PROTUEKSPLOZIJSKA ZAŠTITA JE POSEBNO VAŽAN DIO SIGURNOSTI

1. PROTUEKSPLOZIJSKA ZAŠTITA JE POSEBNO VAŽAN DIO SIGURNOSTI

2. EKSPLOZIJE I IZBIJANE VATRE NISU NAJČEŠĆI UZROČNICI NESREĆA NA RADU MEĐUTIM, POSLJEDICE SU SPEKTA-KULARNE I DRAMATIČNE U POGLE-DU GUBITKA LJUDSKIH ŽIVOTA I MATERIJALNIH GUBITAKA

3. PRIMJER 1. EKSPLOZIJA SE DOGODILA ZA VRIJEME ČIŠĆENJA BOJLERA LOŽENOG UGLJENOM. DVA RADNIKA SU DOBILA FATALNE OPEKOTINE. UZROK EKSPLOZIJE JE BIO KRATKI SPOJ U OŠTEĆENOM KABELU NA SVJETILJKI, KOJI JE ZAPALIO UVITLANU PRAŠINU

4. 2. PRIMJER PRAŠINA MIJEŠANA S RAZREĐIVAČEM U MIKSERU. PRAŠINA SE DODAVALA U MIKSER. STVORILA SE EKSPLOZIVNA SMJESA RAZREĐIVAČA I ZRAKA. ELEKTROSTATSKA ISKRA JE ZAPALILA SMJESU. RADNIK JE ZADOBIO OPASNE OPEKOTINE. RADNIK NIJE DOVOLJNO INERTIZIRAO MIKSER PRIJE ZAPOČINJANJA PROCESA

5. EKSPLOZIJA • UGROŽAVA ŽIVOT I ZDRAVLJE ZAPOSLENIKA • KAO • NEKONTROLIRANI UČINCI PLAMENA I TLAKA • PRISUTNOST OTROVNIH PRODUKATA REAKCIJE • ODUZIMANJE KISIKA IZ OKOLIŠNOG AMBIJENTA

6. OPASNOST OD EKSPLOZIJE MOŽE NASTATI U SVIM DJELATNOSTIMA KOJE RABE ZAPALJIVE MATERIJALE

7. TO UKLJUČUJE • ULAZNE MATERIJALE • MEĐUPROIZVODE • KONAČNE • PROIZVODE • OTPATKE IZ RUTINSKIH • POSLOVA

8. PODRUČJE PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE JE ZAKONOM UREĐENO PODRUČJE

9. REGULATIVA koja se odnosI na to područje: PRAVILNIK O OPREMI I ZAŠTITNIM SUSTAVIMA NAMJENJENIM ZA UPORABU U PROSTORIMA UGROŽENIM EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM (NN br. 123/05) ( sukladan Directive 94/9/EC) Popis usklađenih hrvatskih norma (NN 141/06, 27/08) PRAVILNIK O NAJMANJIM ZAHTJEVIMA SIGURNOSTI I ZAŠTITE ZDRAVLJA RADNIKA TE TEHNIČKOM NADGLEDANJU POSTROJENJA, OPREME, INSTALACIJA I UREĐAJA U PROSTORIMA UGROŽENIM EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM (NN br. 39/06 i 106/07) (Directive 1999/92/EC) ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU ( NN. 59/96, 94/96 I 114/03) (Directive 89/391/EEC) ZAKONA O ENERGIJI ( NN. 68/01 I 177/04) ZAKONA O ZAŠTITI OD POŽARA ( NN 58/93 I 33/05)

10. OSNOVNA ZADAĆA ZAKONSKE REGULATIVE JE ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI ZAPOSLENIKA KOJI RADE U PROSTORIMA UGROŽENIM OD EKSPLOZIVNE ATMOSFERE

11. USPOSTAVA SUSTAVA ZAŠTITE • PROVODI SE UTVRĐIVANJEM SLIJEDEĆIH KORAKA: • PREPOZNAVANJE OPASNOSTI I PROCJENA RIZIKA • UTVRĐIVANJE POSEBNIH MJERA ZA POSTIZANJE SIGURNOSTII ZDRAVLJA ZAPOSLENIKA ZBOG POJAVE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE • OSIGURAVANJE SIGURNOG RADNOG OKRUŽENJA I PRIMJERENOG NADGLEDANJA ZA VRIJEME PRISUTNOSTI ZAPOSLENIKA SUKLADNO PROCJENJENOM RIZIKU • OSIGURAVANJE UČINKOVITE KOORDINA-CIJE AKO NEKOLIKO TVRTKI RADI NA ISTOM PROSTORU • IZRADA EX-DOKUMENTA

