Download
1 / 9
130 likes | 420 Views
Dr. sc. Anđelko Milardović. Nacionalizam. Hrvatski studiji Suvremene političke ideje i ideologije 9. siječnja 2007. Struktura predavanja. Pojmovi i određenje…………………………………. 3 - 5 Evolucija nacionalizma……………………………….... 6 Teorije nacionalizma…………………………………… 7
E N D
Dr.sc. Anđelko Milardović Nacionalizam Hrvatski studiji Suvremene političke ideje i ideologije 9. siječnja 2007.
Struktura predavanja • Pojmovi i određenje………………………………….3 - 5 • Evolucija nacionalizma………………………………....6 • Teorije nacionalizma……………………………………7 • Tipovi nacionalizma…………………………………….8 • Nacionalizam u doba globalizacije……………………9 2
Pojmovi i određenje Prema K. W. Deutschu • Narod - grupa ljudi s komplementarnim navikama komunikacije • Nacija - narod koji je preuzeo nadzor na nekim institucijama državne prisile, što na kraju može dovesti do stvaranja potpuno razvijene nacionalne države • Nacionalizam - preferiranje natjecateljskih interesa nacije i njenih članova nad interesima drugih nacija 3
Pojmovi i određenje • U 19. i 20. stoljeću – s polazištem u Europi – pojmovi nacija, nacionalna država i nacionalizam postaju središnjim pojmovima političke integracije • Moderne su nacije nastale: • Kao revolucionarna nasljeđa starijih velikih država • Od nekadašnjih kolonija koje su se same oslobodile • Kao posljedica dogovora vođenog “odozgo” • Kao projekt sekularizacije i modernizacije skupine intelektualaca, vojske ili političara • Kao rezultat građanskih ratova vođenih uz pomoć ili bez pomoći vanjskih sila 4
Prema teoriji nacionalizma kao fundamentalne vrijednosti ističu se: • Očuvanje obilježja identiteta (suživot, jezik, kultura, povijest, tradicija) – dodatno učvršćeno vjerom u zajedničko podrijetlo • Nezavisnost, blagostanje i veličanje vlastite nacije Tu se isprepliću međusobno jedva odvojivi objektivni i subjektivni čimbenici, mitovi i manipulacije Pojmovi i određenje 5
Evolucija nacionalizma • Nacija-država je rođena u Europi s Westphalskim ugovorom 1648. • Tek tijekom 19. st. dolazi do širenja nacija (borba između nacionalističkih pokreta i starih autokratskih režima) • I. svj. rat obilježio je konačni raspad mnogih multinacionalnih država (Otomansko carstvo, Austro-Ugarsko carstvo…) • U 20. st. je došlo do uspona nacionalizama u cijelom svijetu s raspadom kolonijalnih carstava, Sovjetskog Saveza i drugih multinacionalnih država • S druge strane, krajem 20. st. dolazi do suprotnih trendova (tzv. anti-nacionalističkih) – npr. Europska unija 6
Teorije nacionalizma • Svi se slažu u tome da je nacionalizam moderan pokret i ideologija • Rane teorije nacionalizma smatraju da su postojanje i granice nacije prirodna posljedica etniciteta i zemljopisnog smještaja • Krajem 20. st., u okviru postmodernističke paradigme, teoretičari počinju promatrati koncept nacija kao društveno konstruirani fenomen • B. Anderson: nacija – zamišljena zajednica • E. Gellner: nacionalizam nije buđenje samosvijesti nacije, već nacionalizam stvara naciju tamo gdje ne postoji • I Anderson i Gellner smatraju pojavu tiskarstva i kapitalizma nužnim faktorima za nastanak nacionalizma • A. Smith: daje sintezu postmodernističke i tradicionalne teorije; po njemu su preduvjeti za formiranje nacije: • Trajna domovina (trenutna ili povijesna) • Visok stupanj autonomije • Neprijateljsko okruženje • Zajednička sjećanja o bitkama • Sveta mjesta • Jezik i pismo • Posebni običaji • Povijesni zapisi i sjećanje 7
Tipovi nacionalizma • Nacionalizam se može manifestirati kao dio službene državne ideologije ili kao populistički pokret • S obzirom na oblik izražavanja može biti: • Građanski nacionalizam –država izvodi politički legitimitet od aktivne participacije građanstva (“volja naroda”) – J. J. Rousseau • Etnički nacionalizam – država izvodi politički legitimitet iz povijesnih, kulturnih ili tradicionalnih skupina, etniciteta (Herder) • Romantični nacionalizam (ili organski) – oblik etničkog nac.; država izvodi legitimitet kao prirodni (organski) produžetak zajedničke rase • Kulturni nacionalizam – kultura kao glavni element konstitucije nacije • Državni nacionalizam – oblik građanskog nac.; nacionalni osjećaji imaju prioritet pred univerzalnim pravima i slobodama; u konfliktu s principima demokratskog društva • Religijski nacionalizam – država izvodi legitimitet iz zajedničke religije • Tzv. “banalni nacionalizam” – koncept uveo M. Billig – postojanje svakodnevnih teže uočljivih elemenata nacionalizma koji utječu na oblikovanje načina mišljenja nacije 8
Nacionalizam u doba globalizacije • Slabljenje nacionalizma pred globalnim silama koje prelaze granice nacionalnih država? • Budućnost nacionalne države u međunarodnom (globalnom) sustavu? • Globalizacijski poticaji na političkom, gospodarskom i društveno-kulturološkom planu; razvoj makroregija (EU) • Stvaranje transnacionalnih tvorevina, sve više neovisnih o nacionalnim državama • Slabljenje suvereniteta nacionalne država • Međutim, nacionalizam i dalje postoji kao odgovor na te trendove; kod mnogih ljudi je i dalje snažan osjećaj identiteta i pripadnosti naciji 9
