CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje

1. CESICentar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje

2. ZAKONODAVSTVO • Ustav RH i Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) osnovni su pravni akti za uređenje pravnog položaja žena u RH • Ustavom RH utvrđena je ravnopravnost spolova kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka RH • Prema članku 141. Ustava, CEDAW, koje je RH postala strankom notifikacijom o sukcesiji, prema hijerarhiji izvora prava jest iznad zakona te je stoga snažan instrument za pravno uređenje položaja žena u RH.

3. ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA, 2003. • ustavna osnova donošenja (čl. 2. st. 4. toč. 1. ; čl. 3., čl. 14.) • međunarodni ugovori (najvažniji CEDAW, RH stranka od 1991, od 2001. stranka Fakultativnog protokola, priznaje se nadležnost Odbora, mogućnost individualnih pritužbi u slučajevima diskriminacije; EK; SSP 2001. ) • EU propisi (Direktiva 97/80/EC o teretu dokazivanja u slučaju diskriminacije na temelju spola, 2002/73/EC o implementaciji načela jednakog postupanja pri zapošljavanju, stručnom usavršavanju, napredovanju i uvjetima rada; 75/117/EEC o usklađivanju zakonodavstva zemalja članica koje se odnose na načelo jednake plaće za žene i muškarce).

4. ZORS – IV Diskriminacija na području rada i zapošljavanja • … zabranjena je u javnom i privatnom sektoru , uključujući državna tijela(uvjeti zapošljavanja, kriteriji izbora kandidata, napredovanje, pristup svim vrstama i stupnjevima školovanja, profesionalne orijentacije, stručno usavršavanje…) • Napredovanje na poslu • Uvjeti zaposlenja i rada, sva prava iz rada i na temelju rada, uključujući jednakost plaća • Članstvo u udrugama radnika ili poslodavaca (povlastice iz članstva). • Oglašavanje

5. ZABRANA DISKRIMINACIJEprema Zakonu o radu, NN 114/2003. • Čl.2.st.1. Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i osobe koja se zaposli (zaposlenik, namještenik, službenik ili drugi radnik (u daljnjem tekstu: radnik) na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnoga stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

6. RODNO OSVIJEŠTENA POLITIKA / GENDER MAINSTREAMING • “Reorganizacija, poboljšanje, razvoj i evaluacija političkih procesa, tako da je perspektiva rodne ravnopravnosti uključena u svaku politiku na svim razinama i u svim djelovanjima, od strane sudionika i sudionica koji su uobičajeno uključeni u stvaranje politike” Vijeće Europe

7. PUBLIKACIJE • Istraživanje o jednakim mogućnostima na tržištu rada • Vodič za poslodavce o jednakim mogućnostima na tržištu rada • Pravilnik o primjeni politike jednakih mogućnosti u području rada • Analiza zakonodavstva (ZOR i ZORS) • Analiza provedbe politike ravnopravnosti spolova u RH • Istraživanje: Institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti u RH

8. Provedba istraživanja Istraživanje o rodnoj jednakosti na tržištu rada provedeno je putem dva odvojena anketna upitnika: • Upitnik za kadrovske službe poduzeća u privatnom i javnom vlasništvu • Upitnik namijenjen radnicima / radnicama zaposlenim u poduzećima u javnom i privatnom vlasništvu

9. CILJ ISTRAŽIVANJA • Utvrditi poštuje li se i u kojoj mjeri Zakon o radu i Zakon o ravnopravnosti spolova u procesu zapošljavanja, uvjeta rada, plaća, edukacije, napredovanja na radu. • Prikazati individualna iskustva zaposlenika/ca, kroz njihove percepcije o "jednakim mogućnostima" na tržištu rada, ponajprije u odnosu na spol, vlasništvo poduzeća, obrazovanje.

10. Podjela tržišta rada Analiza zaposlenih po spolu u odnosu na vlasništvo poduzeća pokazala je da je 52.9% poduzeća u državnom vlasništvu s dominantnom ženskom radnom snagom, dok je to čak 66.7% poduzeća u vlasništvu Grada Zagreba. U čak 75% poduzeća u stranom privatnom vlasništvu dominira muška radna snaga.

11. Podaci o spolnoj strukturi direktora/ice poduzeća / ustanove 77.5 % je direktora/ravnatelja, a samo 22.5 % direktorica/ravnateljica.

