Osiroma eni uran
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 18

Osiromašeni Uran PowerPoint PPT Presentation


  • 80 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Osiromašeni Uran. Vojne primjene. O Uranu. Uran je sastavni dio Zemljine kore. Rasprostranjen je u kori, gradeći gotovo stotinu minerala. Nalazišta s višim postotkom uranovih ruda rijetka su i stoga to značajnija. Najpoznatija su:

Download Presentation

Osiromašeni Uran

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Osiroma eni uran

Osiromaeni Uran

Vojne primjene


O uranu

O Uranu

  • Uran je sastavni dio Zemljine kore. Rasprostranjen je u kori, gradei gotovo stotinu minerala.

  • Nalazita s viim postotkom uranovih ruda rijetka su i stoga to znaajnija. Najpoznatija su:

    Shinkolobwe (Afrika, Kongo) Veliko medvjee jezero (Kanada) Joachimsthal - Jachymov (eka )

  • Prirodni uran (u rudama, u naem okruenju) mjeavina je tri izotopa


Osiroma eni uran

  • Tehnologije prerade uranove rude omoguile su koncentriranje do istoe 50% prirodnog urana i vie. Najrazliitijim postupcima istila se ruda da se dobije to ii uranov oksid ili uranov fluorid. Tek tada se pristupalo obogaivanju - procesu poveavanja udjela U-235 u izotopnom sastavu urana, budui da se za kasnije potrebe u nuklearnim reaktorima i u proizvodnji nuklearnog oruja pokazalo nunim da udjel U-235 bude vei nego to ga se nalazi u prirodi. (u prirodnom uranu ima svega 0.7% U-235). ema izgleda ovako :


Osiroma eni uran1

Osiromaeni uran

  • Aktivnost osiromaenog urana je oko 60% aktivnosti prirodnog urana.

  • U procesu obogaivanja urana nastaje velika koliina otpada - taj otpadni materijal je ostatak proiene rude koji sadri uglavnom uranov izotop U-238. Udio U-235 sveden je u tom otpadnom materijalu ispod 0,3%. Ono to je interesantno u procesu obogaivanja urana, zbog potreba konanog proizvoda (npr. obogaenog urana, u formi utog kolaa) jest to da se u tom procesu kemijski ekstrahiraju sve primjese, dakle i svi do tog momenta nastali potomci.


Osiroma eni uran2

Osiromaeni uran

  • Dakle, osiromaeni uran sadri 99,8% U-238, taj U-238 nije u radiaoktivnoj ravnotei sa svim svojim potomcima, tek nakon nekoliko mjeseci ostvaruje se ravnotea izmeu U-238, Th-234 i Pa-234m; ne sadri vie od 0,2-0,3% U-235; teki metal visoke gustoe (cca 18,9 g/cm3), kemotoksian kao veina tekih metala.

  • To to je osiromaenom uranu smanjena radioaktivnost, ne znai da nije radioaktivan, ve da je manje radioaktivan od prirodnog urana (30- 40 odsto).

  • Velike koliine otpada koje nastaju pri obogaivanju urana mjere se u hiljadama tona. Npr. u SAD je trenutno pohranjeno oko 570000 tona osiromaenog urana.


Kako djeluje ou streljivo

Kako djeluje OU streljivo?

  • Uranovo streljivo sastoji se najveim dijelom od urana, legura s drugim metalima kao titanij ili molibden. Budui je uran korozivan, streljiva su obloena su tankim zatitnim omotaem od drugih metala.

  • OU streljivo (depleted uranium osiromaeni uran najee su tzv. KE-Penetratori, koji kroz istu kinetiku energiju probijaju oklope. Uran je za ovake vrste namjene svojstven zbog njegove gustoe i zbog osobine da se tako preformira prilikom udara, a da iljak pri tome opstane. Zbog tog razloga uranovo strjeljivo oznaava se i kao samootravajua. Dodatni efekt je i u tome to se prilikom zabijanja streljiva u vrsti cilj moe stvoriti uranova praina, koja se u kontaktu s zrakom spontano zapali. Ovaj efekt predstavlja neku vrstu dodatnog unitenja.


