedu koji je neophodan da bi svaka stanica mogla živjeti i biti zdrava!!!

  2. PROTEIN

  3. PROTEINI • uz vodu, najvažnije tvari u tijelu. Nalaze se u svakoj stanici i glavni su izvor tvari za izgradnju: • neophodne su za normalnu funkciju hormona i enzima • Oko 17% bezmasne mase tijela izgrađeno je od bjelančevina. • Nakon što ih se u tijelo unese putem hrane probavnim se procesima razgrađuju na aminokiseline. • Sadrže nukleinske kiseline koje prenose nasljedna svojstva iz jedne generacije u drugu(nukleoproteini) krvi kože kose noktiju mišića unutarnjih organa

  4. POSTOJE RAZNE VRSTE PROTEINA!

  5. su, s fiziološkog stajališta, neophodne jer sadržavaju sve esencijalne aminokiseline što je ujedno i njihova prednost pred bjelančevinama biljnog porijekla. Nedostatak je da obično sadržavaju veliku količinu zasićenih masnoća koje bi trebalo izbjegavati. Izvori su: meso (perad i crveno meso), riba, školjke, mekušci, jaja (bjelanjak), mlijeko i mliječne prerađevine (sir, jogurt, vrhnje, sirutka...). gotovo redovito u svom sastavu imaju nedostatak jedne ili dvije esencijalne aminokiseline. Odgovarajućom kombinacijom biljnih bjelančevina može se osigurati dovoljan unos i esencijalnih aminokiselina. Od svih biljnih namirnica jedino soja sadrži sve potrebne esencijalne aminokiseline. Prednost pred namirnicama životinjskog porijekla je da većina od njih sadrži “dobre” masnoće. Izvori su: bademi, orasi, kikiriki, lješnjaci, sezamove sjemenke, bučine sjemenke, suncokretove sjemenke, alge, grah, grašak (osobito suhi), leća, slanutak, soja i sojine prerađevine – tofu (sir od soje), sojino mlijeko, cjelovite žitarice (zob, riža, raž, pšenica itd.) i seitan (“pšenično meso” - dobiva se od integralnog pšeničnog brašna). Kako bismo zadovoljili potrebe organizma za svim esencijalnim aminokiselinama, a ujedno smanjili unos “loših” masnoća, većina nutricionista preporuča kombinaciju bjelančevina životinjskog i biljnog porijekla. PODJELA PROTEINA • Bjelančevine životinjskog porijekla • Bjelančevine biljnog porijekla

  6. SVOJSTVA PROTEINA • Velika osjetljivost na povišenu temperaturu (bjelančevine koaguliraju na 42 stupnja C ) Friganje

  7. Glavna struktura proteina su lanci aminokiselina OSNOVNA STRUKTURA PROTEINA

  8. Proteinska struktura mikroba

  9. POVEZIVANJE PROTEINA • Dugački lanci proteina mogu se međusobno povezivati i oblikovati u različite prostorne oblike, najčešće u kuglaste i vlaknaste oblike

  10. OSNOVNA ŠKOLA VISOKA - SPLIT • Iva Jurić 8.c

More Related