1 / 18

ZAKONSKO NASLJEDNO PRAVO

ZAKONSKO NASLJEDNO PRAVO. UVOD. Zakonsko nasljedno pravo je nasljeđivanje na temelju određenih činjenica koje propis predviđa kao osnove u slučaju kad iz određenih razloga nije moglo doći do oporučnoga nasljeđivanja Do zakonskoga nasljeđivanja dolazi:

sandra_john
Download Presentation

ZAKONSKO NASLJEDNO PRAVO

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ZAKONSKO NASLJEDNO PRAVO

  2. UVOD • Zakonsko nasljedno pravo je nasljeđivanje na temelju određenih činjenica koje propis predviđa kao osnove u slučaju kad iz određenih razloga nije moglo doći do oporučnoga nasljeđivanja • Do zakonskoga nasljeđivanja dolazi: • 1. kad iza ostavitelja nije ostala nikakva oporuka, ili je oporuka poništena, ili oporučitelj nije rasporedio oporukom cijelu imovinu, • 2. kad je oporučni nasljednik umro prije ostavitelja ili se odrekao nasljedstva ili je nedostojan • Činjenice koje se uvažavaju kao pretpostavke zakonskoga nasljeđivanja: - krvno srodstvo - bračna veza (izvanbračna veza) - posvojenje

  3. KRVNO SRODSTVO • Krvno je srodstvo odnos dviju ili više osoba povezanih podrijetlom, bilo da potječu jedna od druge ili od zajedničkoga pretka • Srodstvo po tazbini • Građansko srodstvo ili srodstvo po posvojenju • Duhovno srodstvo • Krvno srodstvo: bračno i izvanbračno • Izvanbračna djeca kao nasljednici – očinstvo mora biti utvrđeno bilo dobrovoljno bilo sudskim putem • Računanje krvnoga srodstva – razvrstavanje krvnih srodnika po linijama (lozama) i stupnjevima • Ravna loza – ushodna (pretci – ascendenti: otac, majka; djed, baka; pradjed, prabaka; šukundjed, šukunbaka itd.) • Ravna loza – nishodna (potomci – descendenti: sin, kćerka; unuk, unuka; praunuk, praunuka; šukununuk, šukununuka itd.) • Stupanj srodstva – koliko poroda toliko stupnjeva (quot generationes tot gradus) • Pobočna loza – punokrvni srodnici (germani); polukrvni (consanguinei; uterini)

  4. POSVOJENJE – građansko srodstvo • Posvojenjem prestaju međusobna prava i dužnosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika jer su posvojenik i njegovi srodnici izašli iz obitelji kojojs u do tada pripadali, a ušli su u posvojiteljevu obitelj u kojoj su dobili status kao da je posvojenik posvojiteljevo dijete

  5. BRAČNA VEZA • Bračni drug se s ostaviteljem mora nalaziti u valjanom braku u trenutku ostaviteljeve smrti. • Do nasljeđivanja neće doći ako je ostavitelj još za života podnio tužbu za razvod, poništaj ili sporazumni zahtjev za razvod braka za koje se nakon njegove smrti utvrdi da su osnovani; ako je brak bio proglašen nepostojećim ili je poništen nakon ostaviteljeve smrti iz uzroka za čije postojanje je znao ili je morao znati nadživjeli bračni drug; ako je zajednica života bračnog druga i ostavitelja trajno prestala krivnjom nadživojelog bračnog druga ili u sporazumu s ostaviteljem.

  6. IZVANBRAČNA VEZA • Pretpostavke: • a) izvanbračna zajednica s ostaviteljem je bila zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca • b) trajala je “dulje vrijeme” (3 godine ili kraće, ako je u njoj rođeno zajedničko dijete) • c) u pogledu te zajednice bile su ispunjene sve pretpostavke koje bi trebale biti ispunjene i da bi brak tih osoba bio valjan

  7. ZAKONSKI NASLJEDNICI • POTOMCI • BRAČNI DRUG • POSVOJENICI I NJIHOVI POTOMCI • RODITELJI (POSVOJITELJI) • BRAĆA I SESTRE I NJIHOVI POTOMCI • DJEDOVI I BAKE I NJIHOVI POTOMCI • OSTALI PRETCI U RAVNOJ LOZI (PRADJEDOVI I PRABAKE, ŠUKUNDJEDOVI I ŠUKUNBAKE ITD.) • IZVANBRAČNI DRUG (PREMA PRETPOSTAVKAMA IZ OBITELJSKOGA ZAKONA- Izvanbračna zajednica je neformalna životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete)

