Strate ški menadžment turističke destinacije

1. Strateški menadžment turističke destinacije Prof.dr Ivo Županović FAKULTET ZA MENADŽMENT, HERCEG NOVI, specijalističke studije

2. OSNOVNA LITERATURA Županović I., Strateški menadžment turističke destinacije, Kotor, 2011.

3. DODATNA (SUGERISANA) LITERATURA DulčićA.: Upravljanjerazvojemturizma, Mate, Zagreb, 2001. Bakić O.:Marketing menadžment turističke destinacije, Ekonomski fakultet, Beograd, 2002. Župan Rusković P.,Dobre R.,Čivljak M.:Menadžment turističke destinacije, Visoka škola za turistički menadžment,Šibenik,2004.

4. RELEVANTNI IZVORI UNWTO MONSTAT CBCG STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA CRNE GORE DO 2020.GODINE http://www.fpmoz.ba http://ec.europa.eu http://web.efzg.hr http://www.portofkotor.co.me/

5. NAČIN OCJENJIVANJA PRISUSTVO 6 POENA KOLOKVIJUM 24 POENA SEMINARSKI/PROJEKTNI RADOVI 22 POENA ZAVRŠNI ISPIT 48 POENA

6. SADRŽAJ Aspektiizučavanjaturizma Definisanje turističke destinacije-koncepti,tipologija Životniciklusturističkedestinacije Formulisanje vizije, misije, ciljeva i smjernica turističke destinacije Osnovni i savremeni vidovi turizma na nivou turističke destinacije Organizacija turističke destinacije TQM turističke destinacije Proizvodni mix turističke destinacije Formiranje integrisanog turističkog proizvoda destinacije Konceptualizacijastrateškogmenadžmentaturističkedestinacije Menadžmentodrživograzvojaturističkedestinacije Menadžmentljudskihresursananivouturističkedestinacije i turističkih subjekata Menadžmentprojekataiinvesticija na nivou turističkedestinacije

7. SADRŽAJ Yield menadžment na nivou turističke destinacije i turističkih subjekata Eventmenadžment na nivou turističke destinacije Krizni i sanacioni menadžment na nivou turističke destinacije (mikro i makro nivo) Informacioni support i menažment sistemi na nivou turističke destinacije Ocjenakonkurentnostiturističkedestinacije-benchmarking i SWOT analiza Definisanje i konekcija instrumenata marketinga u u upravljanju razvojem turističke destinacije Generalne marketing strategije u upravljanju strateškim razvojem destinacije Menadžment strukture i organizacija ključnih stakeholdera na nivou turističke destinacije Organizovanost nosilaca turističke politike na globalnom međunarodnom nivou

8. I BLOK PREDAVANJA

9. Aspekti izučavanja turizma

10. Aspekti izučavanja turizma Turizam se može izučavati i posmatrati prema njegovim pojedinačnim, posebnim i opštim aspektima. Pojedinačni aspekt polazi od čovjeka putnika, koji se u isto vrijeme dok putuje i boravi van svog mjesta boravišta,naziva i turistom. Posebno određenje turizma je aktuelno kada hoćemo da turizam selektiramo na određene vidove ,a na bazi neki posebnih kriterija, recimo nautički, kongresni, zdravstveni, turizam,itd. Opšti aspekt podrazumijeva poimanje turizma kao globalnog fenomena,čiji je obim takav da predstavlja značajno obilježje savremene civilzacije i vremena u kojem živimo.

11. Globalni trendovi u turističkoj industriji

12. Globalni trendovi u turističkoj industriji

13. Turizam i faktor prostora Kako pomiriti sve ove interese u pogledu eksploatacije prostora,a opet omogućiti nesmetani razvoj turizma, pogotovu njegove infrastrukture? Upravo zbog navedenog treba naglasiti da su ustanovljena dva pojma,koja na određeni način prate i monitorišu ove procese:pojam utvrđivanja pogodnosti prostora za turističko korištenje i pojam turističke valorizacije prostora. Pojam utvrđivanja pogodnosti prostora za turističko korištenje podrazumijeva određivanje prikladnosti za određenu turističku namjenu i za razvoj određenih vrsta i oblika turizma.

