Kognitivne teorije ličnosti

1. Kognitivne teorije ličnosti Asmir Gračanin 2009/2010

2. Individualne razlike u percepciji Ovisnost/neovisnost o polju Herman Witkin: Rod frame test (RFT) – Test štapa i okvira Embedded figure test (EFT) – Test umetnutih likova Rezultati dobiveni na RFT i EFT visoko koreliraju (Witkin 1973);  Stabilni su tokom vremena! Kognitivne teorije ličnostiLičnost i percepcija

3. predviđa ishode u školovanju i interpersonalnim odnosima Za pojedince koji su ovisni o polju karakteristično je: - oslanjanje na mišljenje drugih, često pitanje drugih za njihovo mišljenje i usvajanje istog, orijentiranost na druge ljude, preferiranje boravka u blizini drugih ljudi, pokazivanje interesa za druge, dobro funkcioniranje u društvu Za pojedince koji su neovisni o polju karakteristično je: da su autonomni, manje zainteresirani za tuđa mišljenja, da preferiraju nesocijalne situacije Kognitivne teorije ličnosti Ovisnost/neovisnost o polju

4. Razlike u profesionalnim/akademskim interesima: prirodne znanosti – društvene znanosti Simulacija policijskog posla u situaciji s mnoštvom podražaja (Vrij i sur. 1995)  bolje uočavanje važnih detalja, bolje fokusiranje na metu  bolje uočavanje i prepoznavanje facijalnih ekspresija (također kod neovisnih o polju!) Kognitivne teorije ličnosti Ovisnost/neovisnost o polju

5. Učenici osnovne škole koji su neovisni o polju brže se snalaze u učenju putem multimedijalnih internet aplikacija; lakše se prebacuju iz jednog osjetnog polja u drugo (Weller i sur. 1995) Različiti stilovi učenja:  neovisni o polju imaju djelotvorniju selektivnu pažnju pa se lakše usmjeravaju na važne elemente u okolini istovremeno blokirajući percepciju nevažnih  ovisni o polju procesiraju informacije u fragmentima a onda su pri tome i dobri u pronalaženju veza između tih fragmenata, odnosno kategorija informacija (Oughton i Reed; 1999; Richardson i Turner, 2000) Kognitivne teorije ličnosti Ovisnost/neovisnost o polju

6. Petrie (1967)  vrućina ili pritisak na prst  mjerenje individualnih razlika u toleranciji boli pojedinci se razlikuju u tome da li njihov živčani sustav povećava ili smanjuje efekte stimulacije osjeta na subjektivno iskustvo općenito (dakle, ne samo na iskustvo boli!)  REDUCER-AUGMETER THEORY (Teorija umanjivatelja/uvećavatelja) Kognitivne teorije ličnosti Tolerancija boli i smanjivanje/povećavanje doživljaja

7.  kinesthetic figural aftereffect (KFA)  mjeri sklonost pojedinca k povećavanju ili smanjivanju učinka senzorne simulacije Predviđa izvještavanje o boli pri porođaju Aktivnost mozga (evocirani potencijali) pri gledanju bljeskova ili pri buci veća je kod povećavatelja; visoka test-retest pouzdanost Umanjivatelji su viši na dimenziji traženja uzbuđenja Kava, cigarete, sklonost dosadi Češća manja delikventna ponašanja Sklonost alkoholu Kognitivne teorije ličnostiTolerancija boli i smanjivanje/povećavanje doživljaja

8. George Kelly (1905 – 1967) Kognitivna teorija ličnosti:Teorija osobnih konstrukata

9. - Na koji način osoba konstruira i interpretira svoju socijalnu okolinu?  Kroz svoje interpretacije čovjek svijet iz homogenog pretvara u heterogeni - Ne postoji apsolutna niti objektivna istinitost. Da bi se događaji shvatili potrebno je da se grade ili konstruiraju. Svaki pojedinac onda na osnovu vlastitih konstrukata pokušava predvidjeti buduće događaje. Pojedinci se razlikuju po svojim konstruktima. - Osobni konstrukt je tvorba koja sažima set opažanja i predstavlja značenje tih opažanja. Osnove teorije osobnih konstrukata

