1 / 12

DOPREPORODNO DOBA (1815.-1835.)

DOPREPORODNO DOBA (1815.-1835.). POLITIČKA PODIJELJENOST HRVATSKE UOČI PREPORODA. Hrvatska podijeljena na nekoliko političkih cjelina: Kraljvina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija Civilna(banska Hrvatska) i Slavonija- ”Zemlje krune sv. Stjepana”

tayten
Download Presentation

DOPREPORODNO DOBA (1815.-1835.)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. DOPREPORODNO DOBA(1815.-1835.)

  2. POLITIČKA PODIJELJENOST HRVATSKE UOČI PREPORODA • Hrvatska podijeljena na nekoliko političkih cjelina:Kraljvina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija • Civilna(banska Hrvatska) i Slavonija-”Zemlje krune sv. Stjepana” -određen oblik samostalnosti • Hrvatsko-slavonska Vojna krajina- Dvorsko ratno vijeće u Beču • Prekosavska Hrvatska-Kraljevina Ilirija 1816. -1822.priključena banskoj(civilnoj) Hrvatskoj • Banska krajina-Dvorsko ratno vijeće u Beču • Dalmacija i Istra-posebne austrijske pokrajine • Riječki kotar-tzv.ugarsko primorje • Međimurje i Baranja-dijelovi ugarskih županija

  3. GOSPODARSKI I DRUŠTVENI RAZVOJ U HRVATSKOJ I SLAVONIJI • gospodarska središta : Zagreb, Varaždin, Osijek, Karlovac, Koprivnica, Rijeka, Senj • osnovna gospodarska djelatnost-poljodjelstvo;autarhična proizvodnja • razvijena trgovina (žito, sol, stoka, drvo) i obrt • početak 19.st.-otvaranje prvih industrijskih pogona: • 1817.g.-Đ. Garvrilović-radionica za proizvodnju mesa i mesnih prerađevina • 1821.g.- Andrija Ljudevit Adamić-manufaktura papira→1835.prvi parni stroj • 1824. proizvodnja hrastovih dužica • otvaranje pivovara: 1817.-Zagreb, 1854.- Karlovac • 1826.-tvornica ulja u Osijeku • 1843.-Savsko-kupsko parobrodsko društvo (“Sloga”) • 1846.-prva hrvatska štedionica

  4. GOSPODARSTVO I DRUŠTVO U HRVATSKO-SLAVONSKOJ VOJNOJ KRAJINI • obrt i trgovina-nerazvijeni • glavna gospodarska djelatnost:poljoprivreda(nedovoljno razvijena) • KRAJIŠNICI-seljaci i vojnici, nosioci patrijarhalnih obitelji • obrađuju zemlju pod uvjetom da obavljaju vojnu službu • podliježu strogim vojnim propisima • Opterećeni tlakom • Vlasnik zemlje je car, oni su samo korisnici • 1807. Krajiški temeljni zakoni-uređeni odnosi među zadrugama

  5. BISKUP VRHOVAC I NJEGOVA DJELATNOST • MAKSIMILIJAN VRHOVAC • zagrebački biskup i banski namjesnik • preteča narodnog preporoda-potiče kulturno -prosvjetnu djelatnost • 1794.otvara tiskaru u Zagrebu iz koje izlazi prva ekonomska studija Temelj žitne trgovine Josipa Šipuša(1796.g.) • 1804.-sudjeluje u osnivanju dioničkog društva koje počinje graditi Lujzijanu • 1813.-svećenicima uputio poziv da sakupljaju narodnu baštinu • 1819.-utemeljitelji donator Akademijine knjižnice (NSK)

  6. BISKUP VRHOVAC I NJEGOVA DJELATNOST • osnovao zagrebački park Maksimir • zalaže se za sjedinjenje Dalmacije sa Hrvatskom i uvođenje “ilirskog “ jezika • organizirao obranu Hrvatske u vrijeme Napoeonovih ratova • humanitarna djelatnost • na saboru u Požunu protivi se mađarskoj prevlasti i nametanju mađarskog jezika