14. Turizam i faktor prostora Turistička valorizacija prostora je ocjena turističke vrijednosti prostora, jer u turističkom smislu samo najvrijedniji resursi privlače najveći broj posjetitelja.Ovaj pojam ne treba brkati sa pojmom ekonomska valorizacija zato što se prostor turistički valorizovan samo ako je interesantan turističkom tržištu. Dok se iskorištavanje prirodnih resursa u turističke svrhe sprovodi po tačno utvrđenim standardima, turizam je jedan od najznačajnih zaštitnika priroda. Ovdje dolazimo do zaklučka o takozvanom održivom razvoju turizma,odnosno o razvoju turizma koji ne ugrožava i devastira prostor i prirodne resurse. .

15. Funkcije turizma Stoga je sasvim logično da od bavljenja turizmom očekuju i određeni prihodi,bilo da su u pitanju domaći,odnosno strani turistički potrošači,zatim povećani bruto društveni proizvod,povećana zaposlenost itd. Na ovaj način turizam ostvaruje svoju ekonomsku funkciju.O ekonomskim funkcijama turizma ćemo detaljnije govoriti u odjeljku o turizmu kao privredne djelatnosti. Pored ekonomskih,postoje i neekonomske funkcije turizma,koje su isto tako značajne i važne.

16. Funkcije turizma Osnovne neekonomske funkcije turizma su: • zdravstvena funkcija, • zabavna funkcija, • kulturna funkcija, • socijalna funkcija i • politička funkcija.

17. Uticaj turizma na ekonomska i društvena kretanja UticajturizmanaBDP Naglasilismo da je turizamuslužnadjelatnost i sljedstveno tome u osnovi on ne omogućavastvaranjematerijalnihdobara,pasamimtimninarodnidohodak,ali u turizam u znatnojmjeriutičenanarodnidohodak i društveniproizvod. U pogleduinostranogturizma ,novčanasredstvakoja se dobijunajneposrednijeutičunapovećanjebruto društvenogproizvoda,krozprelivanje u receptivnunacionalnuekonomiju.Zemljekojediosvojegdruštvenogproizvoda i nacionalnogdohotkaprelivaju u drugezemlje ,a natemeljuturističkepotrošnjenazivamoemitivnim. Zemljekojeostvarujupozitivansaldo u međunarodnomturizmuzovemoreceptivnimzemljama. U pogleduostvarenjaprihoda od domaćegturizma,trebaistaći da samodolazi do preraspodjeledohotkaizjedneprivredneoblasti u drugu.

18. Ukupan doprinos turizma i putovanja BDP-u u % Uticaj turizma na ekonomska i društvena kretanja

19. Uticaj turizma na ekonomska i društvena kretanja Uticajturizmanaplatnibilans Uticajturizmanaplatnibilanstrebaposmatratidvojako. Naime,potrošnjainostranihturistapoboljšavaspoljnjibilanskroztakozvani’nevidljiviizvoz’ i to prodavajućirobu i usluge,a da robanijenapustilateritorijuzemlje..Međutim,trebapomenuti da pojavadomaćegstanovništvakaoturističkihkonzumenata u drugimzemljamapredstavljaodlivdeviznihsredstava i to zanacionalnuekonomijuimanegativanefekat,pasamimtim i naplatnibilans. Ključnaturističkamisaotrebabiti da je izvozveći od uvoza.Ovapozitivnarazlikajačaplatnibilanszemlje i omogućavaraspolaganjedeviznimsredstvimazapoboljšanjeukupnogplatnogbilansa.Natajnačinzemljakojaimasuficit u turističkombilansukoristi ta sredstvazapokrićedijeladeficitapodrugimosnovama.

20. Uticaj turizma na ekonomska i društvena kretanja Uticajturizmanarazvojnerazvijenihpodručja Kadagovorimo o domaćem, ali i inostranomturističkomprometu, pojedinenacionalneoblastiuspjelisuinteziviratisvojrazvoj. Naime, turizam je u ovimpodručjima bio generator razvoja,anavedenedestinacijesusadapretežnoekoilikulturneturističkeregije.

