1 / 23

Crveni križ i Ženevske konvencije

Crveni križ i Ženevske konvencije. Marina Vulin Matko Vučica Ivana Vidović. ME Đ UNARODNA HUMANITARNA ORGANIZACIJA CRVENI KRIŽ. UVOD. Crveni križ međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi. Osnovan je 1863. Utemeljio ga je Henry Dunant

sylvester
Download Presentation

Crveni križ i Ženevske konvencije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Crveni križ i Ženevske konvencije Marina Vulin Matko Vučica Ivana Vidović

  2. MEĐUNARODNA HUMANITARNA ORGANIZACIJA CRVENI KRIŽ

  3. UVOD • Crveni križ međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi. • Osnovan je 1863. • Utemeljio ga je Henry Dunant • U svakoj državi postoji samo jedan nacionalni crveni križ. Dijeli se na gradske i općinske organizacije, a nacionalna se društva ujedinjuju u međunarodnu federaciju crvenoga križa i polumjeseca.

  4. OSNOVNI CILJEVI CRVENOG KRIŽA • Ublažavanje ljudskih patnji, a osobito onih izazvanih velikim prirodnim, ekološkim i dr. nesrećama, sa posljedicama masovnih stradanja, epidemijama i oružanim sukobima. • Doprinos unaprijeđenju i zaštiti zdravlja, prevenciji bolesti i podizanju ekološke i zdravstvene kulture građana. • Poticanje i unaprijeđenje soIidarnosti i međusobnoga pomaganja socijalne sigurnosti građana.

  5. ICCR – MEĐUNARODNI ODBOR CRVENOG KRIŽA • Osnovan 1863 u Ženevi. • Ima 25 članica, sa posebnim statusom u međunarodnom humanitarnom zakonu. • Zadaća im je štititi život i dostojanstvo žrtava međunarodnih i građanskih vojnih sukoba.

  6. NACIONALNA DRUŠTVA CRVENOG KRIŽA • 186 nacionalnih članica priznatih od pokreta su skoro sve zemlje svijeta. • Neovisne, rade po principima humanitarnoga zakona i statuta određenog u pokretu.

  7. TEMELJNA NAČELA POKRETA • Stausom međunarodnoga pokreta potvrđuje se da se Crveni križ u obavljanju misija rukovodi svojim osnovnim načelima usvojenim 1965 u Beču.

  8. HUMANOST • Bez diskriminacije pružati pomoć svim ranjenicima na bojnom polju i nastojati spriječiti i ublažiti ljudsku patnju. • Svrha je zaštita života, zdravlja te osiguranje i poštivanje ljudske osobe • Promicanje uzajamnoga razumijevanja, prijateljstva i trajnoga mira među narodima.

  9. NEPRISTRANOST • Ne raditi razliku s obziorm na nacionalnu, rasnu, vjersku, klasnu ili političku pripadnost pojedinca, več nastojati ublažiti njegove tegobe. • Dati prednost najtežim slučajevima unesrećenih.

  10. NEUTRALNOST • Pokret se ne opredjeljuje i ne upušta rasprave političke, rasne, vjrske ili ideološke prirode.

  11. NEZAVISNOST • Iako su nacionalna društva pomoćna tijela humanitarnih službi svojih vlada i podvrgnuta zakonima pojedinih zemalja, ona uvijek moraju sačuvati autonomiju kako bi u svako doba mogla djelovati u skladu sa načelima pokreta.

  12. UNIVERZALNOST • Međunarodni pokret Crvenoga križa u kojem sva društva imaju jednak položaj i dijele jednaka prava i dužnosti uzajamnoga pomaganja, svjetski je pokret.

  13. POVIJEST POKRETA • 1863 Osnovan je međunarodno odbor za pomoć ranjenicima. Iste godine održana je konferencija na kojoj je prohvačeno deset rezolucija koje su odredile ciljeve i radne metode. Tih deset rezolucija čine osnivačku povelju Crvenoga križa. • 1876 Preimenovan je u međunarodni odbor Crvenog Križa.