15. EKSPLOZIJA NASTAJE AKO JE PRISUTNA GORIVA TVAR U SMJESI SA ZRAKOM (DOVOLJNO KISIKA) UNUTAR GRANICA EKSPLOZIVNOSTI ZAJEDNO S IZVOROM PALJENJA

16. ZAPOSLENIK TREBA SPRIJEČITI NASTANAK EKSPLOZIVNE ATMOSFERE PRVI KORAK PROCJENA OPASNOSTI MOŽE LI EKSPLOZIVNA ATMOSFERA NASTATI POD UVJETIMA PROCESA I MOŽE LI BITI ZAPALJENA. OVA JE PROCJENA UVIJEK INDIVIDUALNA I NE MOŽE SE POOPĆITI.

17. U SLUČAJU EKSPLOZIJE RADNIK JE IZLOŽEN: • OPASNOSTI NEKONTROLIRANOG • PLAMENA I • UČINAKA TLAKA U OBLIKU RADIJACIJE TOPLINE, PLAMENA, TLAČNIH UDARA I • LETEĆIH PREDMETA KAO I • ŠTETNIH PROIZVODA REAKCIJE I • SMANJENJA KISIKA ZA DISANJE U OKOLINI.

18. PROCJENU OPASNOSTI POČETNO USMJERITI NA: • VJEROJATNOST PRISUTANOSTI UČINKOVITOG IZVORA PALJENJA • RAZMATRANJE UČINAKA EKSPLOZIJE U PROCJENI JE SEKUNDARNO JER KOD EKSPLOZIJE TREBA UVIJEK OČEKIVATI VELIKU ŠTETU • . • VJEROJATNOST POJAVE EXPLOZIVNE ATMOSFERE

19. PROCJENAOPASNOSTI • SE MORA OBAVITI ZA • SVAKI POSAO ILI PROCES • I • SVAKI RADNI STATUS ILI PROMJENU U POSTROJENJU.

20. PROCJENA OPASNOSTI • SE MORA OSNIVATI NA RADNIM STATUSIMA: • NORMALNI RADNI UVJETI UKLJUČUJUĆI ODRŽAVANJE • STAVLJANJE I POVLAČENJE IZ UPORABE • GREŠKE I PREDVIDIVE GREŠKE • KRIVE RADNJE KOJE SE MOGU PREDVIDJETI

21. PROCJENA OPASNOSTI SE MORA OBAVITI CJELOVITO. • VAŽNI ČINITELJI: • UREĐAJI U UPORABI • GRAĐEVINE I KONFIGURACIJA • KORIŠTENI MATERIJALI • UVJETI RADA I PROCESA • MEĐUSOBNI UTJECAJI I POVEZIVANJE (OTVORI) PRIMJENJENE METODE MORAJU IMATI SUSTAVNI PRISTUP

22. ČETIRI UVJETA • POTREBNA ZA EKSPLOZIJU • VELIKI STUPANJ RASPRŠENOSTI ZAPALJIVE SUPSTANCE • KONCENTRACIJA ZAPALJIVOG MEDIJA U EKSPLOZIVNIM GRANICAMA • OPASNE KOLIČINE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE • UČINKOVIT IZVOR PALJENJA

23. ZA NASTANAK EKSPLOZIVNE ATMOSFERE JE BITNO: • PLINOVI: • GRANICE EKSPLOZIVNOSTI • NAJVEĆE KONCENTRACIJE ZAPALJIVIH PLINA TIJEKOM RADA • ZAPALJIVE TEKUĆINE • GRANICE EKSPLOZIVNOSTI PARA • DONJA GRANICA EKSPLOZIVNOSTI MAGLICA • PLAMIŠTE • RADNA ILI OKOLIŠNA TEMPERATURA • NAČIN RADA S TEKUĆINAMA (ŠPRICANJE, RASPRŠIVANJE, ISPARAVANJE, KONDENZACIJA) • KORIŠTENJE NA VISOKIM TLAKOVIMA (HIDRAULIČKI SUSTAVI)