21. Uticaj turizma na ekonomska i društvena kretanja Uticaj turizma na zaposlenost Najšire posmatrano,razvoj turizma omogućava značajne šanse za zapošljavanje u pomenutoj djelatnosti,ali i u djelatnostima koje se ’naslanjaju’ na turizam. Takođe,turizam omogućava drugačiju strukturu zaposlenih,odnosno porast zaposlenih žena, čiji procenat u razvijenim zemljama doseže i do 70%. Novi kvalitet zapošljavanja u turizmu u odnosu na ostale privredne grane je i što omogućava zapošljavanje različitih stručnih profila,počev od neposrednih izvršioca temeljnih turističko-ugostiteljskih poslova,do kreativnih kadrova koji upravljaju menadžment strukturama. Međutim,treba istaći i specifičan problem sezonalnosti u turističkom poslovanju,koji stvara potrebu dodatnog zapošljavanja,odnosno sezonske radne snage,koja se u radni kontigent uključuje samo u toku turističke sezone.

22. Uticaj turizma na ekonomska i društvena kretanja Indirektne i multiplikativne funkcije turizma Indirektna funkcija turizma se reflektuje kroz aktivnosti ostalih privrednih grana kroz koje one posredno potpomažu razvoj turizma,osiguravajući svojim proizvodima kontinuitet turističkog procesa. Tako na primjer, industrija, građevinarstvo, trgovina, poljoprivreda,kroz turizam proširuju tržište za svoje proizvode.

23. Multiplikativna funkcija se ogleda u tome da se u turističku zemlju slivaju značajna finansijska sredstva i da ta sredstva u svojo cirkulaciji,bilo kroz direktne turističke djelatnosti,bilo kroz one koje indirektno učestvuju u ovoj djelatnosti,umnožavaju efekte nacionalne ekonomije. • Ako je pak zemlja, zavisna o uvozu,a to znači da zadržava takva sredstva tada su ti efekti i znatno veći pa zemlji pružaju snažnu podršku ubrzanom razvoju te time i konkurentsku prednost i to ne samo na turističkom tržištu. Uticaj turizma na ekonomska i društvena kretanja

24. Definisanje turističke destinacije-koncepti,tipologija

25. Definisanje turističke destinacije Riječ destinacija(lat.destinatio-odredište) koristi se u svim odgovarajućim oblicima romanskih jezika,ali je veoma raširena i u anglosaksonskim zemljama.Usvom izvornom značenju sinonim je za odredište,pa i cilj. Taj uži pojam se u sedamdesetim godinama dvadesetog vijeka postupno širi i na turizam,odnosno postaje sinonim za turistički lokalitet,zonu,regiju,zemlju,pa čak i kontinent. Uži pojam turističke destinacije nije bio dovoljan za preciznije određivanje turističkog proizvoda kao i okvira djelovanja marketinga.Novi okvir za stvaranje turističkog sadržaja primjerenog novim zahtjevima tržišta je nužnost.Taj okvir,prostorno i funkcionalno širi,morao je imati elemente i njihovu međusobnu usklađenost.

26. Definisanje turističke destinacije Postoji saglasnost više autora o bazičnim terminima koji opisuju destinaciju. Pod turističkom destinacijom se podrazumijeva manje ili više zaokružena geografska cjelina koja raspolaže atraktivnim,komunikativnim i receptivnim faktorima,to jeste,svim onim prirodnim,antropogenim i saobraćajnim pretpostavkama za smještaj,ishranu ,za odmor,rekreaciju i zabavu turista (to jeste izgrađena turistička ponuda ).

27. Definisanje turističke destinacije Osnovni subjekti turističke destinacije su: a) turisti, b) saobraćaj ( infrastruktura i sredstva transporta ), c) atraktivnosti usluge i d) informacije o destinaciji ( koje obuhvataju promociju, javnosti, imidž i dr. ).

28. Definisanje turističke destinacije Koncepti turističkih destinacija: 1 . Tradicionalni koncept profiliše turističku destinaciju na osnovu bazičnih želja turista,dakle turistička destinacija bi trebala predstavljati mjesto gdje ljudi provode svoje odmore, i samim tim u turističku ponudu destinacije nije potrebno uključivati posebno sadržaje. 2. Skoriji koncept se bazira na formiranju ponude turističke destinacije kao rezultata ne samo osnovnih,nego i specifičnih želja i potreba turista, kao i na strategijskom upravljanju na destinaciji čiji je fokus na kontroli kvaliteta,izgradnji imidža,analizi kapaciteta i konačno.ostvarenju zacrtanih ciljeva.