12. Spolna struktura rukovodećeg kadra Muški rukovodeći kadar prevladava u svim poduzećima / ustanovama (65%) bez obzira na spolnu strukturu zaposlenih.

13. UVJETI RADA • 54.5% muškaraca smatra da njihovo poduzeće omogućava fleksibilnije radno vrijeme ženama s djecom dok to tako vidi tek 20.41% žena. • 74.6% radnika koristi svoje zakonsko pravo na dnevnu stanku (ako radi makar 6 sati dnevno) u minimalnom trajanju od 30 minuta. • 90.9% muškaraca koristi pravo na dnevnu stanku, a tek 67.3% žena. Na pitanje zašto ne koriste dnevnu stanku žene su odgovarale da ih nema tko zamijeniti ili da im količina posla to ne dozvoljava.

14. UVJETI RADA • Puni rodiljni dopust uvijek se koristi u poduzećima u javnom vlasništvu, dok u privatnim poduzećima oko polovice radnica koristi skraćeni rodiljni dopust. • Ispitanici/ce ističu da rodiljni dopust negativno utječe na ženu kao radnicu jer majčinstvo uglavnom pada na nju, a u periodu rodiljnog dopusta žena nije u toku s promjenama u poduzeću, pa kad se vrati nije zagarantirano da je čeka isto mjesto.

15. NAPREDOVANJE • 67.6% radnika smatra da neudane žene/žene bez djece imaju veću mogućnost profesionalnog napretka. Kao razloge tome navode da neudane i žene bez djece imaju više vremena posvetiti se poslu, ne moraju izbivati s posla, uvijek su na raspolaganju, imaju više vremena posvetiti se struci i usavršavanju. • Ispitanici smatraju da majčinstvo, obiteljske obveze i karijera teško mogu ići usporedno i jednako kvalitetno i da će jedno prevladati. • 4.5 % muškaraca odgovara da ih u profesionalnoj karijeri koče obiteljske obveze dok 95.5% njih smatra da ih u profesionalnom napredovanju ne ometaju obiteljske obveze. • 28.6% žena ističe da zapostavljaju karijeru zbog obiteljskih obveza.

16. Poštivanje radničkih prava • 77.5% poslodavaca navodi da su kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu uređene mjere za zaštitu dostojanstva radnika. • Međutim, tek 45.1 % ispitanika/ca navodi da su kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu uređene mjere za zaštitu dostojanstva radnika. • 5% (iz kadrovskih službi) onih koji su se izrijekom izjasnili da nemaju mjere za zaštitu povrede dostojanstva kao i oni koji uopće nisu upoznati s tom obvezom grubo krše Zakon o radu i mogli bi biti prekršajno kažnjeni, u skladu s odredbama Zakona o radu.

17. Poštivanje radničkih prava • Većina ispitanika (76.1%) upoznata je sa kolektivnim ugovorom/pravilnikom o radu poduzeća u kojem rade, • a samo njih 52.1 % navodi da njihov poslodavac poštuje kolektivni ugovor, Zakon o radu i Zakon o ravnopravnosti spolova!

18. Poštivanje radničkih prava • 28.2% radnika/ica odgovara da su bili žrtve mobbinga. Navode primjere poput sustavnog ponižavanja, onemogućavanja napredovanja, grubih riječi, namjernog zavlačenja posla da se duže ostane na poslu, grubog nametanje stajališta poslodavaca i njegovih pogleda na osobne i privatne stvari zaposlenika, nepoštivanja osnovnih zakonom propisanih prava radnika, fizičke prijetnje radnicima koji se usude prigovoriti poslodavcu, neugodnih viceva i komentara na izgled. • Na povredu dostojanstva potužilo se 12.7 % ispitanica, odnosno nije se potužio niti jedan muškarac.

19. “Što bi poslodavci trebali znati o ravnopravnosti spolova na radnom mjestu?” CESI, Katedra za EU javno pravo, UNDP/ Global Compact Zagrebačka banka Privredna banka INA Podravka Pliva T-HT JANAF MVPEI VIP HGK HZZ HUP AZRA Delloitte Končar HBOR SELECTIO

20. C E S I HVALA NA PAŽNJI!!