Ta se de ava pri udaru municije ili rakete sa ou

ta se deava pri udaru municije ili rakete sa OU?

Pored isto mehanikog dejstva, municija na bazi osiromaenog urana, zbog radioaktivnosti urana ima i radioloko dejstvo na ljude, kao i utjecaj na ivotnu sredinu. Za procjenu ovog dejstva bitno je uoiti ta se deava sa udarnom iglom u trenutku udara o vrstu metu kakva je tenk ili neka betonska struktura. Na mjestu udara pojavljuju se:

  • Ostaci velikih (desetine grama) komada udarne igle

  • Ostaci malih (grami) paria udarne igle

  • Krupni estice (preko 10 mikrona) i

  • Aerosolne estice nastale sagorijevanjem dijela udarne igle

  • Prve tri vrste estica sainjene su od metalnog urana (sa dodacima rijetkih metala), relativno su teke i padaju u neposrednoj okolini (desetak metara). Ove estice mogu intenzivno reagovati sa tenostima u okolini i na taj nain zagaditi povrinske I dubinske vode kao i samo zemljite.

  • U sluaju eonog pogodka mete, na mestu udara javljaju se visoke temperature oko 1200 C. Metalni uran gori na 700 stepeni Celzijusa. Dio udarne igle (5-70%) gori pa nastaju uran dioksid, uran trioksid i U3O8.


Osiroma eni uran

  • Zbog naglog hlaenja dolazi do procesa formiranja aerosola odnosno fine uranijumske magle. Najvei broj ovih estica je veoma mali i ima prenik ispod 2.5 mikrona. Proces hlaenja je takav da ova uranijumska magla ima estice u keramikoj formi koje imaju malu rastvorljivost u vodi i tjelesnim tenostima. Od ovoga bitno zavisi mehanizam djelovanja ovih aerosola na ivi svijet. Najvei broj nastalih estica i aerosola pada na zemljite u neposrednoj okolini mjesta pogotka. Na rastojanjima veim od 200m njihov broj je manji, iako se preciznim mjerenjima mogu konstatovati i na udaljenostima od vie desetina kilometara jer se, obzirom na svoju malu dimenziju, estice lako raznose vjetrom.


Za to je ou va an za vojnou industriju

Zato je OU vaan za vojnou industriju?

  • Municija na bazi osiromaenog urana namijenjena je za gaanje protivnikih tenkova i sklonita. Realizira se u vie razliitih kalibara (od 7.6 mm pa i preko 120 mm).

  • Bitan dio ove municije je udarna igla (penetrator) napravljena od legure u kojoj je dominantno prisustvo osiromaenog urana.

Formalni razlog koritenja ovakve municije je objanjenje da je osiromaeni uran 1,7 puta je tei od olova te da e se njegovom ugradnjom na vrh granate dobiti njena vea probojnost


Kako prepoznati municiju sa ou i njene ostatke

Kako prepoznati municiju sa OU i njene ostatke?

  • Uranijumske udarne igle iz municije sa OU su oblika cigarete, oko 30 cm duine. One mogu biti blago deformirane od udara ili u nekoliko komada. Ponekad se na jednom kraju mogu nai i ostaci aluminijumskog nosaa u kome se igla nalazi. Ove igle su izraene od osiromaenog urana. S obzirom da samo oko 25% granata pogodi cilj, komadi ove municije se mogu nai oko mjesta udara, bilo na samoj povrini, bilo da su prodrle ispod povrine zemlje.


Primjena osiroma enog urana

Primjena osiromaenog urana

U svakodnevnom ivotu:

  • glaziranje u boji (crveno i uto)

  • legiranje elika

  • kataliziranje

  • protuteiranje

  • balastiranje zrakoplova

  • za zatitne oklope pri koritenju radioaktivnih izvora u medicini i industriji

    Primjena u vojsci:

  • Za oklope tenkova

  • ojaavanje municije (Amerikanci tvrde da je takva municija prvi put primjenjena u Zaljevskom ratu 1991. godine, i to 320 t streljiva s osiromaenim uranom; nad Kosovom oko 10 t, a u Bosni, sigurnosnoj zoni oko Sarajeva, oko 3 t).

