1 / 19

POLITIČKA SOCIJALIZACIJA, KULTURA I IDEOLOGIJE (2, 3 i 8)

POLITIČKA SOCIJALIZACIJA, KULTURA I IDEOLOGIJE (2, 3 i 8). Izvanredni studij Drugo predavanje. POLITIČKA SOCIJALIZACIJA (2.). Proces učenja o politici i usvajanja političkih vrijednosti.

sheena
Download Presentation

POLITIČKA SOCIJALIZACIJA, KULTURA I IDEOLOGIJE (2, 3 i 8)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. POLITIČKA SOCIJALIZACIJA, KULTURA I IDEOLOGIJE (2, 3 i 8) Izvanredni studij Drugo predavanje

  2. POLITIČKA SOCIJALIZACIJA (2.) • Proces učenja o politici i usvajanja političkih vrijednosti. • Kako učimo o politici? Oblici: individualna iskustva; razgovori u obitelji, grupe vršnjaka, sudjelovanje u školskim i drugim aktivnostima (predstavljanje razreda, učenika), gledanje televizije, iskustvo • Zašto učimo o politici? Aristotel – čovjek kao društveno biće, ljudi se okupljaju u zajednice kako bi se razvijali. Ciljevi: 1. postajemo građanima, 2. stječemo znanja i vještina, 3. stječemo vrijednosti i uvjerenja potrebna za održanje poretka.

  3. PRISTUPI SOCIJALIZACIJI • Funkcionalizam polazi od shvaćanja liberalne demokracije kao sustava uvećavanja ljudske slobode – socijalizacija je mehanizam stjecanja vrijednosti, normi i navika koje omogućuju održanje sustava i uvećanje individualne slobode. • Marksizam – liberalna demokracija je sustav održanja eksploatacije – socijalizacija je mehanizam nadzora i indoktrinacije, odvraća potlačene skupine od shvaćanja stvarnih interesa i borbe za njih • Feminizam – liberalna demokracija počiva na patrijarhatu kao sustavnoj dominaciji muškaraca nad ženama, pa je svrha socijalizacije nametanje ženama njihovih tradicionalnih rodnih uloga i odvraćanje o političkog djelovanja. Simone de Beauvoir, Drugi spol: “Ženama se ne rađamo, ženama postajemo u društvu.”

  4. PROCESI SOCIJALIZACIJA • Kada učimo o politici? Koje je ključno razdoblje političke socijalizacije? D. Kavanagh razlikuje kao dvije škole političke socijalizacije: škola primarnosti i škola recentnosti. • Argumenti za primarnost: Herbert Hyman „Politička socijalizacija“ u SAD djeca stječu političke preferencije roditelja; postoji prijenos političkih vrijednosti u djetinjstvu. D. Easton i J. Dennis „Djeca i politički sustav“ – 4 faze učenja o autoritetu: 1. prepoznavanje pojedinaca koji imaju autoritet - roditelj i policajac; 2. autoritet ima javno i privatno lice (razlika između autoriteta roditelja i autoriteta policajca), 3. autoritet može biti utjelovljen u institucijama (vlada, sud), 4. institucije postoje odvojeno od pojedinaca koji u njima rade. Treća i četvrta faza – učenje o institucijama. • Argumenti za recentnost: izgradnja identiteta – “zreli identitet” različit od prethodnog, promjenjive okolnosti mogu izazvati krizu identiteta i resocijalizaciju u nove navike i uvjerenja; prilagođavanje novoj političkoj okolini, institucijama, pravilima; sudjelovanje u institucijama proizvodi vrijednosti i navike

  5. KAKO UČIMO O POLITICI • Kako se odvija proces socijalizacije - svjesno i promišljeno ili nesvjesno i iskustvom? • U demokratskim zemljama velik dio procesa se odvija nesvjesno, u djetinjstvu često kroz roditeljsko postavljanje granica djeci, a ne kroz školsko učenje, iako postoje programi političkog obrazovanja (obrazovanje za demokraciju, građansko obrazovanje). • Totalitarni sustavi – planska i organizirana djelatnost od najranije dobi, indoktrinacija, posebni nastavni programi (moralni odgoj)

