1 / 33

Povijesni razvoj kartografije

Povijesni razvoj kartografije. Iva Mihalic Maja Mikulić. SADRŽAJ. Uvod Počeci kartografije Kartografija starog vijeka Srednjovjekovna kartografija Rano novovjekovna kartografija Razdoblje sustavnih izmjera u Hrvatskoj Suvremeni kartografski izvori Zaključak. 1. UVOD.

stacey
Download Presentation

Povijesni razvoj kartografije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Povijesni razvoj kartografije Iva Mihalic Maja Mikulić

  2. SADRŽAJ • Uvod • Počeci kartografije • Kartografija starog vijeka • Srednjovjekovna kartografija • Rano novovjekovna kartografija • Razdoblje sustavnih izmjera u Hrvatskoj • Suvremeni kartografski izvori • Zaključak

  3. 1. UVOD • Kartografija je znanost o povijesti, načinima prikaza, izrade, upotrebe i održavanja kartografskih prikaza površine Zemlje i nebeskih tijela • 1995. g. kartografija je definirana kao disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i proučavanjem karata

  4. 2. POČECI KARTOGRAFIJE • Susrećemo je već u starim kulturama Mezopotamije, Egipta, Kine i Indije • Najstariji sačuvani kartografski spomenik predstavlja glinena pločica otkrivena kod grada Harrana iz vremena oko 3800. g. pr. Krista • Najstariji sačuvani plan grada je grad Nippur iz oko 1500. g. pr. Krista

  5. Antička karta Nippura http://oi.uchicago.edu

  6. Riječ kartografija kao oznaka znanstvene discipline javlja se tek u 19. stoljeću • Prvi ju je upotrijebio portugalski znanstvenik i povjesničar geografije Manuel Francisco de Santarem 1839. g.

  7. 3. KARTOGRAFIJA STAROG VIJEKA • Izvori nisu poznati u originalu • Sadržaj sačuvan u pisanim povijesnim izvorima STAROGRČKI IZVORI • Prvu kartu koja prikazuje Ilirik je napravio Anaksimander iz Mileta (611.–546.pr.Kr.) • Na njoj se vidjelo Jadransko more kao poveći zaljev Jonskog mora, najveći dio prikaza zauzimala je Grčka, a ostale su zemlje znatno umanjene

  8. Starogrčka kartografija se oslanjala na dostignuća tadašnjih znanstvenika i filozofa - nemaju praktičnu upotrebu • Drugi dio je imao praktičnu vrijednost - iskustvo pomoraca tzv. periplusi • Pseudo-Skilaksov periplus iz 355.god. pr.Kr.

  9. HELENSKA KULTURA • Klaudije Ptolemej (87. – 150.) djelo ''Geografija'' • atlas tada poznatog svijeta • sva tadašnja geografska znanja o poznatom svijetu • Uvođenje stupanjske mreže, odnosno kartografske projekcije njegova najveća zasluga

  10. http://en.wikipedia.org/wiki/Ptolemy Klaudije Ptolemej Ptolemejeva karta svijeta

  11. 4. SREDNJOVJEKOVNA KARTOGRAFIJA • Srednjovjekovna kartografija se oslanjala na rimsku kartografiju RANOSREDNJOVJEKOVNA KARTOGRAFIJA • Tip ranokršćanske karte svijeta u pravilu je okrugao, s Jeruzalemom ili Rimom u njezinu središtu – T-karte

  12. Zemlja se sastoji od okrugle ploče koju čine tri kopna: Europa, Azija i Libija (Afrika). Njih je međusobno dijelilo Sredozemno, Egejsko i Crno more • Karta svijeta Beatusa iz 8. st. • Kartu svijeta iz Ebstorfa 1235. g. Izradio je Gervasius von Tillbury • Herefordska karta svijeta nastala oko 1290. g. • Psalterova karta iz 1250. godine s prikazom Adama i Eve

  13. Herefordska karta svijeta http://hr.wikipedia.org/wiki/Karta )

  14. POJAVA I RAZVOJ PORTULANA • U razvoju pomorstva ulogu imao kompas – 11.st. Europa • 13.st. rukopisne pomorske karte – portulani • kompasna ruža vjetrova - sadrži 32 smjera: • kardinalne i interkardinalne vjetrove te po još jedan pravac između njih (četvrt vjetrovi)

  15. Portulan Mediterana www.culture.gouv.fr

  16. Najstariji očuvani srednjovjekovni portulan je tzv. Pisanska karta s kraja 13. stoljeća. • Preokret u prikazivanju Zemljine površine, vraćanje geografskoj stvarnosti

  17. 5. RANONOVOVJEKOVNA KARTOGRAFIJA • Ponovno otkrivanje znanstvenih dostignuća grčkih kartografa • Obnova Ptolemejeve ''Geografije'' Karta svijeta iz Ptolemejeve ''Geografije'' http://www.mlahanas.de

