1 / 100

OPŠTA PSIHOLOGIJA VI

OPŠTA PSIHOLOGIJA VI. SAZNANJE. POJAM I FUNKCIJA SAZNANJA. SAZNANJE/KOGNICIJA – svaki proces pomoću kog živo biće stiče saznanje o objektima oko sebe ili postaje svesno sredine u kojoj živi Dilema: kako imenovati kognitivne procese koji omogućuju saznanje?.

susan
Download Presentation

OPŠTA PSIHOLOGIJA VI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. OPŠTA PSIHOLOGIJAVI SAZNANJE

  2. POJAM I FUNKCIJA SAZNANJA • SAZNANJE/KOGNICIJA – svaki proces pomoću kog živo biće stiče saznanje o objektima oko sebe ili postaje svesno sredine u kojoj živi • Dilema: kako imenovati kognitivne procese koji omogućuju saznanje?

  3. Lok: kognicija se sastoji od niza operacija; ljudski um deluje uz pomoć pet operacija: • Percepcija ili opažanje • Retencija ili zadržavanje • Diskriminacija ili razlikovanje • Komparacija ili poređenje • Kompozicija ili sklapanje

  4. Ognjenović: zajedničke ideje u kognitivnoj obradi informacija su sledeće: • Kognitivni procesi se sastoje od niza lanaca vremenski ograničenih podoperacija, • Oni se mogu indirektno snimati praćenjem reakcionog vremena za obavljanje pojedinih podoperacija, praćenjem lokalizacije aktiviranih bioelektričnih impulsa prilikom pojedinih saznajnih procesa itd. • Percepcija, mišljenje i svi ostali kognitivni procesi sastoje se u suštini iz istih, jednostavnih podoperacija kojih ima samo tri vrste: memorija (zadržavanje informacija), kodovanje ( pretvaranje informacija iz jednog jezika simbola u drugi) i crpljenje (eksploatacija informacija)

  5. KOD • Pojam koda je jedan od najznačajnijih pojmova u kognitivnoj psihologiji • Nervni sistem čoveka poseduje sposobnost za kodiranje, tj. pretvaranje prispelih signala u bioelektrične impulse – NEUROLOŠKI KOD • KOGNITIVNI KOD – transformacija fizičke energije koja je potencijalno u stanju da postane svesna – da postane mentalni događaj

  6. KOJE FUNKCIJE ČINE KOGNICIJU?

  7. OSETI I PERCEPCIJA

  8. Kako znamo da mimo nas postoji spoljašnji svet? • osećamo ga pomoću naših čulnih organa • Koliko ima vrsta oseta i koji čulni organi nam ih prosleđuju? podražaji Nervna vlakna • oči • uši • nos • jezik • koža • ravnoteža • kinestezija • organski oseti ali i...

  9. Proces opažanja • Opažanje je polazna tačka našeg saznanja sveta. • Za bebu koja se tek rodila svet je skup nepovezanih čulnih utisaka. • Postepeno, zahvaljujući iskustvu, utisci se organizuju u celine tako da prvenstveno opažamo objektekao celine, a ne njihova pojedinačna svojstva. • Bitne zakonitosti u procesu opažanja otkrili su začetnici geštalt psihologije, pre svega Verthajmer.

  10. Opažanje: ključne reči • Kognitivni (saznajni) proces • Oset: subjektivni doživljaj pojedinih svojstava objekata • Opažaj:doživljaj celovitog objekta • Receptor: čulni prijemnik • Draž: promena u energiji koja deluje na naša čula • Pragovi osetljivosti: apsolutni (donji), diferencijalni i maksimalni (gornji) prag

  11. Pokušaj definisanja • Opažanje je složen i aktivan proces primanja, odabiranja, organizovanja, obrade i tumačenja draži koje deluju na čula i nervni sistem. • Opažanje nije verna kopija već je subjektivni odraz, na izvestan način konstrukcija stvarnosti.

