prošlost

1. Metodika nastave prirode i društvaMetodičko osmišljavanje vremena: poimanje vremena i snalaženje u njemu, vremenski slijed /kronologija/

2. Jedna od važnih uloga osnovne škole prema novom Nastavnom planu i programu za osnovnu školu (2006) odnosi se na ciljeve i zadaće programa koji trebaju osposobljavati učenike za razumijevanje svijeta u kojem žive, a time i razumijevanje prošlosti i sadašnjosti u svijetu prirode i društva, ljudskom stvaralaštvu, materijalnim i duhovnim vrednotama te međuljudskim odnosima • Najsloženiji zadatci nastave prirode i društva u prva četiri razreda (osim snalaženja u prostoru) su: sustavno uvoditi učenike u razumijevanje vremena kao i poimanje povijesnog vremena (kronologije) i orijentacije u njemu na primjerima prošlosti užeg i šireg zavičaja.

3. Učenika nije jednostavno osposobiti za snalaženje u prostoru, ali ga je mnogo teže osposobiti za snalaženje u vremenu, pogotovo razumijevanju većih vremenskih razdoblja • Vrijeme i vremenski slijed događaja za učenike nižih razreda su odviše apstraktni pojmovi. • Iz eksperimenata J.Piageta dolazi se do zaključaka da petogodišnje dijete ne može shvatiti vrijeme kao kontinuum. • Raspolažući nejasnim pojmovima o vremenu ono ima velikih problema u određivanju uzročno-posljedičnih veza i odnosa (primjerice ne može shvatiti da je njegov brat stariji zato što se rodio prije njega).

4. U starijem predškolskom razdoblju dijete vrijeme shvaća intuitivno ili perceptivno, prevladava subjektivni stav u određivanju vremena- tzv. egocentrična faza. • Dijete vrijeme određuje prema aktivnostima koje obavlja. (Primjer: jutro je kad ustanem, a podne je kad ručam) Brat je stariji zato što ide u školu, ali ne zato što se rodio prije njega).

5. Osmogodišnjak vrijeme zahvaća logički i u pravilu će znati da je njegov brat stariji jer se rodio prije njega. • Dakle razumije već slijed događaja, ali veće vremenske intervale i događaje u prošlosti teže razumije i zato se često koriste riječi, pojmovi koje nazivamo nepreciznim određivanjem vremena: nekad, jednom, davno, prije. • Djetetu je relativno lakše odrediti slijed događaja. Teže mu je shvatiti njegovo vremensko trajanje, a najteže mu je odrediti uzročno-posljedičnu povezanost.

6. Svoje okruženje dijete doživljava kao jedinstvo prostora i vremena jer je svako njegovo kretanje kroz prostor i vremenski ograničeno. • Kao što učenike mlađih razreda pri poimanju prostora treba osposobiti za shvaćanje njegove veličine, za orijentaciju tj. snalaženje u njemu tako i u razumijevanju vremena treba znati veličinu vremena, snalaziti se i orijentirati u vremenu i ovladati vremenskim kontinuitetom.

7. Učenike treba uputiti u shvaćanje veličine vremena i njegovo kraće mjerenje (urom) s pripadajućim manjim mjernim jedinicama (sat, minuta, sekunda), zatim upoznavati dulje vremenske jedinice: dan, tjedan, mjesec, godina. • Za mjerenje duljih razdoblja učenici trebaju poći od godine i usvojitipojmove desetljeće, stoljeće, tisućljeće. • Kao što učenik treba znati odrediti svoj položaj u prostoru treba se osposobiti za snalaženje u vremenu. • Onaj tko se dobro orijentira u vremenu shvaća kada se događaj zbio, koliko je vremena od tada proteklo, koji su se događaji • dogodili istodobno, a koji poslije. • Dok se prostorni kontinuitet može s učenicima neposredno promatrati i doživjeti, dotle je to nemoguće kad je riječ o vremenskom kontinuitetu i slijedu vremena.

8. Za razliku od shvaćanja prostora koji se može neposredno percipirati, nastavni sadržaji snalaženja u vremenu su složeniji jer se mogu samo misaono shvaćati • Moguća je jedino percepcija sadašnjosti. • Zbog toga učitelj treba maksimalnu pažnju posvetiti aktiviranju mišljenja i misaonih sposobnosti učenika

9. Crta vremena prošlost sadašnjost budućnost

10. Metodičko osmišljavanje sadržaja ove teme oslanja se na iskustvo učenika u njihovom odrastanju i doživljavanju vremena ilustracijama iz osobnih životnih situacija kao i osobnim istraživanjem “obiteljskog stabla” • Preciznijim određivanjem manjih vremenskih jedinica, godine, desetljeća sustavno se dolazi do razumijevanja većih vremenskih razdoblja, stoljeća. • Literatura: vidjeti detaljan popis autora metodičara (u syllabusu kolegija) koji se bave tim pitanjima na web-stranicama Odjela