  6. AKTERI ILI ČIMBENICI SOCIJALIZACIJE • Obitelj • Škola • Vršnjačka skupina • Crkva • Masovni mediji (tisak, televizija, film), npr. Disneyevi “crtići” – prenošenje vrijednosti; Bambi – shvaćanje života i odgovornosti; Pocahontas – mogućnost skladnog suživota različitih kultura, harmonične urođeničke kulture indijske princeze (Pocahontas) i nasilne kulture engleskog kolonijalnog kapetana (John Smith), kroz njihovu ljubav

  7. POLITIČKA KULTURA (3.) • G. Almond i S. Verba, Civilna kultura (1963): politička kultura obuhvaća stavove i orijentacije prema poretku među populacijom; kognitivna, afektivna i evaluativna pitanja; SAD, Velika Britanija, Meksiko, SR Njemačka i Italija; tri idealna tipa političke kulture: • 1. parohijalna: opće neznanje o politici i odsustvo uključenosti u političku djelatnost • 2. podanička: znanje o političkim procesima i nesklonost participaciji u politici • 3. participacijska: znanje o politici i spremnost na sudjelovanje u političkom procesu • civilna kultura: mješavina participacijskih i podaničkih elemenata, stabilna demokracija povezana s njom

  8. KONSOCIJACIJSKA DEMOKRACIJA • Kritike Civilne kulture: Arend Lijphart, Demokracija u pluralnim društvima (1977) – model demokracije za podijeljena društva: 1. institucionalni aranžmani koji jamče utjecaj i samostalnost svakog značajnijeg segmenta (federalni ili decentralizirani sustav, razmjerni izborni sustav i dr.), 2. suradnja među elitama, 3 kultura pregovaranja i traženja kompromisa • iskustvo: Švicarska, Austrija, Nizozemska, Belgija

  9. SUBKULTURE • neka skupina populacije koja ima poseban i trajan skup stavova, uvjerenja i orijentacija prema političkim objektima. • D. Kavanagh 4 osnove subkultura: 1. elitna i masovna subkultura, 2. kulturne podjele unutar elite, 3. generacijske subkulture, 4. društvena struktura • generacijske subkulture - R. Inglehart, Tiha revolucija (1975) - promjena dominantnih vrijednosti mladih u visokorazvijenim zapadnim društvima od 1960-ih, materijalističke i postmaterijalističke vrijednosti • društvena struktura kao izvor subkulture – S. M. Lipset i S. Rokkan: teorija rascjepa, 2 revolucije: 1. nacionalna revolucija - rascjep i sukobi država-crkve i centar-periferija, 2. industrijska revolucija - rascjepi selo-grad i rad-kapital.

  10. NEPOMIRLJIVE SUBKULTURE • Sjeverna Irska – terorističko nasilje; Belfast podjela po dijelovima grada • Rascijepi – unionisti i nacionalisti (republikanci) – UK i Republika Irska • Vjerska podjela – protestanti i katolici • Socio-ekonomska podjela – protestanti povlašteniji i bogatiji dio

  11. USPON “AZIJSKIH TIGROVA” • Japan, Tajvan, Južna Koreja, Singapur, Malezija • Konfucijanske vrijednosti – samosavladavanje i dužnosti prema drugima; moralne norme koje pojedinca vežu u mrežu društva • Zajednica i obitelj prevladavaju nad individuumom (zapadnjački individualizam) • S. Huntington – sukob civilizacija; kulturni sukobi; konfucijanizam temelj moćne civilizacije, koja je glavni izazov zapadnoj dominaciji

  12. POLITIČKE IDEOLOGIJE (8.) • Politička ideologija je skup ideja i uvjerenja o ljudskoj prirodi, društvu i povijesti pomoću kojih ljudi objašnjavaju svoj položaj, opravdavaju postojeće stanje ili pružaju razloge i ciljeve za njegovu promjenu, na kojima se oblikuju politički programi • Destutt de Tracy - skovao pojam 1796. kao znanost o idejama; Napoleon – negativno značenje; Marx - dva pojma ideologije: 1. duhovna nadgradnja – moral, religija, pravo, znanost i dr., 2. izvrnuta i lažna svijest, vladajuće ideje su ideje vladajuće klase; Antonio Gramsci – kulturna hegemonija; tradicionalni i organski intelektualci • Louis Althusser – represivni i ideološki državni aparati