  12. Opažanje = percepcija Proces kojim se čovek orijentiše među pojavama i stvarima spoljnjeg sveta - SPOZNAJNI/saznajni PROCES Spoznajni proces čine: oseti, percepcija, pažnja, mišljenje, učenje, pamćenje ... Kako da se orijentišem?

  13. DRAŽI Osnovu opažanja čini reagovanje na draži posredstvom čula Draži su stalno kretanje raznih vrsta energija, odnosno, to su fizičko-hemijske promene koje deluju na naše čulne organe I Razlikujemo: mehaničke, svetlosne, termičke i hemijske draži II S obzirom na poreklo draži, razlikujemo spoljašnje – potiču iz objektivnog sveta i unutrašnje draži – razne fizičko-hemijske promene u našem organizmu

  14. III Adekvatne i neadekvatne draži Adekvatne – one za koje su tokom evolucije formirana čula koja mogu da ih registruju Neadekvatne draži: magnetizam, električne draži i radioaktivnost – za njih ne postoje adekvatna čula koja mogu da ih registruju Ćelije koje su posebno specijalizovane za prijem draži su čulne ćelije tj receptori

  15. Šta su oseti? Oseti - odrazi pojedinih svojstava predmeta i pojava spoljnjeg sveta u našoj svesti Oset - svest o draži koja je delovala na čulni organ

  16. Draž deluje na čulni organ, u čulnim ćelijama izaziva određeni fiziološki proces – nervno uzbuđenje/nadražaj, koje se potom prenosi senzitivnim putevima do određenih delova moždane kore gde se javlja doživljaj svesnosti draži (oset) • Donji prag draži – najmanja jačina draži koja je neophodna da bi došlo do prvog, najmanjeg osećaja • Osetljivost pojedinih organa ljudi – posledica različitog najmanjeg praga draži

  17. OSETI Oseti vida, sluha, ukusa,mirisa, dodira i pritiska, oseti za toplo i hladno, oseti bola, kinestatički, statički i organski ... Za fizičku aktivnost, sport i rekreaciju, posebno su značajni kinestetički i statički oseti Kinestetički oseti –obaveštavaju nas o pokretima ruku i nogu, prstiju...pokretima delova tela. Od njih zavisi usklađivanje rada mišića i veština izvođenja raznih pokreta. Čulne ćelije za ove osete nalaze se u mišićima, tetivama i zglobovima Statički oseti –obaveštavaju o položaju i promeni položaja našeg tela i glave, što omogućuje da održavamo ravnotežu, ocenjujemo položaj našeg tela i doživljavamo razne vrste kretanja tela – horizontalno, vertikalno i rotaciono

  18. OPAŽAJ I OPAŽANJE Oset – svest o pojedinom svojstvu, osobini predmeta Opažaj – doživljaj predmeta u celini

  19. Oset i opažaj - razlike

  20. Oseti vs. percepcija Vidim nešto okruglo. Vidim nešto crveno. Vidim nešto maleno. Dodirujem nešto glatko. Osećam ugodan miris. Percipiram jabuku. OSETI doživljaji izazvani neposrednim delovanjem draži na čulne organe PERCEPCIJA aktivni proces organizovanja, integrisanja i interpretiranja čulnih informacija

  21. OPAŽANJE Složen proces koji se sastoji od nekoliko procesa: Izbor ili selekcija draži Grupisanje draži u celinu Davanje smisla (tumačenje) tim celinama

  22. Od čega zavisi naše opažanje? Fizikalni faktori: intenzitet, trajanje i struktura podražaja Fiziološki faktori: osobine osetnog analizatora i opšte stanje organizma Psihološki faktori: osobine koje čine psihički život pojedinca i u skladu sa kojima on tumači podražaje iz okolnog sveta, daje im značenje i interpretira ih. Faktori subjektivnih razlika u percepciji.

  23. 1 2 3 4 5 6 7 8 neprijatno prijatno Uticaj pojedinih faktora na percepciju Pred vama se nalazi slika bankarskog službenika koji je za vreme pljačke spasao život samohranoj majci dvoje dece. Slika osobe XY ZADATAK: Na skali od 1 do 8 procenite stepen prijatnosti njegovog lica.