10. Primjeri konstrukata: Dobar naspram loš Pošten naspram nepošten Topla osoba naspram proračunata osoba Konstrukti pojedincu omogućuju da pojave tj. događaje u svojoj okolini interpretira na relativno konzistentan način i da im pridaje smisao. Konstruktivni alternativizam Socijalni konstrukcionizam (Gergen, 1985, 1992) Konstrukt omogućuje predviđanje: Npr. ako konstruiramo da je osoba učinila (npr. ispričala) nešto zanimljivo, onda taj naš konstrukt utječe na očekivanje da će ta osoba opet učiniti nešto zanimljivo ili jednostavno svodimo tu osobu pod konstrukt zanimljive osobe što nam omogućava daljnja predviđanja.  Ličnost = sustav konstrukata neke osobe Osnove teorije osobnih konstrukata

11. Temeljni postulat: “Procesi u nekoj ličnosti su psihološki kanalizirani načinima na koje ta ličnost anticipira događaje” (Kelly, 1955) Kelly (1955) iz temeljnog postulata izvodi 11 izvoda ili poučaka: Izvod konstrukcije: osoba predviđa događaje konstruirajući njihove replike Izvod iskustva: sustav konstrukata osobe varira ovisno o tome koliko uspješno konstruira replike događaja Izvod dihotomije: Sustav konstrukata neke osobe sastoji se od konačnog broja dihotomnih konstrukata Konstrukti su bipolarni ili dihotomni  Mogućnost zanemarivanja jednog pola konstrukta – potopljen pol  represija Temeljni postulat i 11 izvoda/poučaka

12. 4.Izvod organizacije: Kod svake osobe nastaje karakterističan sustav konstrukata koji sadrži ordinalne veze među konstruktima  Konstrukti su jedni drugima subordinirani  konstelacija: u tom je slučaju unutar jednog konstrukta uvijek niz određenih konstrukata. Odnosi među konstruktima mogu biti čvrsti ili labavi npr. znanost/tehnika – nasuprot umjetnosti, svakodnevnom životu, itd. 5. Izvod opsega: konstrukt je pogodan za predviđanje ograničenog opsega događaja  Nijedan konstrukt nije primjenjiv na sve, ali neki su primjenjivi na više a neki na manje područja!  Događaji (elementi okoline) za koje nemamo konstrukte ne mogu se niti doživjeti Izvod modulacije: Varijacija u sustavu konstrukata neke osobe je ograničena propusnošću konstrukata  dilatacija nasuprot konstrikciji Temeljni postulat i 11 izvoda/poučaka

13. 7. Izvod odabira: Osoba odabire onu alternativu unutar dihotomiziranog konstukta za koju predviđa da ima veću šansu za proširivanje i definiranje njezinog sustava konstrukata 8.Izvod individualnosti: Osobe se međusobno razlikuju u načinu na koji konstruiraju događaj 9.Izvod istovjetnosti – U onoj mjeri u kojoj pojedinac konstruira iskustvo na način na koji to čini druga osoba, njegovi psihički procesi slični su onima druge osobe Što su ljudi kulturološki bliže, to su njihovi konstrukti sličniji 10.Izvod fragmentacije: osoba može uspješno koristiti mnoštvo podsustava konstrukata koji su logički međusobno nekompatibilni 11. Izvod društvenosti: osoba može igrati ulogu u odnosima s drugom osobom u mjeri u kojoj ona konstruira procese konstrukcije te druge osobe Temeljni postulat i 11 izvoda/poučaka

14. Područje primjenjivosti (općenitost konstrukta) Fokus ili žarište primjene (u kojem području je konstrukt najkorisniji) Permeabilnost (da li je moguće uvođenje novih elemenata u područje primjenjivosti pojedinog konstrukta?) Formalne osobine konstrukata

15. Anksioznost – proizlazi iz nemogućnosti interpretacije događaja tj. iz nedostatka konstrukata Neprijateljstvo – uporno nastojanje da se potvrde vlastita predviđanja koja proizlaze iz neodgovarajuće primjene konstrukata – npr. pokušaj mijenjanja neke osobe Krivnja – nastupa kada pojedinac odstupa od svojeg ključnog konstrukta tj. svoje sržne uloge (dakle, nije nužno vezana uz štetu nanesenu drugoj osobi) Psihopatologija: Svaka osobna konstrukcija koja je ponovno upotrebljavana unatoč stalnom nepotvrđivanju Psihoterapija: proces rekonstrukcije, zamjene konstrukata - tehnika igranja uloga Procesi u ličnosti