  13. LIBERALIZAM I NEOLIBERALIZAM • Elementi: sloboda, tolerancija (Popper: paradoks tolerancije), jednakost, vlasništvo, individualizam, konstitucionalizam, demokracija • Klasični liberalizam – izvori: Hobbes, Locke, Smith; predstavnici: Bentham, J. S. Mill. • Novi liberalizam – poljuljana vjera u laissez-faire, pozitivnija uloga države u uklanjanju društvenih zala – siromaštva, nezaposlenosti, bolesti, neznanja; T. H. Green, Keynes, Beveridge, Dewey, • Neoliberalizam – Hayek, Friedman, slobodno tržište i minimalna država

  14. KONZERVATIVIZAM I NEOKONZERVATIVIZAM • Elementi: poredak, autoritet, ljudska nesavršenost (obuzdavanje nagona i strasti), tradicija (Burke - "prošlost mora stvarati sadašnjost", društvo je partnerstvo prošle, sadašnje i buduće generacije), organicizam, religija, domoljublje • Razlika između njemačkog (metafizički – Hegel i romantičan) francuskog (reakcionaran, religijski, Maistre) i britanskog konzervativizma (paternalistički, Disraeli i Mlada Engleska) • Liberalni konzervativizam i neokonzervativizam – slobodno tržište + jaka država (tačerizam)

  15. SOCIJALIZAM • Elementi: podruštvljenje (podržavljenje), kooperacija, bratstvo (drugovi, braća i sestre), jednakost (središnja vrijednost), sloboda (pozitivni pojam) • Revolucionarni socijalizam ili komunizam – Lenjin, Staljin; zaostalost, teror, realni socijalizam, maoizam, titoizam; način provedbe: revolucija, nasilje • Socijaldemokracija, reformistički ili demokratski socijalizam – E. Bernstein, liberalizam + demokracija + socijalizam, vrijednosti: sloboda, jednakost, pravednost i solidarnost, temelj: socijalna pravda, treći put - Blair; način provedbe: reforme, mirni put • Središnji lik K. Marx

  16. NACIONALIZAM • Elementi: središnji pojam nacija (kulturna ili politička), nacionalni identitet, nacionalna država • Kameleonska ideologija; ugnjetačka, imperijalistička i oslobodilačka narav; Janus • Liberalni nacionalizam – francuska revolucija, nacionalno samoodređenje, Napoleonova osvajanja • Konzervativni nacionalizam, integralni i imperijalistički nacionalizam • Antikolonijalni nacionalizam - gandhizam, Senghor – filozofija crnaštva

  17. FAŠIZAM I NEOFAŠIZAM • Elementi: antiracionalizam, borba, teror, zajednica, nejednakost, vođa, rasizam • Talijanski fašizam – država, korporativizam, • Nacionalsocijalizam - rasizam, Gleichschaltung – politika koordinacije svih institucija i organizacija u ispunjenju ciljeva nacističke države • Neofašizam – različite skupine, negiranje holokausta, Le Pen i Haider

  18. FEMINIZAM • 2 vala feminizma: prvi val – pol. 19. st. do poč. 20. st. – pravo glasa; drugi val – preteča S. de Bevauoir, Drugi spol, 1949.: "Ne rađamo se kao žene, ženama postajemo."; SAD – Betty Friedan, Ženska mistika, 1963 – kućanice i majke • Elementi: rodna jednakost – spol i rod (gender), spolna dominacija – seksizam, patrijarhat (Kate Millet, Spolna politika, 1970), oslobođenje žene • Tipovi: 1. liberalni – jednakopravnost, reformizam, 2. socijalistički - klasno i žensko ugnjetavanje, 3. radikalni – "osobno je političko", patrijarhat kao sustav muške dominacije; 4. ekofeminizam – žena i priroda, rađanje i hranjenje, ženske vrijednosti – empatija i intuicija

  19. EKOLOGIZAM • Minimalističko i maksimalističko stajalište; ekologizam i environmentalizam • Elementi: ekologija (ekosustav, samoregulacija), holizam (ideja o svijetu kao cjelini, Zemlja kao Geja – živi organizam koji teži homeostazi), antindustrijalizam, održivi razvoj, decentralizacija • Tipovi: 1. konzervativni – povratak prirodi, misticizam, romantizam, 2. pragmatični – umjereno antropocentričko stajalište, 3. ekosocijalizam – kapitalizam uzrok ekološke krize, 4. anarhoekologizam – radikalna struja – harmonija čovjeka i prirode, 5. dubinska ekologija – ovisnost dijelova ekosustava, ekocentrizam – samoostvarenje za sva bića, kompleksnost i raznolikost ekosustava, dobrovoljna jednostavnost

More Related