JABUČNI SAVIJAČ ( Carpocapsa/Laspeyresia/pomonella)

1. JABUČNI SAVIJAČ (Carpocapsa/Laspeyresia/pomonella) • NAPADA PLODOVE JABUKE, KRUŠKE, DUNJE, ORAHA, KAJSIJE I ŠLJIVE (PLODOVI SU “CRVLJIVI”) • NAŠ NAJOPASNIJI ŠTETNIK JABUKE I KRUŠKE – UZROKUJE OPADANJE PLODOVA ČAK I DO 50 %, A OSTALI SU SMANJENE KVALITET

2. LEPTIR • JE SIVE BOJE, NA VRHU PREDNJIH KRILA IMA JEDNO TAMNOCRVENKASTO, ZLATNO OBRUBLJENO POLJE RASPON KRILA DO 20 mm

3. GUSJENICA JE U POČETKU BJELKASTA A KASNIJE RUŽIČASTO CRVENA DO 20 mm; • KUKULJICA JE SMEĐA, 10-12 mm • PREZIMI KAO ODRASLA GUSJENICA U KOKONU ISPOD KORE, U RAZNIM PUKOTINAMA DEBLA I GRANA • LEPTIRI IZLAZE U SVIBNJU, ODLAŽU JAJA NA LIŠĆE I PLODOVE

4. LEPTIRI IZLAZE U SVIBNJU, ODLAŽU JAJA NA LIŠĆE I PLODOVE • NAKON 7-14 DANA IZLAZE GUSJENICE KOJE SE UBUŠUJU U PLODOVE OBIĆNO KOD ČAŠKE ILI NA MJESTU GDJE SE DODIRUJU DVA PLODA ILI PLOD S LISTOM • U VRIJEME BERBE GUSJENICE IZLAZE IZ PLODOVA I ODLAZE NA PREZIMLJENJE • IMAJU DVIJE GENERACIJE GODIŠNJE; NAJAČI NAPAD U LIPNJU

5. KRUŠKIN SAVIJAČ (Carpocapsa pyrivora) • LEPTIR JE SIVKASTE BOJE, RASPON 16-22 mm • GUSJENICA JE PRLJAVOBIJELA S UŽOM GLAVOM OD JABUČNOG SAVIJAČA • GUSJENICE NAPADAJU PLODOVE KRUŠKE KRAJEM LIPNJA I U SRPNJU

6. NAPADA LJETNE I JESENSKE SORTE KRUŠAKA, ZIMSKE NE NAPADA • PREZIMI ISPOD OSTATAKA NA TLU I U TLU • IMA JEDNU GENERACIJU GODIŠNJE

7. SUZBIJANJE SAVIJAČA • U VRIJEME ULASKA GUSJENICA U PLODOVE – INSEKTICIDIMA • NAPAD SE MOŽE SMANJITI STAVLJANJEM LOVNIH POJASEVA IZ VALOVITE LJEPENKE, ŠIROKIH 15-30 cm NA STABLA OD KRAJA LIPNJA • SKUPLJANJE I ZAKOPAVANJE OTPALIH PLODOVA U KOJIMA SE JOŠ NALAZE GUSJENICE • PREKOPAVANJEM TLA ZIMI ISPOD VOĆAKA

8. KRUŠKIN PRSTENAR (Agrilus sinuatus) • PRAVI KRIVUDAVE SPIRALNE HODNIKE NA KRUŠKI, PLITKO ISPOD KORE • KORA IZNAD HODNIKA PUCA, GRANE SE SUŠE, LISTOVI ŽUTE I PLODOVI SU KRŽLJAVI – GRANE SE LOME

9. ODRASLI KORNJAŠ JE BAKRENASTOCRVENE BOJE, DUG 10-11 mm • LIČINKA JE BIJELA S PROŠIRENIM PREDNJIM DIJELOM TIJELA, DO 20 mm • ODRASLI KORNJAŠ JAVLJAJU SE U SVIBNJU I LIPNJU, TE ODLAŽU JAJA NA GRANE, NAJČEŠĆE ONE DEBELE 1,5 – 2 cm. LIČINKE SE UBUŠUJU U GRANE I PRAVE KRIVUDAVE HODNIKE, DUGE NAJČEŠĆE 30-40 cm • IMA JEDNU GENERACIJU NA GODINU

10. ŠLJIVIN PRSTENAR (Agrilus macroderus) • BUŠI HODNIKE U SRŽI DRVA ŠLJIVE I DRUGIH VRSTA VOĆAKA, ČESTO I U POPREČNOM SMJERU, PA SE NAPADNUTA GRANA ILI MLADO STABLO LAKO LOMI

11. ODRASLI KORNJAŠ JE CRNE BOJE, DUG 6-7 mm, A LIČINKA JE BJELIČASTA, DO 14 mm • NAJČEŠĆE U RASADNICIMA • ŠTETNIKU OSOBITO POGODUJE TOPLO I SUHO LJETO • KORNJAŠI SE JAVLJAJU U SVIBNJU I LIPNJU

12. POTKORNJACI (Scolytidae) • ISPOD KORE, A KATKAD I U DRVU BUŠE USKE HODNIKE S MNOGO OGRANAKA • MALI KORNJAŠI, DUGI 1,5-3,5 mm, TAMNOSMEĐE ILI CRNE BOJE • BUŠE NEŠTOŠIRI PRIMARNI HODNIK OD KOJEG SE OKOMITO NA NJEGA ODVAJAJU BROJNI UŽI SEKUNDARNI OGRANCI ŠTO SU IH IZBUŠILE LIČINKE • LIČINKE SU BIJELE BOJE, BEZ NOGU , S TAMNOM GLAVOM

