Mladi pred izazovom nastavka obrazovanja

1. Mladi pred izazovom nastavka obrazovanja Nedjeljko Marković, dipl. socijalni radnik PRAGMA, Maksimirska 51a/II, Zagreb www.udruga-pragma.hr, markovic@udruga-pragma.hr tel. 01 7789 950, faks: 01 7789 951, mob. 098 1759 390

2. Europska istraživanja i studije o mladima (Ilišin, 2003.) polaze od toga koliko je nužno “ponovno promišljanje omladine u terminima priznavanja i respektiranja mnogih pozitivnih doprinosa koje mladi ljudi mogu dati i daju zajednicama u kojima žive”, čime bi se prevladao “predominantno negativan imidž mladih”, koji su viđeni kao izvor problema ili kao skupina koja je u problemima. ponoVNO PROMIŠLJANJE O MLADIMA – PREVLADAVANJE NEGATIVNOG IMIDŽA

3. Razmišljanja mladih o potrebama/RJEšenjima Mladi smatraju da je rješenje u: • osiguravanje jednakih mogućnosti u obrazovanju • osiguravanje jednakih mogućnosti u zapošljavanju Mladi o mladima: • nizak životni standard • nedostatak životne perspektive • nezaposlenost

4. Trendovi i uključenost u političke procese Mladi u Hrvatskoj prate svjetske trendove: Mladi žele biti uključeni u političke procese prije svega na lokalnim razinama mladi misle da slika njihove nezainteresiranosti za politiku zapravo odražava nedostatak sredstava, informacija i osposobljenosti za primjereno djelovanje. Engleska politika za mlade (Youth Matters: Next Steps, 2006., Terry 2007.): ponuditi mladima više od „činjenja nečega i posjećivanja mjesta“, ohrabriti mlade da volontiranju, osigurati mladima informacije, smjernice i savjete koji su im potrebni te pružiti posebnu potporu mladima s posebnim potrebama. • povlače se u prostor privatnosti • smanjuju interes za društveni i politički angažman

5. Jedan od najistaknutijih teoretičara socijalne politike Gesta Esping-Andersen (2001.) naglašava da mladi često imaju teškoće “kretanja u život”, da jednostavno obave prijelaz škola-karijera ili da osnuju vlastitu obitelj. • U Južnoj Europi mladi često mogu očekivati da će tri godine biti nezaposleni, a to je jedan od glavnih uzroka pada fertiliteta. Gesta esping-andersen: „Kretanje u život”

6. U Hrvatskoj danas oko 98% djece sudjeluje u obveznom osnovnom obrazovanju, a podaci o sudjelovanju mladih u srednjoškolskom obrazovanju su nedostatni i nepouzdani te se kreću u rasponu od 61,5 – 65%. • Što se tiče visokog obrazovanja, u njemu mladi sudjeluju s oko 31,3% (Ilišin, Mendeš i Potočnik, 2003). • Među mladima, posebice adolescentima, osobito zabrinjava skupina onih koji ne pohađaju ili nisu završili osnovnu ili srednju školu. • Među mladima do 29 godina njih 16,5% nema nikakve kvalifikacije (Ilišin, Mendeš i Potočnik, 2003). • Ova skupina je izrazito socijalno ranjiva jer je izložena rizicima siromaštva (ograničena mogućnost zapošljavanja, rad u slabije plaćenim poslovima, češća razdoblja nezaposlenosti) i razvoja društveno neprihvatljivog ponašanja. mladi u rizicima – mladi koji odustaju od obrazovanja (I)

7. Mlade osobe koje žive u seoskim područjima ili u manjim gradovima imaju veću vjerojatnost ranijeg napuštanja škole zbog suženog izbora obrazovnih usmjerenja, slabo organiziranog prijevoza do udaljene škole i nedovoljnih potpora iz zajednice. • „U trenutku dok se razmišlja o problemu, učenici razmišljaju o tome da odustanu od školovanja zbog previsokih troškova, a kako je poručio mladić iz Račinovaca – Vlada je uvela obvezno školovanje, no može li si to svatko priuštiti?“ mladi u rizicima – mladi koji odustaju od obrazovanja (II)

8. Država: • Ustav RH • Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava 2008.-2011. godina • Nacionalni program za mlade od 2009. do 2013. godine Organizacija civilnog društva: • rade s mladima (socijalne usluge) • nude mogućnost „vježbanja demokracije” • otvaraju prostor za djelovanje mladih u „drugačijim” područjima rada (npr. skrb o starijima; osobama s invaliditetom; djecom) država i organizacijE civilnog društva

9. Jedna od mjera ROP Zadarske županije je i promicanje socijalne uključenosti • Kao problem je prepoznati da se mladi teško uključuju na tržište rada Mladi u zadarskoj županiji