1 / 10

Program: „Intenzivnije uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada“

Program: „Intenzivnije uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada“.

Download Presentation

Program: „Intenzivnije uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada“

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Program: „Intenzivnije uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada“ • Nezaposlenost osoba s invaliditetom veliki je problem kojim se dovodi u pitanje smisao cjelokupne rehabilitacije i rehabilitacije osoba s invaliditetom. Naime, smatra se da nezaposlenost uzrokuje socijalnu izolaciju, nedostatak samopouzdanja pa i samopoštovanja nezaposlenih osoba, nemogućnost vršenja utjecaja na moguće društvene promjene, ekonomsku ovisnost o drugima (najčešće državi), a sredstva uložena u profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom time su zapravo “bačena u vjetar”. U takvoj situaciji, kada se ulaže veliki trud u realizaciju različitih aktivnosti (primjerice aktivnosti profesionalnog usmjeravanja i profesionalnog osposobljavanja), a bez velikog izgleda da, zbog postojećih okolnosti rezultiraju zapošljavanjem i zadržavanjem zaposlenja, motivacija svih sudionika ovoga procesa (osoba s invaliditetom, njihovih obitelji, stručnih službi) razumljivo opada i time se rezultat još više dovodi u pitanje. • Stoga je očito da je potrebno poduzeti mjere kojima će se realno povećati šanse osoba s invaliditetom za zapošljavanje, no da bi se moglo odrediti koje su to mjere, potrebno je detektirati stvarne probleme, odnosno prepreke. Naime, nije dovoljno “prepisati” uspješna rješenja nekih drugih država pri rješavanju spomenutih pitanja, već je potrebno sagledati život osoba s invaliditetom u realnom kontekstu “sada i ovdje” i uz tu startnu osnovu sagledati moguća rješenja, odabrati ona primjerena, implementirati ih u svakodnevnu praksu i evaluirati njihovu učinkovitost.

  2. Kao što je poznato na području naše županije Dubrovačko-Neretvanske, glavne privredne aktivnosti u županiji su turizam i poljoprivreda naročito u dolini Neretve, djelatnosti u kojima je vrlo teško naći zaposlenje za osobe s invaliditetom. Dakle potrebe i mogućnosti za zapošljavanjem su vrlo male pa su korisnici našeg programa, tj. osobe s invaliditetom za rješavanje svoje egzistencije okrenute ka Centrima za socijalnu skrb, gdje ostvaruju novčane potpore. Kako bi rasteretili socijalnu skrb smanjili direktna socijalna davanja odlučili smo se ukazati osobama s invaliditetom na mogućnost da i oni budu davatelji socijalnih usluga, a ne samo primatelji.

  3. Zato smo se odlučili na razvoj prioritetnih izvaninstitucionalnih usluga socijalne skrbi, u lokalnim zajednicama u kojima potencijalni korisnici žive, u kojima te usluge nedostaju, s ciljem prevencije institucionalizacije i povećanja socijalnog uključivanja korisnika, i to za usluge i aktivnosti koje doprinose stjecanju novih vještina i povećanju potencijala osoba s invaliditetom za uključivanje na tržište rada. Ciljane skupine korisnika s kojima i zbog kojih ćemo provoditi ovaj projekt su : - nezaposlene osobe s invaliditetom kod kojih postoji preostala radna sposobnost, - roditelji i članovi obitelji mladih s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, - poslodavci, - lokalna uprava Provedbom ovog projekta očekujemo : - izrađena analiza postojećeg stanja uključenosti osoba s invaliditetom u život zajednice, - povećana želja mladih s teškoćama u razvoju za obrazovanje, naročito za informatičko opismenjivanje, - povećano nastojanje za uključivanje na tržite rada osoba s invaliditetom, - zapošljavanje 5 - 7 osoba s invaliditetom u privredi na nivou regije - županije i daljnjih 3-5 osoba s invaliditetom bi se zaposlilo u radionici Udruge. - formiranje Vijeća za uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada, - osnažiti udruge osoba s invaliditetom na lokalnoj razini, - pokretati akcije za omogućavanje aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u lokalnoj sredini.

  4. Vrste usluga i sadržaj usluga Edukacijske radionice koje bi organizirali u gradovima gdje postoji služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a to su Metković i Ploče, te u Opuzenu. U navedenim mjestima održali bi posebno radionice za pojedine ciljane skupine koje bi trajale cijelo vrijeme trajanja programa, dakle tri godine s ciljem da se i u buduće bar dva puta godišnje održe edukacije, za roditelje i poslodavce, a za mlade s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom radionice bi se održavale svaki tjedan s različitom tematikom  Radionice bi provodile sa:  a) edukacija nezaposlenih osoba s invaliditetom o prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom Pravo na rad i zapošljavanje osoba s invaliditetom jedno je od temeljnih ljudskih prava i onemogućavanje ostvarivanja toga prava predstavlja njihovo kršenje i diskriminaciju. Međutim, gledajući s aspekta zapošljavanja osoba s invaliditetom, mjere osiguravanja njihove konkurentnosti na tržištu rada treba poduzeti vrlo rano, u razdoblju njihova djetinjstva i mladosti, odnosno stjecanja i utvrđivanja invaliditeta, kada posebnu pozornost treba posvetiti otkrivanju i razvoju njihova intelektualnog i radnog potencijala. S druge strane, invaliditet ne mora nužno biti prisutan od najranije dobi, već se može pojaviti tijekom života pojedinca, a vrlo često je i posljedica rada i događaja u radnoj dobi.

