Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 23

Kolegij “Organizacijsko ponašanje” PowerPoint PPT Presentation


  • 163 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku. Izradile: Birovljević Zdravka Đu ras Kristina Godinić Snježana Pavić Ana Rogalo Martina. Kolegij “Organizacijsko ponašanje” RAZINA ORGANIZACIJSKOG SUSTAVA (ORGANIZACIJSKA STRUKTURA I ORGANIZACIJSKA KULTURA).

Download Presentation

Kolegij “Organizacijsko ponašanje”

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Kolegij organizacijsko pona anje

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Izradile:

BirovljevićZdravka

Đuras Kristina

Godinić Snježana

Pavić Ana

Rogalo Martina

Kolegij “Organizacijsko ponašanje”

RAZINA ORGANIZACIJSKOG SUSTAVA (ORGANIZACIJSKA STRUKTURA I ORGANIZACIJSKA KULTURA)

Mentori:Prof.dr.sc. Željko Turkaljmr. sc. Ivana Fosić


Sadr aj

Sadržaj

  • Organizacijska struktura

  • Najčešći uobičajeni oblici dizajna organizacija

  • Nove mogućnosti dizajna

  • Organizacijska kultura

  • Kako zaposlenici uče kulturu


Organizacijska struktura

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

  • Riječ struktura dolazi od lat. glagola struere koji je označavao slaganje, sklapanje, dok je riječ structura značila građa, sklop, sastav, raspored

  • Organizacijska struktura određuje način na koji se radni zadaci formalno dijele, grupiraju i koordiniraju.

  • Prema Druckeru je organizacijska struktura: „jedinstveni sustav svih organizacijskih dijelova poduzeća“


Kolegij organizacijsko pona anje

6 ključnih elemenata na koje menadžeri trebaju obratiti pozornost kada oblikuju strukturu svoje organizacije:

specijalizacija rada,

podjela na odjele,

zapovjedni lanac,

raspon kontrole,

centralizacija i decentralizacija,

formalizacija.


1 specijalizacija podjela rada

1.) Specijalizacija (podjela) rada

  • Specijalizacija rada rastavlja posao na nekoliko dijelova, umjesto da ga obavlja jedna osoba u cijelosti, svaki korak obavlja druga osoba.

  • Ljudi se specijaliziraju da bi obavljali samo jedan dio aktivnosti, a ne sveukupne aktivnosti.

  • Korist: Povećava učinkovitost i proizvodnost,

  • Nedostatak: povećanje proizvodnosti

    → smanjenje zadovoljstva u poslu


2 podjela na odjele departmentalizacija

2.) Podjela na odjele (departmentalizacija)

  • Grupiranje poslova podijeljenih prema specijalizaciji rada

  • Omogućuje koordiniranje općih zadataka

  • Vrste:

    • Gupiranje djelatnosti prema funkcijama koje obavljaju

    • Podjela na odjele prema vrsti proizvoda koje organizacija proizvodi

    • Podjela na odjele na osnovu teritorija

    • Podjela na odjele prema vrsti klijenta na koje organizacija cilja


3 zapovjedni lanac

3.) Zapovjedni lanac

Zapovjedni lanac – neprekinuta linija autoriteta koja se proteže od vrha organizacije do najnižih položaja. Objašnjava tko kome odgovara

Autoritet – prava menadžera da izdaju zapovjedi i očekuju njihova izvršenja. Svaki menadžer ima određen stupanj autoriteta i svoje mjesto u zapovjednom lancu.

Načelo zapovjednog jedinstva – kazuje da svatko treba imati samo jednog nadređenog kome je izravno odgovoran


4 raspon kontrole

4.) Raspon kontrole

Određuje broj razina i menadžera u organizaciji

Što je raspon veći i širi, ako je sve drugo isto, organizacija je učinkovitija


5 centralizacija i ili decentralizacija

5.) Centralizacija i/ili decentralizacija ?

  • Centralizacija – odnosi se na stupanj do kojeg je donošenje odluka koncentrirano na jednom mjestu u organizaciji. Organizacija je centralizirana samo ako ključne odluke donosi vrhovno rukovodstvo uz neznatan utjecaj s nižih razina.

  • Decentralizirana organizacija – problemi se brže rješavaju, više ljudi ima utjecaja na odluke, manje je vjerojatno da će se zaposlenici osjećati udaljeno od onih koji donose odluke.


6 formalizacija

6.) Formalizacija

Formalizacija – odnosi se na mjeru do koje su poslovi u organizaciji standardizirani.

Ako je posao visoko formaliziran zaposlenik može minimalno odlučivati o tome što treba napraviti, kada i na koji način.


Ii naj e i uobi ajeni oblici dizajna organizacija

II. NAJČEŠĆI UOBIČAJENI OBLICI DIZAJNA ORGANIZACIJA

Jednostavna struktura,

Birokracija,

Matrična struktura.