24. ZAPALJIVE PRAŠINE NAČIN STVARANJA SLOJEVA PRAŠINE (BRUŠENJE, PRESIPAVANJE, PUNJNJE, PRAŽNJENJE, SUŠENJE) NAJVEĆE KONCENTRACIJE U ODNOSU NA DONJU GRANICU EKSPLOZIVNOSTI (ZA PRAŠINU JE VAŽNA DONJA GRANICA) VELIČINA ČESTICA

25. POJAVA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE • MORA SE NA RADNOM MJESTU ILI U POGONU • ODREDITI MJESTO POJAVE DA BI SE MOGLO • PODUZETI MJERE UKLANJANJA • VAŽNE ČINJENICE ZA PROSUDBU • KOD PLINOVA I PARA • GUSTOĆA U ODNOSU NA ZRAK • BRZINA KRETANJA ZRAKA • (VEĆ MALO KRETANJE UTJEČE)

26. TEKUČINE I MAGLICE • BRZINA ISPARAVANJA • VELIČNA POVRŠINE S KOJE SE ISPARAVA I • RADNA TEMPERATURA (RASPRŠIVANJE, ŠTRCANJE) • TLAK KOJIM SE RASPRŠUJE TEKUĆINA

27. JE LI MOGUĆE STVARANJE OPASNE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE?

28. ISPARAVANJE VEĆ MALE KOLIČINE ZAPALJIVE TEKUĆINE (KAO ŠTO JE UKAPLJENI PROPAN) MOŽE STVORITI VELIKE KOLIČINE ZAPALJIVIH PARA

29. 1 LITRA UKAPLJENOG PROPANA AKO SE PRETVORI U PLIN I RAZRIJEDI SA ZRAKOM DO DONJE GRANICE EKSPLOZIVNOSTI STVARA 13 000 LITARA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE.

31. POJAVA KOLIČINE ZAPALJIVOG MEDIJA U PROSTORU, DA SE MORAJU PODUZETI POSEBNE MJERE ZA OČUVANJE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI ZAPOSLENIKA, KLASIFICIRA PROSTOR KAO UGROŽENI PROSTOR.

32. MJERE PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE SE ODNOSE NA RAD POD ATMOSFERSKIM UVJETIMA RAD UKLJUČUJE PROIZVODNJU, POSTUPKE, PROCESE, UNIŠTAVANJE, SKLADIŠTENJE, PREVOŽENJE, TRANSPORT U PROIZVODNJI CJEVOVODIMA ILI DRUGIM NAČINIMA.

33. NEUGROŽENI PROSTOR PROSTOR U KOJEM SE NE OČEKUJE PRISUSTVO EKSPLOZIVNE PLINSKE ATMOSFERE U KOLIČINI KOJA IZISKUJE POSEBNE MJERE GLEDE KONSTRUKCIJE, UGRADBE i UPORABE UREĐAJA

34. NAČELA SIGURNOSTI TEHNOLOŠKE JEDINICE I POSTROJENJA UGROŽENA EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM MORAJU BITI: - PROJEKTIRANA - UPTREBLJAVANA - ODRŽAVANA

35. PODRUČJA KOJA SU OBRAĐENA DRUGIM DIREKTIVAMA • A NE U OKVIRU • PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE • PROSTORI KOJI SE KORISTE DIREKTNO ILI ZA VRIJEME TRETMANA PACIJENATA • UPOREBA UREĐAJA KOJI KORISTE GORIVE PLINOVE • RAD S EKSPLOZIVNIM SUSPSTANCAMA ILI NESTABILNIM KEMIJSKIM SUSPSTANCAMA • VAĐENJE MINIRALNIH SUSPSTANCI • KORIŠTENJE PRIJEVOZNIH SREDSTVA NA KOPNU, VODI I ZRAKU ZA ŠTO POSTOJE MEĐUNARODNI SPORAZUMI (ADNR, ADR, ICAO, IMO, RID) • SREDSTVA TRANSPORTA U UGROŽENIM PROSTORIMA NISU ISKLJUČENA

36. RASPROSTIRANJE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE MORA SE OGRANIČITI NA NAJMANJU MOGUĆU MJERU UZ DOBRO ODRŽAVANJE OBZIROM NA - UČESTALOST - TRAJANJE - KOLIČINU