    Osiromaeni uran koji se koristi za penetrirajue streljivo termodinamiki je nestabilan ak i na niskim temeperaturama !!!!!


Gdje je sve kori tena municija sa ou i koliko

Gdje je sve koritena municija sa OU i koliko?

  • U ratu u Golfskom zaljevu ispaljeno vie od 940,000 komada municije kalibra 30 mm i 14,000 komada kalibra 105 mm i 120 mm, to ukupno iznosi oko 320t OU

  • Podaci o ratu u Bosni jo nisu precizni. Ministarstvo Odbrane USA je priznalo da je na Kosovu i oko Kosova bilo koritenja ove municije. Precizne podatke zna samo NATO ali se procjene kreu oko 30 tona.


Da li je zna ajnije hemijsko ili radiolo ko dejstvo ou na ljude

Da li je znaajnije hemijsko ili radioloko dejstvo OU na ljude?

  • tetno dejstvo osiromaenog urana moe biti izazvano spoljanjim ili unutranjim zraenjem. Spoljanje zraenje je znaajno, prije svega, u sluajevima kada se cijela udarna igla ili njen dio nae u blizini ljudi. Ukoliko se ovakva udarna igla nalazi neposredno u kontaktu sa koom, mogue su promjene na koi.

  • Unutranje ozraenje se znatno tee izbjegava i mnogo je opasnije. Osnovnu opasnost predstavlja udisanje estica u neposrednoj okolini pogoenog objekta. Meutim, treba imati u vidu da sitne estice urana prodiru u zemlju i vodu te na taj nain indirektno i dugorono kontaminiraju itav lanac ishrane. Vrijeme poluraspada osiromaenog urana je 4,5 milijardi godina to praktino znai da jednom kada se raspe, uran tu ostaje vjeno.


Tetno ou djelovanje na zdravlje

tetno OU djelovanje na zdravlje

  • Kada udahnemo, popijemo ili pojedemo radioaktivne estice, one zauvijek ostaju u naem tijelu mijenjajui tok uobiajenog ivota elije. Energija konzumiranih radioaktivnih estica deformira elije i dolazi do trajnih neizljeivih oboljenja. Poveani broj oboljelih ne biljei samo vojska koja je u kratkom vremenu bila izloena visokim koncentracijama tih radioaktivnih estica, ono najgore tek slijedi za stanovnitvo zemalja gdje je ovakvo oruje koriteno.

  • Otkriveno je da se osiromaeni uran taloi u limfnim vorovima, mozgu, testisima i drugim organima, a da kratkorone i dugorone posljedice nisu poznate. Utvreno je poveanje broja deformacija kod potomstva osoba izloenih osiromaenom uranu; dok uzorci urina veterana Zaljevkog rata pokazuju abnormalne koliine osiromaenog urana i nakon deset godina. Zato je tako malo napisano o DU i njegovom utjecaju na ljudsko tijelo?


Kako se pona ati u blizini municije sa ou

Kako se ponaati u blizini municije sa OU?

Opta pravila:

  • IZBJEGAVAJTE MJESTA KOJA SU BOMBARDOVANA

  • NE SAKUPLJAJTE PLODOVE I BILJKE SA ZEMLJITA KOJE SE NALAZI U BLIZINI MJESTA KOJA SU BOMBARDIRANA

  • NE NAPASAJTE STOKU NI IVINU, NITI KORISTITE VODU U BLIZINI MOGUEG ZAGAENJA, BILO DA JE U PITANJU POVRINSKA VODA ILI VODA IZ BUNARA