29. Definisanje turističke destinacije Koncepti turističkih destinacija: 3. Dolazeći koncept destinacija predstavlja veoma ozbiljan pristup strategijskom upravljanju na turističkoj destinaciji i on obuhvata,debatu na nivou zajednice o ulozi i obimu razvoja turizma, kordinaciju javnog i privatnog sektora, upravljanje nivoima turističke tražnje,uticanje na ponašanje turista u destinaciji,pružanje kvalitetnog destinacionog iskustva,kooperativnu regionalnu promociju i razvoj turističke teorije,razvoj politika za upravljanje turističkom destinacijom .

30. Definisanje turističke destinacije Tipologija turističkih destinacija: 1. Glavni gradovi Glavni gradovi privlače posjetioce iz turističkih poslovnih, rodbinskih, kulturnih i administrativnih razloga.Turisti teže da se grupišu u određenim zonama arheološki,shopping,kulturni i zabavni objekti preovlađuju.

31. Definisanje turističke destinacije Tipologija turističkih destinacija: 2a. Razvijeni tradicionalni centar Mjesto sa dugom kulturno-istorijskom tradicijom kao fokus za turistički razvoj.Hoteli,barovi i drugi turistički objekti okružuju jezgro,bilo locirano planski bilo izgrađeno špekulativno.Turističke strukture dominiraju oblašću.

32. Definisanje turističke destinacije Tipologija turističkih destinacija: 2b. Touring centri Grad sa visokom koncentracijom sekundarnih turističkih objekata i dobrim saobraćajnim vezama i sa zemljama iz kojih turisti dolaze i sa okružujućim prirodnom i kulturnim atrakcijama.

33. Definisanje turističke destinacije Tipologija turističkih destinacija: 3. Resort- i izgrađeni u određenu svrhu Sva infrastruktura i objekti su jasno fokusirani na posao opsluživanja potrebe turista. Zgrade su iz istog perioda gradnje, i iako je arhitektonski stil strogo kontrolisan , može biti van karaktera okružujuće oblasti.Resort nudi sve objekte potrebne klijentima za vrijeme boravka.

34. Životni ciklus turističke destinacije

35. Životni ciklus turističke destinacije

36. Fazu istraživanja karakteriše mali broj turista koji su po prirodi avanturisti i izbjegavaju insititucionalizovan putovanja. • Privlači ih netaknuta i nezagađena priroda i kultura u destinaciji i mali uticaj turizma na okruženje. • Ograničen pristup i neizgrađenost objekata razlog su malog broja posjetilaca. • Mogućnost kontaktiranja domicilnog stanovništva je velika. Životni ciklus turističke destinacije

37. U fazi uključenja lokalne inicijative za obezbjeđivanje usluga posjetiocima i kasnije za propagandu destinacije, rezultiraju u povećanom broju posjetilaca. • Javlja se pritisak na javni sektor da obezbjedi infrastrukturu. • Dolazi do sezonskih oscilacija u posjetama. Životni ciklus turističke destinacije

38. U fazi razvoja dolazi veliki broj posjetilaca, čiji se broj u periodima vršne tražnje vjerovatno izjednačava ili čak nadvisuje broj stanovnika. Organizacija turizma se mijenja, kontrola prelazi iz ruku lokalnih u ruke eksternih kompanija koje obezbjeđuju nove objekte, koji sa svoje strane mogu izmjeniti izgled destinacije . Životni ciklus turističke destinacije

39. U fazi konsolidacije opada stopa rasta broja posjetilaca,iako u apsolutnim i iznosima broj raste i prelazi broj stalnih stanovnika. Destinacija je u potpunosti dio turističke industrije sa predstavnicima svih glavnih franšizera i lanaca i bez jasno izdvojene rekreacione oblasti. Životni ciklus turističke destinacije

40. Životni ciklus turističke destinacije U stagnaciji destinacija gubi na atraktivnosti.Oslanja se na ponovne posjete i poslovno korišćenje obimnih objekata i glavni napori tiču se održavanja broja posjetilaca. Veoma često se manifestuje prisutnost značajnih ekoloških,socijalnih i ekonomskih problema.

