Knji evnost
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 27

književnost PowerPoint PPT Presentation


  • 289 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

književnost. Pokušaj odgovoriti na ova pitanja. Kako prepoznaješ književno djelo? Zašto nastaju književna djela? Zašto ih čitamo ? Zašto analiziramo i tumačimo književna djela? NEMA JEDNOG TOČNOG ODGOVORA NA OVA PITANJA. Razmišljaj dalje.

Download Presentation

književnost

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Knji evnost

književnost


Poku aj odgovoriti na ova pitanja

Pokušaj odgovoriti na ova pitanja.

Kako prepoznaješ književno djelo?

Zašto nastaju književna djela?

Zašto ih čitamo ?

Zašto analiziramo i tumačimo književna djela?

NEMA JEDNOG TOČNOG ODGOVORA NA OVA PITANJA.

Razmišljaj dalje.

Sjeti se jedne lektire koju si posebno zavoljela / zavolio. Zašto?

Sjeti se jedna pjesme koju znaš napamet i s radošću je govoriš.

Koje ti je djelo koje smo prošle godine obrađivali na satu ostalo u posebno dragoj uspomeni?

I dalje: sjećamo li se djela koja smo obradili zbog njihove ljepote ili zbog nečega što su pobudila u nama?


Knji evnost1

KNJIŽEVNOST

  • KNJIŽEVNOST JE UMJETNOST RIJEČI.

  • KNJIŽEVNOST NAM PRIKAZUJE STVARNOST NA POSEBAN NAČIN.

  • KNJIŽEVNOST NAS POTIČE DA MAŠTAMO, RAZMIŠLJAMO O SEBI, O DRUGIMA, O SVIJETU ČIJI SMO DIO.

  • KNJIŽEVNOST NAS UČI POMOĆU SLIKA I PRENESENIH ZNAČENJA.

  • Što je za tebe književnost?


Zamisli

Zamisli

  • Zamisli brdo književnih djela koje si pročitala / pročitao otkako ideš u školu.

  • Zamisli šumu književnih djela kroz koja ćeš se probijati do kraja školovanja.

  • Zamisli rijeku književnih djela koja struji kroz tvoje misli i osjećaje.

  • Zamisli planinu napisanih književnih djela koja čekaju svog čitača.

  • Zamisli more nenapisanih književnih djela koja čekaju svog pisca.

  • KOJI SI KNJIŽEVNI LIK U OVOM PEJZAŽU RIJEČI?


Razmisli

RAZMISLI!

TI NISI KNJIŽEVNI LIK!

Ti si stvarna osoba kojoj sva ova djela ponekad stvarno idu na živce!

Ti si stvarna osoba koja tu i tamo ima pametnijeg posla od čitanja književnih djela.

TI SI STVARNA OSOBA U STVARNIM SVIJETU.

KAKVE KORISTI IMAŠ OD ČITANJA KNJIŽEVNIH DJELA?


Odlu i zaklju i

ODLUČI , ZAKLJUČI...

  • Hoćeš li s radošću tumarati pejzažom riječi?

  • Hoćeš li tražiti svoj put?

  • Ili ćeš čekati da te netko povede?


Vjeruje li mi

VJERUJEŠ LI MI...

  • KAD TI KAŽEM DA JE KNJIŽEVNOST ZA TEBE KORISNA?

  • VJERUJEŠ?


Evo ti savjet

Evo ti SAVJET:

  • OLOVKA PIŠE, GUMICA BRIŠE, NI U ŠTO NE VJERUJ ISUVIŠE!


Ti odlu uje

TI ODLUČUJEŠ!

  • Nema lijevka za ulijevanje znanja iz književnosti u tvoju glavu!

  • Književnost je za tebe korisna samo ako ti odlučiš tako!

  • KNJIŽEVNOST JE NAČIN SPOZNAVANJA SVIJETA KROZ

  • RIJEČ.

  • KNJIŽEVNOST PIŠU LJUDI KOJI SE CIJELI ŽIVOT ČUDE SVIJETU I OTKRIVAJU GA.

  • I OTKRIVENO ŽELE PODIJELITI S TOBOM.

  • Tko želi čuti, čuje.

  • Tko želi znati, zna.


Ponovit emo to znamo

Ponovit ćemo što znamo!

  • Da bismo se u svijetu književnosti lakše snašli, u školi učimo postupke za analizu književnih djela.

  • Ti postupci pomažu nam da interpretiramo (protumačimo, objasnimo) književno djelo.

