1 / 54

RUŽA KAO VOĆNA VRSTA

RUŽA KAO VOĆNA VRSTA. DIPLOMSKI RAD Student : Ivana Ćulibrk Mentor : Vladislav Ognjanov. UVOD. Ruža je drvenasta žbunasta biljka iz familije Rosaceae.

teva
Download Presentation

RUŽA KAO VOĆNA VRSTA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. RUŽA KAO VOĆNA VRSTA DIPLOMSKI RAD Student: Ivana Ćulibrk Mentor: Vladislav Ognjanov

  2. UVOD • Ruža je drvenasta žbunasta biljka iz familije Rosaceae. • Njena lekovita svojstva su nam poznata od davnina, to nam dokazuju nalazi u švajcarskim sojenicama, da je šipak još u kameno doba bio omiljen kao pekmez. • Veliki etno-botanički značaj u tradiciji i kulturi našeg naroda tako i u kulturama drugih naroda ( Grka, Rimljana, Vedama...) • Cilj- izučiti i približiti etno-botanički značaj vegetativnih i generativnih delova ruže, da bi se ukazalo na visoku vrednost ove samonikle voćne vrste.

  3. Poreklo divljih ruža i njihova uloga u stvaranju kulturnih ruža • Divlje ruže su se širile iz dva pravca, iz Centralne Azije i Srednje Evrope • Iz Azije potiču:Rosa chinensis, R. multiflora, R. Odorata, R. foetida • Iz Srednje Evrope: R. canina, R. galica, R. centifolia • Njihovim ukrštanjem počelo je stvaranje današnjih kulturnih ruža • Značajna vrsta današnjice R. damascena- nastala ukrštanjem vrsta sr. Evrope 1780. • R. Chinensis- uloga u stvaranju čajevki

  4. Sistematsko mesto roda Rosa sp. • CARSTVO: Plantae • RAZDEO: Magnoliophyta • KLASA: Magnoliopsida • RED: Rosales • FAM: Rosaceae • PODF: Rosoideae • ROD: Rosa • SINONIMI: Šipurak, Šipak, Divlja ruža, Pasja ruža

  5. MATERIJAL I METODE RADA • Biljni materijal za istraživanje sakupljen je u proizvodnom zasadu ruže, namenjenom proizvodnji svežih plodova za preradu u mestu Salaš Noćajski, vlasnika Dostanić Dragana • Divlje vrste R.laxa, R. rugosa, R. pollmeriana i R. Pimpinellifolia su proučavane na sejancima istih dobijenih iz semena sakupljenog u kolekcionom zasadu rasadnika Bek Antal, Borjad, Mađarska • Pomološki opis je rađen na uzorku od 5 plodova iz cvasti

  6. REZULTATI RADA I DISKUSIJA • Ruža je drvenasta žbunasta bljka, ima širok areal rasprostiranja u različitim klimatskim uslovima • Rastu u formi niskog ili visokog žbunja od 20cm-3m • Prilagodljivost različitim tipovima zemljišta • Ne podnosi jako zasenjena mesta i mrazne doline

  7. Morfološke karakteristike vegetativnih organa • Izbojici vitki, savijeni u obliku lukova, smeđi, goli • Kukasto savijeni trnovi • Listovi naizmenični, neparno perasti,sastavljeni od 5,7 ili 9 jajastih nazubljenih listova, mrežaste nervature • Lisna peteljka bodljikava sa zaliskom

  8. Morfološke karakteristike generativnih organa • Cvet velik, bele, ružičaste boje, nežnog mirisa, 5 latica • Čašični listići zeleni, cvetna loža u obliku pehara

  9. Genetski polimorfizam Divljevrste Sorte • Rosa pimpinellifolia • Rosa rubiginosa • Rosa canina • Rosa multiflora • Rosa laxa • Rosa polmeriana • Rosa rugosa • Čajevke: Alain Sauchon, William Shakespeare • Penjačice: Rosarium Vetersen, Rosendorf S.

  10. ETNO-BOTANIČKI ZNAČAJ RUŽE • Plod- šipurak,seme i cvet ruže imaju velik etno- botanički značaj • U domaćinstvu za spravljanje čajeva, pekmeza, sokova, kompota, likera, sušenih plodova i dr. • U industriji prerada za pekmeze, marmelade, nameštaj, parkete od ružinog drveta • Upotreba u farmaciji, medicini kao vitaminska droga sa osobinama diuretika,antiskorbutika, tonika... • Sirovina za ekstrakciju vitamina C • Seme bogato masnim uljima- protiv opekotina, ekcema...