41. U fazi opadanja, karakteriše nepovratno gubljenje gostiju.Destinacije postaje zavisna o manjim lokalitetima,vikend turistima,dnevnim izletima i slično. Turistički objekti dobijaju drugu namjenu. Alternativno, vlasti mogu prepoznati ovu fazu i pokušati oživljavanje. To podrazumijeva odluke o novoj upotrebi, novim potrošačima, novim kanalima distribucije i stoga repozicioniranje destinacije. Životni ciklus turističke destinacije

42. Formulisanje vizije, misije, ciljeva i smjernica turističke destinacije

43. Vizija klasifikuje dugoročne ciljeve organizacije i strategiju kompanije. • Ona ukazuje na perspektivu upravljanja i domete koje kompanija može da postigne. • Vizija predstavlja projekciju dugoročnih ciljeva kompanije i njihove implikacije na budućnost organizacije • Strategijska vizija je “ road map “(putna karta) za destinacijsku budućnost, zadaje glavne direktive kuda ići,određuje poslovnu poziciju, i planirane mogućnosti razvoja. Formulisanje vizije, misije, ciljeva i smjernica

44. Misija opisuje osnovne zadatke organizacije,ustanovljava razloge akcije i ključne ciljeve. • Ona je bazična svrha i vrijednost organizacije i određuje prostor aktivnosti i predstavlja osnovni iskaz organizacionog postojanja. • Menadžment koncept misije mora da sadrži»poslovni make up» destinacije u budućnosti,proizvodnu liniju i potrebe potrošača. Formulisanje vizije, misije, ciljeva i smjernica

45. Osnovni aspekti koje tim povodom treba imati u vidu: • prethodno iskustvo; • promjene u zahtjevima i željama potrošača; • potencijale kojima raspolaže data turistička destinacija; • misiju turističke destinacije koja će opredijeliti i preovladati mišljenje svih učesnika u turističkom razvoju • misija destinacije mora da počiva na onome što je konkurentska prednost. Formulisanje vizije, misije, ciljeva i smjernica

46. Svrhauspostavljanjaciljeva je konvertovanjepravilastrategijskevizije i poslovnemisije u specifičneciljeve,neštošto bi bilomjerilozaprocesorganizacije. • Thompson ukazuje da” formiranjeciljevazahtijevastvarnuorganizacionusaradnjunasvimnivoima u “građenjuzida” kainertnosti i niskomstepenupoboljšanja u organizacionimperfomansama”. • I ciljevisuproduktkonkretizacijevizije i misije. Formulisanje vizije, misije, ciljeva i smjernica

47. Osnovni kriterijumi pri konstituisanju ciljeva: • ciljevi moraju biti precizno definisani,jasno izraženi razumljivi • nužna je kvantifikacija ciljeva; • ciljevi moraju biti određeni da posluže kao sredstvo kontrole; • ciljevi moraju biti realno formirani; • puna harmonija ciljeva na nivou dijelova organizacije i ciljeva kompletne organizacije; • ciljevi moraju da budu teški,ali ostvarivi ,tako da imaju snažno motivaciono dejstvo. Formulisanje vizije, misije, ciljeva i smjernica

48. Sve ciljeve grupišemo u finansijske i strategijske. • Finansijski ciljevi se reflektuju kroz angažovanje na rezultatima rasta,prihvatljivom povratku na investicije,rast vrijednosti dividende,dobar cash-flow i zadovoljavajuću kredibilnost. • Strateški ciljevi ne involviraju samo finansijske pokazatelje,već uključuju i poboljšanje konkurentske prednosti i dugoročnu poslovnu perspektivu. • Strategijski ciljevi su glavni targeti ili krajnji rezultati formulacije i implementacije plana.Tipični strategijski ciljevi uključuju različita mjerila tipa profitabilnosti,kvaliteta i kvantiteta,outputa,tržišnog uspjeha,produktivnosti i slično. Formulisanje vizije, misije, ciljeva i smjernica

49. I jednu i drugu grupu ciljeva možemo podijeliti na dugoročne i kratkoročne. Dugoročni ciljevi predstavljaju specifikaciju željenih outputa u procesu slijeđenja organizacione misije. Dugoročni ciljevi su i vrijedonosni pokazatelj brzine reflektovanja trenutnih akcija menadžmenta na budućnost kompanije. • Kratkoročni ciljevi su fokusirani na trenutna poboljšanja performansi i outputa predstavljaju specifikaciju željenih izlaza u kraćem vremenskom intervalu,najčešće do godinu dana. Formulisanje vizije, misije, ciljeva i smjernica

50. Formulisanje vizije, misije, ciljeva i smjernica