  8. PARENTELE • Parentela je skup krvnih srodnika koji čini rodonačelnik sa svojim potomcima • Temelji se isključivo na krvnom srodstvu • Parentelarno-linearni sustav i parentelarno-graduelni sustav • I. parentela: ostaviteljevi potomci (rodonačelnik – ostavitelj) • II. parentela: ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci (rodonačelnici: ostaviteljevi roditelji) • III. parentela: bake i djedovi po majčinoj i očevoj liniji i njihovi potomci (rodonačelnici: bake i djedovi) • IV. parentela: prabake i pradjedovi i njihovi potomci (rodonačelnici: prabake i pradjedovi) • V. parentela: šukunbake i šukundjedovi i njihovi potomci (rodonačelnici: šukunbake i šukundjedovi) • U II. parenteli postoji majčina i očeva loza, a u III. i daljnjima loze se dijele na grane (npr. bakina i djedova grana)

  9. NASLJEDNI REDOVI • Prvi nasljedni red: ostaviteljevi potomci, posvojenici i njihovi potomci i bračni drug (ostavinu dijele na jednake dijelove) • Drugi nasljedni red: ostaviteljevi roditelji i bračni drug (1/2 roditeljima, ½ bračnom drugu); braća i sestre i njihovi potomci nasljeđuju samo iznimno u slučaju kada nema bračnoga druga kao nasljednika • Treći nasljedni red: ostaviteljevi djedovi i bake i njihovi potomci (1/4 svakom djedu i baki) • Četvrti nasljedni red: pradjedovi i prabake (1/8 svakom pradjedu i prabaki) • Peti nasljedni red: šukundjedovi i šukunbake (1/16 svakom šukundjedu i šukunbaki) • Daljnji nasljedni redovi: ostali pretci u ravnoj lozi • Između pojedinih nasljednih redova vrijedi pravilo da bliži nasljedni red isključuje dalji (izuzetak - bračni drug) • Nasljednici prvenstveno ovlašteni da naslijede

  10. ODNOS IZMEĐU SVAKOG POJEDINOG NASLJEDNOG REDA • Postoje posebna načela zakonskog nasljeđivanja koja rješavaju konkurenciju unutar svakog pojedinog nasljednog reda: • 1. načelo isključivosti – prednost pri nasljeđivanju • 2. nečelo reprezentacije – predstavljanja • 3. načelo akrescencije – priraštaja • 4. načelo jednakosti nasljedničkih dijelova

  11. NAČELO ISKLJUČIVOSTI (PREDNOSTI PRI NASLJEĐIVANJU) • Norme objektivnog nasljednog prava određuju koji od potencijalnih nasljendika u svakom pojedinom od nasljednih redova imaju pri nasljeđivanju prednost pred ostalima iz tog reda; također i koliki im je nasljedni dio namijenjen • Nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda.

  12. NAČELO REPREZENTACIJE (PREDSTAVLJANJA) • Načelo reprezentacije znači da pretka koji je umro prije ostavitelja predstavlja njegov živi potomak • Po ovom načelu nasljeđuju isključivo potomci određenih nasljednika • Razlozi zbog kojih nasljednik neće naslijediti: - smrt prije ostavitelja, - nedostojnost, - nesposobnost, - odricanje od nasljedstva samo u svoje ime • Ovo načelo nije ograničeno u prva tri nasljedna reda, dok je u četvrtom i daljnjim nasljednim redovima isključeno • Potomci mogu naslijediti samo ako predak ne postane nasljednik • Nasljednici koji naslijede po načelu reprezentacije nasljeđuju po vlastitom pravu (iure proprio), a ne po pravu svoga pretka (alieno iure) • Načelo reprezentacije ima prednost u odnosu na načelo priraštaja (akrescencije)