1 jednostavna struktura

1) Jednostavna struktura

Niska razina podijeljenosti na odjele, širok raspon kontrole, autoritet centraliziran u jednoj osobi, te malo formalizacije,

Najčešće se koristi u malim poduzećima gdje su rukovoditelj i vlasnik ista osoba

Brza, jeftina, fleksibilna, odgovornosti su jasne


2 birokracija

2) Birokracija

Visoko rutinski radni zadaci, ostvareni preko specijalizacije, vrlo formalizirana pravila i propisi, zadaci grupirani u funkcionalne odjele, centralizirani autoritet, uski raspon kontrole


3 matri na struktura

3) Matrična struktura

Reklamne agencije, laboratoriji za istraživanja i razvoj, građevinska poduzeća, bolnice, vladine agencije, sveučilišta, zabavna industrija

Matrica spaja 2 oblika podjele na odjele: funkcionalne i proizvodne.

U postojećim specijaliziranim organizacijskim jedinicama osnivaju se i oblikuju timovi za rad na zadatku, odnosno projektu.


Title

Title

Primjer

Matrični obrazac

koji se

koristi na

jednom fakultetu


Iii nove mogu nosti dizajna

III. NOVE MOGUĆNOSTI DIZAJNA

Timska struktura – koristi timove kao glavno sredstvo koordinacije

  • nadopunjava birokraciju

  • karakteristike : ruši barijere između odjela te decentralizira donošenje odluka ( npr. Motorola i Xerox)

    Virtualna organizacija – bit : “Zašto posjedovati ako možeš unajmiti? “ .

  • ima malu organizacijsku jezgru te glavne poslovne funkcije izmješta vanjskim djelatnicima

  • velika prednost: fleksibilnost

  • npr. Apex Digital, Cisco


Kolegij organizacijsko pona anje

Neomeđena organizacija – bivši predsjednik General Electrica izmislio pojam - htio je da GE postane “obiteljska trgovina”

Ima za cilj:

ukloniti zapovjedni lanac,

uspostaviti neomeđene raspone kontrole,

zamijeniti odjele ovlaštenim timovima,

ruši barijere prema vanjskim grupacijama.

Globalizacija, strateški savezi, rad kod kuće smanjuju vanjske granice

Npr. Coca- cola


Iv organizacijska kultura

IV. ORGANIZACIJSKA KULTURA

  • sustav značenja koji je zajednički članovima neke organizacije i koji tu organizaciju razlikuje od drugih organizacija

  • predstavlja zajedničku percepciju koju imaju članovi organizacije

  • Dominantna kultura – temeljne

    vrijednosti koje su zajedničke većini članova

  • Potkultura – razvija se u velikim organizacijama, u odrazu na opće probleme, situacije ili iskustva s kojima se suočavaju članovi


Funkcije kulture

Funkcije kulture

  • Definiranje granica

  • Prenosi identitet

  • Potiče stvaranje prednosti

  • Podržava stabilnost društvenog sustava

  • “Društveno ljepilo”

  • Kontrolni mehanizam

    Javlja se kao prepreka za:

  • promjene,

  • raznolikost,

  • kupnji i udruživanju


Kako nastaju kulture

Kako nastaju kulture?

Vrhovno vodstvo

Filozofija osnivača organizacije

Kriteriji selekcije

Organizacijska kultura

Socijalizacija


V kako zaposlenici u e kulturu

V. Kako zaposlenici uče kulturu

Materijalni simboli – prenose zaposlenicima informacije o tome što je važno, o razini jednakosti koju želi rukovodstvo te o prihvatljivom ponašanju (npr. veličina ureda, vrsta automobila...)

Jezik – kao način identificiranja članova neke kulture ili potkulture

  • Priče - povezuju sadašnjost s prošlošću i pružaju objašnjenja i potvrdu trenutne prakse (npr. o kršenju pravila, smanjenju radne snage...)

  • Ritualni – potkrepljuju ključne vrijednosti tvrtke (npr. Wal-Mart)


Kori tena literatura

Korištena literatura

Steve Robbins, Tim Judge, „Organizacijsko ponašanje“, Mate d.o.o., Zagreb, travanj 2010.

Stephen P. Robbins, „Bitni elementi organizacijskog ponašanja“, Mate d.o.o., Zagreb. 1996.

Miroslav Žugaj, Markus Schatten, „Arhitektura suvremenih organizacija“, „Tonimir“, Varaždinske toplice, 2005.

Miroslav Žugaj, Jusuf Šehanović, Marijan Cingula, „Organizacija“, „TIVA Tiskara Varaždin“, Varaždin, 2004.


Kolegij organizacijsko pona anje

Hvala na pažnji !!!


  • Login