  14. ZNAK CRVENOG KRIŽA • Koristi se kao vidljiva oznaka zaštite koju pružaju ženevske konvencije. • 1864 U bitci kod Dybola (Danska) crveni križ na bijeloj podlozi prihvačen kao znak raspoznavanja sanitetskih službi oružanih snaga. • 1876. Tursko carstvo umjesto crvenoga križa koriti crveni polumjesec.

  15. HRVATSKI CRVENI KRIŽ • 1878 U Zagrebu, Dubrovniku I Zadru prve podružnice • 22.08.1991. HCK se obraća ICRC-U u svezi osamostaljenja. • 25.08.1993. Priznaje HCK za punopravnoga člana pokreta.

  16. HRVATSKI CRVENI KRIŽ • U svom radu ostvaruje humanitarne ciljeve i zadaće na području zaštite i unaprijeđenja zdravlja , socijalne skrbi, zdravstvenoga i humanitarnoga prava i zaštitu ljuskih prava. • Posebne obveze HCK izvršava u situacijama katastrofa sa posljedicama masovnih stradanja, epidemija i oružanih sukoba.

  17. HRVATSKI CRVENI KRIŽ • Od 1991. do 1998. HCK pomagao je kao stradalnicima rata 490 000 osoba. • Prikupleno je 1.1 milijuna doza krvi • Distribuirano je preko 1.5 milijun obiteljskih poruka, te obrađeno preko 28 000 zahtjeva za traženje nestalih osoba. • HCK organizira prijem, skladištenje i transport, te raspodjelu međunarodne pomoći.

  18. ŽENEVSKE KONVENCIJE • Conventio = pogodba,ugovor • 4Ženevske konvencije, koje su postale osnova za međunarodni zakon za humanitarna pitanja • Kao dio međunarodnog pravaobuhvaćaju zaštitu žrtava rata na kopnu, moru i u zraku i to, ranjenika, bolesnika, zarobljenih osoba, brodolomnika,pripadnika oružanih snaga i građana

  19. ŽENEVSKE KONVENCIJE • Povijest • Njezino donošenje usko je povezano s razvitkom Crvenog križa (osnovan 1863. također u Ženevi) • I Ženevska konvencija donešena 1864. na međunarodnoj konferenciji u Ženevi • Shodno ratnim događanjima u svijetu, poboljšavaju se stari tekstovi i zaključuju se nove Konvencije (1929. III konvencija).

  20. ŽENEVSKE KONVENCIJE • 12. kolovoza 1949. U Ženevi na Međunarodnoj diplomatskoj konferenciji utvrđeni su konačni tekstovi sve četiri Konvencije,potpisali su ih predstavnici 60 državaCrvenom križu time je nametnuta obaveza da bude spreman u svako doba i u svakoj prilici izvršavati humanitarne zadaće, koje su mu povjerene ovim Konvencijama

  21. ŽENEVSKE KONVENCIJE • I.(G1)Za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu štiti ranjene i bolesne vojnike i osoblje koje ih njeguje, zgrade u kojima su smješteni i opremu koja se koristi za njihove potrebe. Uređuje uporabu znakova: crvenog križa i crvenog polumjeseca • II.(G2) Za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moruProširuje zaštitu na mornare brodolomce i uređuje uvijete pod kojima im se može pružiti pomoć • III.(G3) se odnosi na postupanje sa ratnim zarobljenicima. Sadrži definiciju ratnih zarobljenika i propisuje način njihove opće zaštite(npr.svako teže ranjavanje ili smrt ratnog zarobljenika mora biti podložna istrazi).

  22. ŽENEVSKE KONVENCIJE • IV.(G4)se odnosi na zaštitu građanskih osoba za vrijeme rata. Propisuje način zaštite građana,prava medicinskog osoblja i dužnosti zdravstvenih radnika. • Npr.zabrana kolektivnih kazni,pljački i represija te uzimanje talaca, poštivanje i zaštita građanskih bolnica

  23. ŽENEVSKE KONVENCIJE • Dopunski protokoli 1. i 2. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih snaga i 3. o usvajanju novog karakterističnog amblema

More Related