  • Razni pojmovi, podjele i analitički postupci nisu, dakle, sami sebi svrhom. Oni imaju smisla ako nam pomažu da razumijemo i zavolimo književno djelo.


Knji evni rodovi

Književni rodovi


Ve su stari grci podijelili knji evnost na tri knji evna roda

VEĆ SU STARI GRCI PODIJELILI KNJIŽEVNOST NA TRI KNJIŽEVNA RODA.

Bogme, da su stari Grci živjeli u ovoj zbrci, sumnjam da bi Grci stari izmislili sve te stvari!


Knji evni rodovi1

Književni rodovi


Lirika

LIRIKA

Lirikom zovemo pjesme i prozne oblike koji iskazuju najdublje osjećaje.

Naziv lirika nastao je u staroj Grčkoj. Lirske pjesme pjevale su se ili govorile uz pratnju glazbenog instrumenta koji zovemo lira.

Prema legendi, liru je izumio grčki bog Hermes. Okvir za liru napravio je od oklopa kornjače. Hermes se zbog svoje snalažljivosti i muzikalnosti tako svidio Zeusu da ga je primio na Olimp, u društvo bogova.


Lirske knji evne vrste

Lirske književne vrste

  • DJEČJA PJESMA

  • LJUBAVNA PJESMA

  • PEJZAŽNA PJESMA

  • ŠALJIVA (HUMORISTIČNA) PJESMA

  • HAIKU

  • PJESMA U PROZI

  • DOMOLJUBNA PJESMA

  • HIMNA


Prisjeti se prolistaj prona i

PRISJETI SE, PROLISTAJ, PRONAĐI!

  • Za svaku lirsku književnu vrstu pronađi najmanje jedan primjer.

  • Ispisuj primjere na jedan list papira. Uz naziv djela uvijek navedi puno ime i prezime pisca. Tako ćeš ih lakše zapamtiti.

  • Nemoj nabrajati djela tražeći ih u kazalu. Prolistaj čitanku ili bilježnicu i pokušaj odrediti temu pjesme.

    TEMA JE ONO O ČEMU PJESMA PJEVA. TEMA SE ISKAZUJE SAŽETO, JEDNOM REČENICOM ILI SAMO SKUPOM RIJEČI.


Lirsko epska pjesma

Lirsko-epska pjesma

  • Lirsko-epska pjesma ima jednostavnu radnju, ali je ta radnja samo podloga za iznošenje osjećaja.

  • Od lirsko-epskih vrsta, mi smo obradili BALADU.

  • Balada je lirsko-epska pjesma s tužnim završetkom.

  • PRISJETI SE!

  • Tko je napisao baladu Stric-vujc? Što je tema balade? Kojim je narječjem pisana? Zašto nam je balada bila i humoristična (šaljiva) i tragična (vrlo tužna)?

  • Na kakva nas razmišljanja navodi ova balada? Izrazi jednom rečenicom ideju balade.

  • ISTRAŽI!

  • Ova balada pripada zbirci Balade Petrice Kerempuha. Tko je Petrica Kerempuh? Gdje se u Zagorju nalaze skulpture Petrice Kerempuha? Koji je zagorski poznati kipar izradio ove skulpture?


Dijalektna pjesma

Dijalektna pjesma

  • Dijalektna pjesma je pjesma pisana u nekom narječju (dijalektu).

  • S obzirom na temu, dijalektna pjesma može biti pejzažna, šaljiva...

  • Sjeti se:

    Koju smo šaljivu (humorističnu) dijalektnu pjesmu obrađivali?

    Koju smo pejzažnu dijalektnu pjesmu obrađivali?

    MOŽEŠ LI SVOJIM RIJEČIMA OBJASNITI ŠTO JE ZAVIČAJNA POEZIJA?


Knji evnost

Stih

  • Stih je jedan ili više redaka u pjesmi koji tvori značenjsko, ritmičko i zvukovno jedinstvo.

  • NEMOJ OVO NAUČITI NAPAMET! Važno je da svojim riječima objasniš i u pjesmi pokažeš što je stih.

  • Stihovi se u pjesmi mogu, ali ne moraju rimovati.

  • SLOBODNI STIHOVI SE NE RIMUJU.

  • VEZANI STIHOVI ZOVU SE TAKO JER SU RITMIČKI VEZANI RIMOM.

  • Prolistaj svoju čitanku za 6. razred i otkrij koje su pjesme pisane vezanim stihom, a koje slobodnim stihom.


Strofa

strofa

  • Strofa je skup stihova koji čine značenjsko jedinstvo.

  • Strofe su međusobno odijeljene razmacima.