  13. NAČELO AKRESCENCIJE (PRIRAŠTAJA) • Primjenjuje se samo kada nije moguće primijeniti načelo reprezentacije • Zasniva se na jednakosti kvalitete srodstva • Kada jedan nasljednik ne želi ili ne može naslijediti njegov dio prirasta razmjerno (u jednakim dijelovima) nasljednim dijelovima ostalih nasljednika istoga stupnja i iste kvalitete srodstva • Primjenjuje se u svim nasljednim redovima • NAČELO PRIJENOSA (TRANSMISIJE) • Načelo prijenosa znači da potomak koji je umro poslije ostavitelja sam postaje nasljednikom i svoje pravo prenosi na svoje nasljednike • Dolazi do izražaja kada nasljedstvo ostane očuvano i u cijelosti se prenosi na nasljednikove nasljednike (npr. nedugo poslije ostavitelja umre i nasljednik pa naslijeđeni dio ostane očuvan)

  14. JEDNAKOST NASLJEDNIČKIH DIJELOVE • Ako nije što posebno određeno djeluje načelo jednakosti dijelova – svim onim zakonskim nasljednicima istog ostavitelja koji ga nasljeđuju na temelju jednakih činjenica, pripadaju jednaki dijelovi nasljednog prava. • Dakle, sva ostaviteljeva djeca nasljeđuju jednake dijelove ostavine, također i svi njegovi unuci od istog umrlog djeteta itd.

  15. NASLJEĐIVANJE U PRVOM NASLJEDNOM REDU • U ovom nasljednom redu nasljeđuju ostaviteljevi potomci, posvojenici, bračni / izvanbračni drug. Dijele ostavinu na jednake dijelove. • Ako je bračni / izvanbračni drug jedini nasljednik u prvom nasljednom redu, neće sam naslijediti cijelu ostavinu nego nasljeđuje s nasljednicima drugog nasljednog reda • Sam će naslijediti jedino ako postoje ostali nasljednici prvog nasljednog reda, no oni su se odrekli svog nasljednog prava (npr. potomci se odreknu – sve nasljeđuje majka)

  16. NASLJEĐIVANJE U DRUGOM NASLJEDNOM REDU • U ovom nasljednom redu nasljeđuju ostaviteljevi roditelji / posvojitelji, braća i sestre te njihovi potomci. Ponekada i bračni / izvanbračni drug. • Ako u ovom nasljednom redu nasljeđuje bračni / izvanbračni drug – dio roditelja koji neće ili ne mogu naslijediti prirasta bračnom / izvanbračnom drugu koji isključuje ostaviteljevu braću i sestre. Naše pravo, dakle, favorizira bračnog / izvanbračnog druga u ovakvoj situaciji. • Ako ostavitelj nije imao bračnog / izvanbračnog druga – dio roditelja koji neće ili ne mogu naslijediti primjenom načela reprezentacije prelazi na braću i sestre ostavitelja

  17. NASLJEĐIVANJE U TREĆEM NASLJEDNOM REDU • U ovom nasljednom redu nasljeđuju ostaviteljeve bake i djedovi (iz majčine i očeve loze) i njihovi potomci. • ½ nasljeđuju baka i djed očeve loze, a drugu ½ baka i djed majčine loze (svatko od njih nasljeđuje ¼ ostavine). • Dolazi do primjene načela reprezentacije (npr. djeda koji je umro nasljeđuju njegovi potomci, ako ih nema nasljeđuje baka. Ako nema ni nje, taj dio ostavine nasljeđuju baka i djed iz druge loze...)

  18. NASLJEĐIVANJE U ČETVRTOM I DALJNJIM NASLJEDNIM REDOVIMA • U ovim nasljednim redovima nasljeđuju samo preci – rodonačelnici parentela ostaviteljevih srodnika, no ne i njihovi potomci kao što je to slučaj u prethodnim nasljednim redovima. • Npr. u četvrtom nasljednom redu ½ nasljeđuju prabake i pradjedovi iz očeve, drugu ½ prabake i predjedovi iz majčine loze. • Ako svi od njih nasljeđuju, svatko nasljeđuje 1/8 ostavine... • Ako nema nikoga ni u četvrtom ili nekom daljnjem nasljednom redu, ostavina je ošasna i sveopći sljednik ostavitelja postaje jednica lokalne samouprave (općina, grad).

More Related