37. SVRHA KLASIFIKACIJE PROSTORA ANALIZA I ODREĐIVANJE REALNE UGROŽENOSTI PROSTORA

38. CILJ IZRADA DOKUMENTACIJE S - UCRTANIM ZONAMA OPASNOSTI I - - DEFINIRANIM PARAMETRIMA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE KOJA UGROŽAVA PROSTORE (GRUPE PLINOVA I TEMPERATURNI RAZREDI)

42. POSTUPAK KLASIFIKACIJE PROSTORA PROVODE ZAPOSLENICI KOJI POZNAJU - SVOJSTVA ZAPALJIVIH TVARI - PROCESE - TEHNOLOŠKU OPREMU UZ SURADNJU S TEHNIČKIM OSOBLJEM DRUGIH STRUKA

43. PRIMJER: • ZAPALJIVI PLINOVI I PARE • UKAPLJENI PLIN (butane, butene, propane,propylene), • PRIRODNI PLIN • ZAPALJIVI PLINOVI(ugljični monoksid ili metan) ili • PLINOVITE ZAPALJIVE KEMIKALIJE (acetilen, etilen oksid,vinilklorid) • 2. ZAPALJIVE TEKUČINE • (razređivači, goriva, nafta, maziva, otpadna ulja, boje, vodotopive i vodonetopive kemikalije) • 3. PRAŠINE GORIVIH TVARI • (ugljen, drvo, hrana – šećer, brašno, žitarice, plastika, metali ili kemikalije

44. GRUBA PROCJENA SE MOŽE NAČINITI “OD OKA” AKO SE 8 LITARA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE NALAZI U PROSTORIJI OD 80 m3 SMATRA SE DA JE POTENCIJALNO OPASNA

45. VIŠE OD 10 LITARA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE NA OGRANIČENOM MJESTU UVIJEK TREBA SMATRATI OPASNOM EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM BEZ OBZIRA NA VELIČINU PROSTORA.

46. 1 mm DEBELI SLOJ PRAŠINE PREKO CIJELE POVRŠINE PODA DOVOLJAN JE DA UZVITLAN ISPUNI CIJELU PROSTORIJU, NORMALNE VISINE, EKSPLOZIVNOM SMJESOM PRAŠINA/ZRAK

47. MOŽE LI SE STVARANJE OPASNE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE POUZDANO SPRIJEČITI? MJERE PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE OBUHVAĆAJU SVE MJERE SPRIJEČAVANJA STVARANJA OPASNE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE, SPRIJEČANJA PALJENJE OPASNE ATMOSFERE ILI OLAKŠAVANJA UČINAKA EKSPLOZIJE TAKO DA SE OSIGURA ZDRAVLJE I SIGURNOST ZAPOSLENIKA

48. PROSTORI KOJI SU POVEZANI PUTEM OTVORA S UGROŽENIM PROSTOROM MORAJU SE UZETI U OBZIR KOD ODREĐIVANJA UGROŽENOSTI PROSTORA.

49. PRIMJER: OPASNE TVARI MOGU SE POJAVITI SLUČAJNO, NA PR. KADA SE SKLADIŠTI SLABA KISELINA ILI LUŽINA U METALNOJ POSUDI. U TOM SLUČAJU MOŽE POJAVITI VODIK USLIJED ELEKTROKEMIJSKE REAKCIJEI NAKUPLJATI SE PLINOVITOJ FAZI.

50. SPRIJEČAVANJE • NASTANKA OPASNE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE UVIJEK MORA BITI PRIORITET • (PRIMARNA PROTUEKSPLOZIJSKA ZAŠTITA) • ZAMJENA ZAPALJIVIH S NEZAPALJIVIM MATERIJALIMA (VODENE OTOPINE, POVEČANA KRUPNOĆA PRAŠINE) • OGRANIČENJEM KONCENTRACIJE (TEMPERATURA 5° C ISPOD PLAMIŠTA ZA OTAPALO, 15°C ZA SMJESE, VIŠE OD GORNJE GRANICE ZA NISKA PLAMIŠTA-TANK ZA GORIVO U AUTU) • INERTIZACIJA • (UBACIVANJE INERTNIH MATERIJALA U ZAPALJIVE MATERIJALE ILI OKOLIŠ)