  11. Plod - Šipurak • Plod je orašica, nastaje nakon cvetanja • R. Laxa plod je prosečne visine 1-3cm, širine 1,5cm, izduženog oblika i narandžaste boje • R. Pimpinellifolia plod okrugao, visine 1,8-2,3cm, širine 1,9-2,3cm, plavo-crn • R. Pollmeriana plod, eliptičan, visine 2-2,4cm, širine 1,2-1,5cm, svetlo crven • R. Rugosa okruglo-eliptičan, vis 2,1-2,3cm, šir 1,7-2,2cm, svetlo crven • Plod se sastoji od mesnatog dela,semena, dlačica

  12. Tab. 1. Morfološkekarakteristike ploda selekcija divlje vrste Rosa laxa, R. rugosa i R. pimpinellifolia

  13. Tab. 2. Morfološke karakteristike ploda selekcija divlje vrste Rosa polmeriana

  14. Rosa laxa

  15. Rosa pollmeriana • Otporna na bolesti, jak korenov sistem

  16. Rosa pollmeriana

  17. Karakteristike kaše Kiselkasto – sladak Rosa laxa Kiselkasto – sladak Rosa pollmeriana

  18. Džemnemapremca u ishraniiovo je jedanodnajboljihproizvodakojimamožemosebedapočastimo. Plodovišipurkasadržeminerale: kalijum, kalcijum, fosforivitamine, beta karoteni vitamin C. Šipurakmožedapomognekodklimakteričnihtegoba, problemasaprostatom, hormonskeneravnoteže, srčanihsmetnji, umora, upale, crevnihparazita, nedostatkaapetita, želudačnihtegoba, poremećajaradažučnekeseiurinarnogtrakta, dijarejeiraka prostate.

  19. Rosa pimpinellifolia • Iz Centralne i Severne Evrope • Uspravnog stabla 20-140 cm visine

  20. Rosa pimpinellifolia

  21. Rosa pimpinellifolia

  22. Koncentrat • Koncentrat R. pimpinellifolia(levo) i koncentrat R. laxa(desno) • Velika razlika u boji i ukusu koncentrata

  23. Rosa rugosa • Poreklom iz Istočne Azije • Raste dobro na peščanim terenima

  24. Rosa multiflora • Poreklo vodi iz Kine i Japana • Penjačica, uspeva i na kiselim zemljištima • Dobra podloga, dekorativna

  25. Namena u aranžiranju • Grančice sa plodovoma –šipurcima od Rosa multiflora, najčešće korišćene u aranžmanima

  26. Prerada u sok od latica Selekcioni ciljevi • Veliki broj latica • Intenzivno crveno obojene latice • Izraženi miris cveta • Otpornost na parazite

  27. Tab.3. Izborsortiružazaproizvodnjusoka od laticanaosnovubojelatica, mirisacveta i otpornostibiljkenaparazite

  28. Prerada u sok od latica Čajevke William Shakespeare

  29. Prerada u sok od latica Penjačice • Rosarium Vetersen • Rosendorf S.

  30. HEMIJSKI SASTAV PLODA • Plod sadrži vitamin C, voćne kiseline 3% (jabučnu i limunsku), 2,5% tanina, 12-15% šećera (fruktoze i glukoze) • U 100g svežeg šiurka ima 73g vode, 1,3g belančevina, 1,7g masti, 22g ugljenih hidrata, 4g celuloze • Semenke sadrže vitamin E, vitamin C, eterična i masna ulja, nezasićene i zasićene masne kiseline

  31. Tab.4Sadržajvitaminskogsastava, pektina i šećera u šipurku i u našimnajčešćimvoćnimvrstama

  32. Značaj u kulinarastvu • Ružin cvet je taninska droga, antiseptik • Sadrži galusov tanin, galusovu kiselinu,glikozid kvercetin, etarsko ulje, vosak, šećer, mineralne soli • Koristi se za spravljanje čajeva od latica, sokova, sirupa, slatkog od latica, ratluka i želea

  33. Značaj u drvnoj industriji

  34. Značaj u kozmetici • Ružino etarsko ulje je vrlo skupoceno i sastavni je deo parfema, krema i šampona • Ružina vodica- nus produkt u složenom procesu proizvodnje etarskog ulja • Najcenjenija ružina vodica se pravi od Damask ruže- Rosa damascena