  7. IZMEĐU AUSTRIJSKOG APSOLUTIZMA I UGARSKOG HEGEMONIZMA • carFranjo I. (1792.-1835.) • apsolutizam • Hrvatske zemlje izložene:austrijskom apsolutizmu • ugarskom hegemonizmu-nastoje skršiti hrvatsku plemićku autonomiju i uvesti mađarski kao službeni jezik • 1825.g car saziva sabor u Požunu i Hrvatski sabor u Zagrebu→hrvatski predstavnici se protive mađarskim težnjama (Vrhovac) • 1827.g. Hrvatski sabor prihvaća odluku da se mađarski uvede u škole kao obavezan predmet • Car nije potvrđivao odluke Požunskog i Hrvatskog sabora koje bi ugrožavale jedinstvo Monarhije

  8. IZMEĐU AUSTRIJSKOG APSOLUTIZMA I UGARSKOG HEGEMONIZMA • 1830.g kraljevski protonotor Josip Kušević tiska knjižicu Iura municipalia Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae • objašnjava hrvatsko-ugrasku državnopravnu povezanost kao posljedicu ugovora između hrvatskog plemstva i ugraskog vladara • potrkijepio je popisom posebnih(municipalnih prava) do 1790.g.

  9. JEZIČNE PRILIKE PRIJE PREPORODA • ne postoji jedinstven književni jezik, tri narječja:kajkavsko, štokavsko i čakavsko • izgovor:ikavski, ijekavski ili ekavski • nema jedinstvenog pravopisa • hrvatski jezik nije priznat kao službeni • pojedini pisci se počinju zalagati za jezično jedinstvo: Josip Šipuš 1796.-radi lakšeg poslovanja • 1815. Antun Mihanović :Reč domovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku-naglašava potrebu da svaki narod u javne poslove treba uvesti narodni jezik • 1814. Antun Nagy-pokreće novine “Slavonski i horvacki phoenix”-zalaže se za štokavštinu • Tomo Mikloušić-kajkavsko narječje • ugarsko plemstvo želi uvesti mađarski kao službeni jezik u Hravtsku • Hrvati brane latinski, ali zauzimaju se i za hrvatski jezik • 1831. Pavao Štoos: Kip domovine vu početku leta...

  10. DOPREPORODNO DOBA( 1815.-1835.) • razdoblje hrvatske povijesti (1815.-1835.)obilježeno nastojanjima javnih djelatnika da očuvaju hrvatsku samostalnost u sklopu Ugarske i probude nacionalnu svijest • Hrvatske zemlje razjedinjene: • Civilna(banska Hrvatska) i Slavonija-”Zemlje krune sv. Stjepana” -određen oblik samostalnosti • Hrvatsko-slavonska Vojna krajina- Dvorsko ratno vijeće u Beču • Prekosavska Hrvatska-Kraljevina Ilirija 1816. -1822.priključena banskoj(civilnoj) Hrvatskoj • Banska krajina-Dvorsko ratno vijeće u Beču • Dalmacija i Istra-posebne austrijske pokrajine • Riječki kotar-tzv.ugarsko primorje • Međimurje i Baranja-dijelovi ugarskih županija • CILJ HRVATSKI POLITIČARA:ujedinjenje hrvatskih zemalja • ZAPREKE:bečki apsolutizam i ugarski hegemonizam, nacionalna neosvještenost

  11. DOPREPORODNO DOBA( 1815.-1835.) • MAKSIMILIJAN VRHOVAC • preteča narodnog preporoda-potiče kulturno -prosvjetnu djelatnost • na saboru u Požunu protivi se mađarskoj prevlasti i nametanju mađarskog jezika • 20-ih i 30-ih god.19.st intenzivira se preporodna djelatnost djelovanjem mladog naraštaja(Šipuš, Mihanović, Štoos, Gaj) • 1830.Josip Kušević -Iura municipalia...

More Related