16. Mjerenje osobnih konstrukata:Test repertoara konstrukata uloga – REP test(Role construct repertory test)

17. Za svakog pojedinca moguće je utvrditi: - Broj i različitost konstrukata - Sadržaj i ton konstrukata - Karakteristike konstrukata kao što su permeabilnost, čvrstoća, itd. Nedostaci REP testa: Konstrukti ne govore o tome kako pojedinac konstruira samog sebe Neki konstrukti se ne mogu verbalizirati Test repertoara uloga – REP test

18. Primjena teorije osobnih konstrukata Visoka temporalna stabilnost konstrukata – r = 0.79 (Fjeld i Landsfield, 1961) Bolja prediktivna valjanost osobnih u odnosu na konvencionalne konstrukte: samoprocjena na osnovu osobnih konstrukata bolje predviđa stupanj nesklada između aktualnog i idealnog selfa (Watson i Watts, 2001) Primjena REP testa u području marketinga (Stewart i Stewart, 1982) Primjena REP testa u području organizacijske psihologije – npr. u bankarstvu (Jankowicz, 1987)  potreba za standardizacijom uspješnih konstrukata

19. Kognitivna kompleksnost Kognitivno kompleksni sustav sastoji se od velikog broja konstrukata odnosno ima velik broj razina u hijerarhiji konstrukata. Kognitivno jednostavan sustav sadrži nisku razinu diferencijacije u percepciji okoline što znači da primjenjuje mali broj konstrukata. npr. za nekog pojedinca je sve ili dobro ili loše (Bieri, 1955). Bieri je u svojem istraživanju pokazao da pojedinci koji su kognitivno kompleksniji bolje predviđaju ponašanje drugih ljudi te da bolje uočavaju razlike između sebe i drugih. Kognitivna kompleksnost kao dimenzija ličnosti - može se definirati kao kapacitet da se konstruira socijalno ponašanje na multidimenzionalan način

20. Kognitivna kompleksnost Kognitivno jednostavniji pojednici na drugačiji način barataju nekonzistentnim informacijama o nekoj osobi od kognitivno kompleksnijih pojedinaca (Mayo i Crockett, 1964).  Kompleksniji pojedinci: upotreba nekonzistetnih informacija pri formiranju dojma o nekoj osobi  Kognitivno jednostavni pojedinci: pokušaj stvaranja konzistentne impresije o drugoj osobi i odbacivanje odnosno odbijanje svih informacija koje su nekonzistentne s tom impresijom Kognitivno kompleksniji pojedinci su uspješniji u preuzimanju uloga drugih ljudi, dakle, bolje ih razumiju (Adams-Webber, 1982). Od dimenzija petfaktorskog modela, kognitivna kompleksnost je najviše povezana s faktorom Otvorenost za iskustva (Tetlock, Peterson i Berry, 1993).

21. Kognitivna kompleksnost Kompleksnost selfa (Samo-složenost): ljudi se razlikuju u broju vjerovanja ili konstrukata koje primjenjuju na sebe (Patricia Linvile, 1985)  neki ljudi imaju malo takvih konstrukata jer imaju i malo uloga Linville (1985,1987) je pretpostavila te je u prvim istraživanjimai pokazala da veće razine kompleksnosti selfa štite od stresa  ako je jedna uloga ili jedan aspekt selfa ugrožen pojedinac može usmjeriti pažnju na drugi aspekt selfa i tako npr. popraviti raspoloženje Metaanaliza koju su proveli Rafaeli-Mor i Steinberg (2002) je pokazala da samo-složenost ne štiti od stresa nego je čak nisko negativno povezana s psihološkom dobrobiti iako se pokazala vrlo nisko povezanom sa smanjenim stresom kod iznimno negativnih životnih događaja.

22. Kognitivna kompleksnost Važne implikacije kogntivne kompleksnosti za političko vodstvo i internacionalne odnose (Suedfeld i Tetlock, 1991)  kognitivna jednostavnost je pozitivno povezana s uspjehom tokom početne faze revolucija a kognitivna kompleksnost je pozitivno povezana s uspjehom u vođenju u razdoblju postrevolucionarne konsolidacije.  diplomatske komunikacije koje prethode ratnim internacionalnim krizama niže su u stupnju kognitvne kompleksnosti u odnosu na komunikacije koje prethode krizama koje ne uzrokuju rat.