  35. Sorte ruža sa kombinovanom upotrebom • Neke od modernih sorti baštenskih ruža- poznatih po dekorativnoj primeni, zbog svojih cvetova, mogu da formiraju i plodove • Tu spadaju sorte: Ballerina, Robin Hood i PiRO 3 • Ballerina- mošusna hibridna ruža, visine 90-120cm, cvet beličasto-ružičast, intenzivnog mirisa, otporna na bolesti

  36. Robin Hood- mošusna hibridna ruža, visine 120-150cm, cvet crvenkast

  37. PiRO 3- naziva se još i vitaminskom ružom, zbog velikog sadržaja vitamina C u svojim sitnim plodovima • 1150 mg vitamina C na 100g ploda • Visine 100-150 • Cvet svetlo- ružičast

  38. PODIZANJE ZASADA DIVLJE RUŽE • Prizvođač treba da odluči o sledećem: • Izboru vrste i sorte • Načinu podizanja zasada • Izbor uzgojnog oblika i gustine sadnje

  39. Izbor vrste ili sorte • Na našim prostorima najčešće su u proizvodnji: Smit Ideal, Pollmeriana, Laxa, Pimpinellifolia i Rosa rugosa • Za preradu u pekmeze najpovoljnija je Rosa pollmeriana, za sokove od latica sorte Alan Sauchon- čajevka i penjačice Rosarium Vetersen i Rosendorf S. • Za namenu aranžiranja Rosa multiflora

  40. Nabavka setvenog i sadnog materijala • Podizanje zasada je moguće: setvom semena i sadnjom jednogodišnjih sadnica • Setva- seme određene čistoće, 95% klijavosti, atest • Sadnja jednogodišnjih sadnica- sadnica mora da poseduje razvijen korenov sistem, visine 1m, debljine olovke, bez ozleda

  41. Načini podizanja zasada • Podizanje zasada semenom • Na uzoranoj parceli na dubinu 30-40 cm, nađubrenu stajnjakom 20-50t/ha i mineralnim đubrivom 500kg/ha • Razmak biljaka u redu 3,5m-2m-2m • Seme se postavlja na dubinu 4-5cm i zagrće u visini nivoa zemljišta • Vreme setve u jesen

  42. Podizanje zasada sadnicama • Sadne jame treba da su dubine i širine 40cm • Pre sadnje priprema sadnica: orezivanje jednogodišnjih sadnica odsecanjem izdanaka do glave korena i skraćivanjem korenovih žila na 15-20cm • Sadnja u jesen, oktobar- novembar • Berba prvog roda se obavlja odsecanjem izdanaka sa rodom do glave korena, ostavlja se 5,6 ne rodnih izdanaka, koji će doneti rod u sledećoj godini

  43. Mere nege zasada • Mere nege obuhvataju: • Uništavanje korova Obavezna mera, izvodi se po potrebi više puta godišnje 2. Svođenje broja izniklih biljaka na jedan izdanak kod podizanja zasada setvom semena • Ostavlja se samo jedna najnaprednija biljka • Vreme uklanjanja je kad biljka dostigne visinu 15-20cm

  44. 3. Zaštita od biljnih bolesti i štetočina • Obavezna mera naročito u prvoj godini • Njačešća oboljenja su rđa lista i ružina lisna vaš • 4. Prihranjivanje zasada • Izvodi se po potrebi azotnim đubrivom 250-300kg/ha • 5. Navodnjavanje • Po potrebi u uslovima većih suša • Najefikasniji način je kap po kap sistem

  45. BERBA I PRERADA • Šipurak je za upotrebu u vreme punog zrenja, u području sa umerenom klimom- početak septembra • Berba može biti ručna i mašinska

  46. Berba plodova

  47. PRERADA • U naturalnom obliku plod je neupotrebljiv zbog iglica • U kućnim uslovima prerada šipka je ručno drobljenje i pasiranje • Industrijska prerada- pomoću specijalnih mašina • Rezultat prerade je kašasti deo pogodan za marmelade, sokove, džemove • Za korišćenje šipurka u sušenom obliku i za spravljanje čajeva, podvrgava se sušenju • U domaćinstvima sušenje je na promajnom mestu • U industriji u posebnim sušarama

More Related