  • Razlikujemo vrste strofa s obzirom na broj stihova (redaka) u svakoj strofi: jednostih ili monostih, dvostih ili distih, trostih ili tercina, četverostih ili katrena...

  • PRONAĐI U ČITANCI ZA 6. RAZRED PRIMJERE PJESAMA S RAZLIČITIM VRSTAMA STOFA.


Motivi i pjesni ke slike

MOTIVI I PJESNIČKE SLIKE

  • Motivi su osnovne, pokretačke riječi oko kojih pjesnik gradi pjesmu.

  • Na motivima se grade pjesničke slike.

  • Pjesničke slike pisac oblikuje u stihove i strofe.

  • Kako to izgleda u pjesmi?

    Motivi (što pjesnik prvo uočava, što ga zaokuplja):

    šumski put

    sjena i svjetlo na putu

    Pjesnička slika (slika koju nam pjesnik želi predočiti):

    vesela igra svjetla i sjene na šumskom putu

    Strofa kojom pjesnik iskazuje svoj doživljaj puta:

    “Čez šumo vodi mali pot,

    Od lada plav, od sonca žot.”


Vrste pjesni kih slika

Vrste pjesničkih slika

  • Na primjeru pjesme Ivana Gorana Kovačića Mali pot prepoznaj različite vrste pjesničkih slika.

  • PRISJETIMO SE!

    -vizualna pjesnička slika

    “Vozi za vozom se voz...”

    -akustična pjesnička slika:

    “stari zazvonel je zvon..”

    -taktilna pjesnička slika:

    “Dugi taj dan je bil vruč...”

    -olfaktivna pjesnička slika

    “Svileno seno diši...”

    SLIKE SU ČESTO IZMIJEŠANE, JER MI SVIM ČULIMA (OSJETIMA) DOŽIVLJAVAMO SVIJET OKO NAS!


Stilski postupci stilska sredstva

Stilski postupci (stilska sredstva)

  • Pronađi u čitanci za šesti razred primjere za stilske postupke.

  • EPITET – ukrasni pridjev

  • ONOMATOPEJA – oponašanje zvukova iz prirode

  • PERSONIFIKACIJA – pridavanje ljudskih osobina biljkama, životinjama, stvarima i pojavama

  • USPOREDBA (POREDBA) – neuobičajeno uspoređivanje

  • KONTRAST (SUPROTNOST) – navođenje suprotnosti

  • PONAVLJANJE – ponavljanje riječi i skupova riječi

  • NABRAJANJE – nabrajanje riječi i skupova riječi


Ritam

Ritam

  • Svaki čovjek ima osjećaj za ritam. Ritam je prisutan svuda u prirodi : ritam koraka, ritam kišnih kapi, šuštanje trave... Glazba ima ritam, govor ima ritam.

  • Pjesnik u pjesmi naglašava ritam izmjenom naglašenih i nenaglašenih slogova, različitom dužinom stihova, naglašavanjem pojedinih riječi, nabrajanjem...

  • PRIMJER

    ve SE le se LJU di

    ve SE le se DJE ca

    i STA ro i MLA do...


Kompozicija

Kompozicija

  • Lirska pjesma komponirana je (sastavljena) od stihova i strofa.

  • Pjesnik oblikuje svoje motive i pjesničke slike u stihove i strofe koristeći se različitim stilskim postupcima.

  • Kada govorimo o kompoziciji pjesme, mislimo na sve elemente koji tvore njezino jedinstvo.

  • NIJE VAŽNO ZNATI RASTAVITI PJESMU NA SVE KOMPOZICIJSKE DIJELOVE, NEGO OBJASNITI KAKO ONI PRIDONOSE JEDINSTVU PJESME.


Zvu anje i zna enje

Zvučanje i značenje

  • Lirsku pjesmu slušamo i doživljavamo. Nije nam važno samo značenje, nego se značenje i zvučanje stapaju u jednu cjelinu, u jedan doživljaj. Zato je važno čitati pjesmu i u sebi i naglas – tako se upoznajemo i sprijateljujemo s njom.

  • Kada čitamo i izgovaramo pjesmu, koncentriramo se na riječi pjesme, a ne na zvukove izvana. Lirska pjesma je najsličnija razgovoru sa samim sobom.

  • KAKO RAZGOVARAMO SA SOBOM?

    ISKRENO I U TIŠINI.


Poklon za kraj prvog dijela budi tih budi strpljiv budi uporan

Poklon za kraj (prvog dijela):Budi tih, budi strpljiv, budi uporan!


  • Login