  18. NIZOZEMSKA KARTOGRAFIJA • Od 1570. do 1670. godine jedna od najvažnijih kartografija ranog novog vijeka • Nizozemske karte donose izniman napredak • Postaje važno umjetničko oblikovanje • Prve zbirke karata - atlasi - razdoblje atlasne kartografije

  19. Abraham Ortelius (1527. – 1598.) -sakupljač i izdavač karata • Theatrum Orbis Terrarum Theatrum Orbis Terrarum http://en.wikipedia.org/wiki/Abraham_Ortelius

  20. Gerhard Mercator (1512. – 1594.) • atlasne karte izrađivao sam • 1569.g. izdao kartu svijeta u novoj, Mercatorovoj projekciji • ''Atlas sive Cosmographicae'' Moderna Mercatorova projekcija http://www.math.ubc.ca

  21. Mercatorova karta svijeta iz 1569. godine http://www.math.ubc.ca

  22. 6. RAZDOBLJE SUSTAVNIH IZMJERA U HRVATSKOJ • 18. stoljeće • Terenski rad temeljna metoda • Habsburški vojni topografi - niz regionalnih i preglednih karata hrvatskih zemalja • Vojna upotreba – napredak u predodžbi konfiguracije terena

  23. PRVA SUSTAVNA TOPOGRAFSKA I EKONOMSKA JOZEFINSKA IZMJERA • potreba za jedinstvenom izmjerom cijelog područja Monarhije • 1757. godine - štab za izradu karata i planova • Od 1763. do 1787. godine snimljeno 5400 listova topografske karte u mjerilu 1:28 000 - jozefinske topografske karte

  24. Prva sustavna topografska izmjera hrvatskih zemalja (1774.-1785.) - nisu bile obuhvaćene Istra i Dalmacija • DRUGA SUSTAVNA TOPOGRAFSKA I KATASTARSKA FRANCISKANSKA IZMJERA • 1806.-1869. godine • izmjera hrvatskih zemalja obavljena je od 1821. do 1869. godine • uključene Istra i Dalmacija

  25. Visinske kvote izražavane u bečkim hvatima • 3333 lista • Franciskanski katastar prvi katastar hrvatskih zemalja • planovi izmjere i danas se upotrebljavaju za oko 70% teritorija Hrvatske

  26. TREĆA ILI FRANCJOZEFINSKA TOPOGRAFSKA IZMJERA • Vojnogeografski institut u Beču od 1869. do 1887. proveo je novu francjozefinsku izmjeru Austro-Ugarske na temelju koje je nastala topografska karta u mjerilu 1:75 000.

  27. PRVA HIDROGRAFSKA IZMJERA HRVATSKE OBALE JADRANA • kartografski prikazi Jadrana javljaju se vrlo rano, ali pomorske karte tek početkom 19. stoljeća • za vrijeme francuske vladavine od 1806. do 1809. g. • prvi hidrografski atlas Jadrana

  28. Od 1820. do 1822. austrijska mornarica izmjerila priobalni pojas Istre i Dalmacije - prve navigacijske karte Jadranskog mora • 1866. god. nova hidrografska izmjera • Od 1870. do 1874. generalna karta Jadranskog mora u mjerilu 1:1 000 000

  29. 7. SUVREMENI KARTOGRAFSKI IZVORI • Usporedbom starih i novih kartografskih izvora istog područja dobivamo uvid u trend transformacije promatranog područja – ekopovijest • Topografske karte, katastarski planovi, osnovne državne karte, pomorske karte i planovi gradova • Četvrtu sustavnu topografsku izmjeru Republike Hrvatske izveo je Vojnogeografski institut od 1947. do 1967. godine

  30. Prema početnom meridijanu u Greenwichu • Od 1968. do 1981.g. topografska karta 1:25 000 obnovljena je fotogrametrijskom izmjerom Fotogrametrijska izmjerahttp://www.zzf.hr

  31. 1997.g. prvo privremeno izdanje topografske karte Republike Hrvatske u mjerilu 1:25 000 • Topografske karte danas se objavljuju i kao uvezane zbirke karata u obliku atlasa • Hrvatski hidrografski institut u Splitu jedini izrađuje suvremene pomorske i navigacijske planove

  32. 8. ZAKLJUČAK • Povijest i prostor nerazdvojno povezani • Povijesni događaji utjecali na budući razvoj prostora • Karte i planovi su osnovno sredstvo prostornog sporazumijevanja i vjerodostojan dokument prostora i vremena

  33. POPIS LITERATURE 1. Dr. sc. Mirela Slukan Altić, ''Povijesna kartografija: Kartografski izvori u povijesnim znanostima'', Meridijani, Samobor, 2003. 2. Mirko Marković, ''Hrvatska na starim zemljovidima'', Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. 3. Internet: http://hr.wikipedia.org/wiki/Karta http://en.wikipedia.org/wiki http://www.zzf.hr

More Related