  • ZABRANITE DJECI DA SE IGRAJU U BLIZINI MJESTA KOJA SU NAPADANA

  • NE OBRAUJTE ZEMLJU KOJA MOE BITI KONTAMINIRANA

  • ODRAVAJTE POJAANU HIGIJENU KADA SE KREETE U BLIZINI MJESTA NAPADA

  • NIKAKO NE PRILAZITI NITI DODIRIVATI OSTATKE

  • PRIVREMENO OBILJEITI MJESTO NA KOME SE OSTACI NALAZE

  • PO DOLASKU KUI ODMAH SE DETALJNO OPRATI I PROMIJENITI ODJEU

  • OBAVIJESTITI VOJNE VLASTI ILI POLICIJU O NALAZU

  • OBAVIJESTITI SUSJEDE

  • ZABRANITI DJECI DA PRILAZE ILI DA SE IGRAJU U BLIZINI MJESTA NALAZA MUNICIJE


Malo istorije

Malo istorije

  • Jo davne 1954. godine, naunici su u SAD poeli da trae stalno skladite nuklearnog otpada, i sve do 1987. godine nijedna od drava SAD nije eljela da se na njenoj teritoriji deponuje nuklearni otpad, ve se isti slagao u cisterne po skladitima reaktora irom zemlje. Ameriki Senat je 1987. godine usvojio zakon kojim se podruje planinskog masiva Juka-pustinje u dravi Nevada, pretvara u stalno skladite nuklearnog otpada iz nuklearnih reaktora koji se nalaze u etrdeset amerikih drava. Na deponijama u SAD-u, se nalazi oko 500.000 tona osiromaenog urana (OU).

  • Proizvodnja potkalibarne municije od osiromaenog urana (OU) poela je oko 1960. godine u SAD sa ciljem da se dobiju protivoklopna zrna slinih karakteristika kao i do tada koritena od volframa. Time su ogromne postojee zalihe OU (oko 99,8% 238U, 0,2%.

  • 235U) nale ekonomski opravdanu primjenu. OU se inae uva u vidu jedinjenja UF 6, koje preostaje posijle izdvajanja obogaenog urana za potrebe nuklearne energetike i proizvodnju atomskih bombi i koje se deklarie kao nisko radioaktivni otpad koji se vrlo skupo skladiti (teflonski kontejneri).


Osiroma eni uran

  • Vojni naunici su poetkom sedamdesetih godina poeli da ugrauju osiromaeni uran u zrna i vrhove konvencijalnih, nuklearnih raketa, granata i metaka,( krstarea nuklearna raketa sadri 11 do 20 kilograma OU).

  • Municija od OU je prvi put (koliko je poznato) upotrebljena u Zalivskom ratu 1991. godine, uglavnom kao topovsko zrno za tenk M1 abrams, kalibra 120 mm i avion A-10 tanderbolt, kalibra 30mm.

  • Prema nekim procjenama, za vrijeme zalivskog rata (Irak 1991. godine) eksplodiralo je 320tona osiromaenog urana (OU).

  • Britanski "Sunday Telegraph" prenosi da je u Zalivskom ratu baeno 910 000 projektila u Bosni i Hercegovini 10 800 i na Kosovu u 1999. god. oko 50000 bombi. Ameriki vojni ljekar, konstatovao je prilikom pregleda vojnika (uesnika u Zalivskom ratu) u njihovom organizmu znatne koliine urana. Udisane aerosolne estice uranovih oksida ostajale su u pluima izazivajui rak plua , a neke su ulazile u krvotok i zahvatale bubrege i kosti.


Osiroma eni uran

  • Upotreba OU projektila sa osiromaenim uranom zapoela je 1973. kada je Izrael koristio (uz ameriko nadgledanje) OU bombe u Yom Kippurskom ratu. Renesansu doivljava prvim Zaljevskim ratom i nadalje. Naime, ne radi se o bilo kakvom oruju za masovno unitenje, ve oruju koje nuklearnim zagaenjem ostavlja trajne posljedice za ljude i okoli.

  • Neki analitiari smatraju da je SAD upotrebom osiromaenog urana u raznim oruanim aktivnostima u kojima je uestvovala pokuala u stvari da se rijei svog nuklearnog otpada koji je decenijama optereuje.


  • Login