13. KALIFORNIJSKA I DRUGE SLIČNE STITASTE UŠI • KALIFORNIJSKA ŠTITASTA UŠ (Quadrospidiotus perniciosus) • NAPADA JABUKE, KRUŠKE, RIBIZ I OGROZD, RJEĐE BRESKVE, KAJSIJE I VINOVU LOZU • NAZVANA JE I SAN ŽOZE UŠ

14. SLIČNE ŠTETE UZROKUJU I DUDOVA ŠTITASTA UŠ – (Aulacaspis pentagona) I JABUČNA KOMA UŠ – (Lepidosaphes ulmi) I DR. • PLODOVI OBIČNO SITNI I NEUGLEDNI

15. ŠTITOVI KALIFORNIJSKE ŠTITASTE UŠI PLOSNATI SU I MALO ISPUPČENI SAMO U SREDINI, VELIKI DO 2 mm, SIVE DO TAMNOSIVE, GOTOVO CRNE BOJE • VEĆINOM SE NALAZE OKRUGLI ŠTITOVI ŽENKI I POKOJI DUGULJASTI S LIČINKOM KOJA ĆE SE PRETVORITI U KRILATOG MUŽJAKA

16. ISPOD ŠTITA, KOJI SE MOŽE DIGNUTI IGLOM, NALAZI SE ŽUTA UŠ BEZ NOGU, KRUŠKOLIKA OBLIKA TIJELA • KALIFORNIJSKA ŠTITASTA UŠ PREZIMI KAO LIČINKA II STADIJA ISPOD GOTOVO CRNOG ŠTITIĆA, PROMJERA MANJEG OD 1mm. U PROLJEĆE SE PRETVARA U ODRASLE OBLIKE • MLADE LIČINKE I STADIJA NALAZE SE NA KRAJU SVIBNJA I U LIPNJU SU POKRETNE

17. ŽENKE LEGU ŽIVE MLADE • KALIFORNIJSKA ŠTITASTA UŠ IMA OBIĆNO TRI GENERACIJE NA GODINU • OSIM VOĆAKA NAPADA I BROJNE VRSTE UKRASNOG DRVEĆA I GRMLJA • ŠTETNIK JE DONEŠEN U EUROPU IZ SAD 1928, A 1932. GODINE NAĐEN JE U HRVATSKOJ • JAVLJA SE SVAKE GODINE

18. SUZBIJANJE: • ZIMSKO PRSKANJE VOĆAKA (MINERALNA ULJA) • ZA TRETIRANJE U VRIJEME VEGETACIJE KORISTE SE INSEKTICIDI NA BAZI DIMETOATA, MALATIONA, DIAZINONA, FOSALONA, PIRIMIFOMETILA, OMETOATA ILI PROPOKSURA • KORISTITI NEZARAŽENE SADNICE

19. LISNI MINERI • POSTOJI VIŠE VRSTA LISNIH MINERA – NAZIVAJU SE PREMA IZGLEDU OŠTEĆENJA (MINA): • MOLJAC VIJUGAVIH MINA (Lyonetia clercella) • MOLJAC KRUŽNIH MINA (Cemiostoma scittela) • MOLJAC TOČKASTIH MINA (Lithocolletis blancherdella) • MOLJAC VREĆASTIH MINA (Lithocelletis corylifoliella) • PATULJASTI MOLJAC MINER (Stigmella malella)

20. UNIŠTAVAJU ZELENI DIO LISTA, DOK POKOŽICA OSTAJE ČITAVA • UNUTAR HODNIKA VIDI SE IZMET GUSJENICA • ČESTO NA JEDNOM LISTU IMA VELIKI BROJ MINA – I DO ČETRDESETAK – POČINJENE OD VIŠE VRSTA OVIH MOLJACA • SVI LISNI MINERI SU MALI LEPTIRIĆI - MOLJCI

21. RASPON KRILA NE PRELAZI 9 mm, A KOD NEKIH VRSTA NITI 5 mm • GUSJENICA SU PROZIRNA ZELENKASTA, ŽUĆKASTA ILI BJELKASTA TIJELA DO 5mm DUGAČKE • IMAJU 2-5 GENERACIJA NA GODINU • NAJAČI NAPAD – U KOLOVOZU I RUJNU

22. SUZBIJANJE • OBRADOM TLA ISPOD VOĆNJAKA I UNIŠTAVANJEM OTPALOG LIŠĆA SMANJUJE SE NAPAD MINERA KOJI PREZIME U LIŠĆU I TLU (MOLJCI TOČKASTIH I VREĆASTIH MINA, PATULJASTI MOLJAC MINER) • ZIMSKO PRSKANJE ZA VRSTE KOJE PREZIMLJUJU NA VOĆKAMA (MOLJCI VIJUGAVIH I KRUŽNIH MINA) • INSEKTICIDIMA – AKO SU U TOKU PROLJEĆA NA DESET LISTOVA NAĐE JEDNA MINA ILI U TOKU LJETA NA JEDNOM LISTU NAJMANJE DVIJE MINE • PRVO TRETIRANJE – NAJČEŠĆE ODMAH NAKON CVATNJE