Feminizam

1. Dr. sc. Davor Pauković Feminizam Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Suvremene političke ideje i ideologije Dubrovnik, 4. 5. 2011.

2. Struktura predavanja • Definiranje pojma • Povijest feminizma • Suvremeni feminizam

3. Feminizam– pojam • Skupni naziv za različite pokrete i djelovanja koji imaju za cilj poboljšanje položaja žena u društvu  ekonomski, obiteljski, politički, društveni, ... • Radi se o feminizmima • Iz feminističkih pokreta nastale su i feminističke teorije – primjerice o izvorima nejednakosti ili socijalnim konstrukcijama roda i spola • Teorije kao ekstenzija feminizma na teorijskom i filozofskom polju – različite discipline

4. Feminizam– pojam Pokreti i ideologije u feminizmu: • Liberalni feminizam • Radikalni feminizam • Socijalistički feminizam • Marksistički feminizam • Anarho-feminizam • Separatistički feminizam • Ekofeminizam • Kulturalni feminizam • Postmoderni feminizam • Religijski feminizam (kršćanski, islamski, židovski, ateistički)

5. Povijest feminizma • Povijest ženskih pokreta (feminizama) uglavnom se prikazuje kroz tri vala Prvi val: • 19. i početak 20. stoljeća  primarni fokus na ostvarivanju političkih prava (sufražetkinje), pravo glasa • borba za ulazak žena u javnu sferu  pristup obrazovanju i zaposlenju, zaštita od obiteljskog nasilja, priznanje pred zakonom • Glavna pokretačka snaga i ujedinjujući faktor među ženama različitog političkog svjetonazora  žena kao građanin drugog reda, zakonska nemogućnost ostvarivanja političkih prava, pravo glasa

6. Povijest feminizma • Liberalno i racionalno izvorište, ali i socijalističke primjese – učinkovitost kroz kolektivno djelovanje • Strategije borbe – diskurzivne strategije na temeljima racionalnosti, propaganda i legitimiranje zahtjeva; aktivistički orijentirane strategije u okviru liberalne države i militantnije strategije koje su bile uvelike rezultat nepopustljivosti države • Prvi svjetski rat – promjene u rodnim odnosima  10 godina nakon kraja rata (1928.) žene u Velikoj Britaniji dobile pravo glasa pod jednakim uvjetima kao i muškarci • U SAD-u prvi val završava 19. amandmanom kada su žene dobile pravo glasa u svim državama (1919.)

7. Povijest feminizma Drugi val • Ženski pokret ponovno se javlja tijekom šezdesetih godina • Položaj žena u civilnom društvu, u centru pažnje je jednakost u privatnoj sferi, a ne politička prava koja su dominirala prvim valom • Odnosi među spolovima, podjela rada, ekonomija želja  kontekst razvoja poslijeratnog kapitalizma, nove mogućnosti za žene, dostupnost sigurne kontracepcije • Početak se često uzima 1963. godina • Zakonski uspjesi u unapređenju položaja žena u SAD-u • Slogan “privatno je političko” • Drugi val je uspio značajno promijeniti društveni položaj žene • Različite struje, s različitim dosegom zahtjeva • Tijekom sedamdesetih pokret je još uvijek težio kolektivnoj akciji (Pokret za oslobođenje žena)  fragmentacija pokreta, pomicanje prema osobnijoj i kulturnoj politici

8. Povijest feminizma Treći val • Kao odgovor na neuspjehe drugog vala  početak u osamdesetima  shvaćanje da su žene različitih rasa, nacionalnosti, kulturnog i religijskog zaleđa • Nema jedinstvene ideje – fragmentacija – djelovanje u različitim kontekstima • Poststrukturalistička interpretacija u centru trećeg vala  spol i rod kao diskurzivne tvorevine, uz stalne promjene identiteta u igri moći  specifičnosti svake generacije, pa do svake žene ponaosob • Generiranje teorije iz vlastitog iskustva • Reproduktivna prava u centru na praktičnoj razini djelovanja

9. Feminizam danas • Veliki broj struja koje se teško mogu svesti pod zajednički projekt - fragmentiranost • Udaljavanje od kolektivističke politike • Kritike trećeg vala – nedostatak jedinstvenog cilja

10. Zeleni

11. Definiranje ideološke struje • Zelena ideologija nije integralno i jedinstveno stajalište  radi se raznovrsnim, bliskim i povezanim i pristupima • Poveznica – kritika industrijske civilizacije i njenog odnosa prema prirodi • Ekološki aktivisti, antinuklearni pokret, akademski teoretičari, udruge za zaštitu životinja, radikalni novinari, pojedini ministri, zagovornici alternativnih tehnologija, itd.  svi povezani i pripadaju zelenoj ideologiji

12. Definiranje ideološke struje Zelenima je zajedničko nekoliko stvari: - u temelju je zaokupljenost odnosom ljudi i prirode – kritika vrijednosnog sustava, podređenost prirode ljudskim ambicijama • Afirmacija fundamentalne vrijednosti prirode – priroda ima svoju vrijednost izvan konteksta ljudske civilizacije • Realnost prirodnih ograničenja – nemogućnost eksponencijalnog rasta društva • Odbacivanje općenite razvojne putanje suvremene industrijske civilizacije – preorijentacija društvenog razvoja prema “održivom” društvu • Emancipatorni impuls zelene vizije – obećanje boljeg svijeta od današnjeg

13. Definiranje ideološke struje • Iz ova četiri elementa izvode se brojne političke strategije i argumenti u organizaciji društva • Općenito se smatra da je zelena ideologija razmjerno moderna pojava (19. stoljeće, i sedamdesete godine 20. stoljeća) • U sedamdesetima političko organiziranje i djelovanje – uzroci, stvaranje postindustrijskog društva • “misli globalno, djeluj lokalno”; “ni lijevo ni desno, nego naprijed” • Zeleni ipak bliži lijevim političkim opcijama

14. Definiranje ideološke struje • U kratko vrijeme zeleni ostvarili određeni politički utjecaj i rezultate • Ipak, na početku 21. stoljeća trendovi su usmjereni protiv zelenih – globalizacija, a ne lokalizacija, ekonomske brige zasjenjuju ekološke