  24. 1 2 3 4 5 6 7 8 neprijatno prijatno Uticaj pojedinih faktora na percepciju Pred vama se nalazi slika čoveka koji trenutno služi doživotnu zatvorsku kaznu zbog ubistva svoje žene i njihovog 2-godišnjeg unuka. Slika osobe XY ZADATAK: Na skali od 1 do 8 procenite stepen prijatnosti njegovog lica.

  25. Uticaj pojedinih faktora na percepciju • vrsta informacija • količina informacija pretpostavlja se da će manipulacija uputstvom delovati na procenu Slika osobe XY

  26. Uticaj pojedinih faktora na percepciju • motivacija • stav • društveno-kulturni uticaji • percepcija boli (Mediteran vs. Skandinavija)

  27. Uticaj pojedinih faktora na percepciju • očekivanje • sličnost sa prethodnim iskustvom 1. grupa 2. grupa

  28. OPAŽANJE Veliku ulogu u opažanju ima naše iskustvo i motivacija Npr. fudbalsku utakmicu gleda stručnjak ili neko ko malo poznaje fudbal Jednu istu utakmicu različito će videti i analizirati dva navijača koji navijaju svaki za svoj tim

  29. Neki zakoni percipiranja Nemački naučnici “Geštaltisti” /geštalt =celina, struktura/ Formirali zakone percepcije koje važe za sve ljude na zemlji bez obzira na razlike u kulturama

  30. Grupisanje draži u celine • U opažaju postoji tendencija da se lakše opažaju kao celina konfiguracije draži koje su simetrične, uravnotežene, skladne, potpune, stabilne. • Prema shvatanju geštaltista, ova tendencija je urođena. • Može da utiče i na proces rešavanja problema (primer: povezivanje 9 tačaka)

  31. Zakonitosti grupisanja draži u celine • Princip blizine • Princip sličnosti • Princip dobre forme (principi simetričnosti i zatvaranja) • Princip zajedničke sudbine

  32. Šta vidite na slici?

  33. Princip blizine Slične strukture koje su međusobno blizu doživljavamo kao celinu!

  34. Šta vidite na slici?

  35. Rešite zadatak: Kroz 9 tačaka treba proći s četiri ravne crte ne dižući olovku sa papira

  36. Rešenje 1 4 3 2

  37. Princip zatvorenosti Međusobno udaljene strukture doživljavamo kao celine Problem sa tačkama i linijama predstavlja poteškoću zbog principa zatvorenosti i dobre forme. Pogled na 9 tačaka nam odmah stvara sliku kvadrata i tražimo rešenje u okviru kvadrata što niko nije rekao pri postavci zadatka.

  38. Princip dobre forme Svaka od krivulja pokazuje neku svoju pravilnost, “logičnost” ili “dobru formu” Primena: ako se pravi grafik značajno je da svaka linija bude drugačija kako bi se mogla percipirati kao celina

  39. Princip dobre forme

  40. Princip dobre forme

  41. Šta vidite na slici?

  42. Princip istovrsnih znakova Sklonost da istovrsne znakove doživljavamo kao strukturu za koju je nekako samo po sebi razumljivo da njeni elementi idu zajedno. Zato vidimo redove, a ne kolone

  43. Šta vidite na slici?

  44. Šta vidite na slici?

  45. Šta vidite na slici?

  46. Zakon lika i pozadine Vidimo u zavisnosti od toga šta smatramo likom, a šta pozadinom!

  47. Kontrast i asimilacija • Iste draži možemo da opažamo kao različite zavisno od celokupnog opažajnog polja • Kontrast-tendencija ka povećanju razlika u intenzitetu draži između figure i pozadine • Asimilacija-tendencija ka smanjenju razlika u intenzitetu draži između figure i pozadine

  48. Asimilacija

More Related