  5. Od rada osoba s invaliditetom brojne su koristi za društvo u cjelini, no najveća je svakako ekonomska isplativost. Nema tako bogate države koja bi se mogla odreći sredstava (materijalnog doprinosa) što ih svojim radom privređuju osobe s invaliditetom. Cilj je da one postanu stvaratelji, a ne isključivo korisnici sredstava državnog proračuna. Osim toga, radom ovih osoba smanjuju se socijalna i druga davanja, kojima se, ako nisu zaposleni, osigurava njihova egzistencija, pa i zadovoljavanje njihovih specifičnih potreba. I same osobe s invaliditetom imaju brojne koristi od svojega rada. Primjerice, zaposlene osobe s invaliditetom imaju bolju sliku o sebi i više samopoštovanja i samopouzdanja u odnosu na nezaposlene, društveno su aktivnije, općenito su prilagodljivije na promjene i kompetentnije u svakodnevnom osobnom životu, ekonomski su superiornije, zaposlene osobe s invaliditetom manje pobolijevaju nego nezaposlene i dr. Radionice za ove korisnike bi se održavale svakodnevno. Korisnici bi na radionicama za rad na računalima bili podijeljeni u skupine po deset, a isti broj bi polazio i radionice iz rada s glinom, gipsom i parafinom.

  6. b) edukacija roditelja djece i mladih s teškoćama u razvoju o prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom Uvažavajući obitelj kao najvišu društvenu vrijednost, Vlada Republike Hrvatske je svojim programskim djelovanjem i osnivanjem ministarstva nadležnog za obitelj učinila značajne pomake u stvaranju institucijskih i drugih pretpostavki za uspješno suočavanje s obiteljskim i profesionalnim izazovima današnjih obitelji. Uloga države je poticanje punog sudjelovanja osoba s invaliditetom u obiteljskom životu, promicanje njihovih prava na osobni integritet i kontinuirano poboljšanje zakonodavstva u svrhu sprečavanja diskriminiranja djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom. S ciljem sveobuhvatne skrbi o ovoj populaciji, a slijedom želje za ugradnjom prava djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom u opće zakonodavstvo Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske je donijela niz dokumenata nacionalne razine u koje su u potpunosti uključena i ova prava. U politici prema osobama s invaliditetom, a koja je detaljno opisana u nacionalnoj strategiji za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom, vlada RH težište se stavlja na aktivni pristup, što podrazumijeva nastojanje da osobe s invaliditetom, u mjeri i uvijek kad je to moguće, same kontroliraju uvjete vlastita života, podrazumijevajući i akcije vezane uz njihovu rehabilitaciju. U ostvarenju takve politike inzistira se na razvoju službi bliskih korisnicima, tj. osobama s invaliditetom, koje će promicati njihovu autonomiju, a jedna od takvih je i naša Udruga. Naglasak je na profesionalnom i socijalnom vrednovanju, odnosno na potenciranju preostalih radnih i životnih sposobnosti, a ne na ograničenjima osoba s invaliditetom. Drugim riječima, na djelu je rehabilitacijsko-integracijski model u pristupu osobama s invaliditetom, dok je, po svojoj naravi pasivna, supsidijarna kompenzacija, u drugom planu. Ovaj vid rada sa svojim članovima osobama s invaliditetom usvojila je i naša Udruga.

  7. Radeći i provodeći aktivne mjere uključivanja osoba s invaliditetom u rehabilitacijske radionice često puta smo se susretali s otporima i negiranjima koja su dolazila od strane članova obitelji. Zbog toga smo odlučili u svom radu, a pogotovu sprovodeći ovaj projekt, najprije otpočeti educirati same roditelje, odnosno članove obitelji osoba s invaliditetom. Pomalo će izgledati nevjerojatno, ali prilikom formiranja radionice za izradu svijeća i suvenira imali smo problema u pronalaženju osoba s invaliditetom, koje su bile voljne profesionalno se uključiti u rad u Udruzi. Razgovarajući s roditeljima uvijek smo nailazili na isti odgovor : „On/ona je osoba s invaliditetom i ona to ne može.” Ovakav pristup osobama s invaliditetom dovodi do stavaranja još većeg invaliditeta i potiće se osobu s invaliditetom na pasivnost. Kako bi otklonili ovu negativnost, koja se ukorijenila u sve članove obitelji odlučili smo se na edukaciju članova obitelji o mogućnostima njihovih ukučana osoba s invaliditetom. Dugoročni uspjeh postiže se zajedničkim učinkovitim partnerstvom državnog i civilnog sektora, te samih osoba s invaliditetom i njihovih obitelji.

  8. c) edukacija lokalne uprave i poslodavaca o zapošljavanju osoba s invaliditetom Jedna od najvećih zapreka zapošljavanju osoba s invaliditetom je negativan stav društva zasnovan na stereotipima i predrasudama o slabijim radnim potencijalima osoba s invaliditetom. Međutim, pokazuje se da je najbolje sredstvo u otklanjanju spomenutih stereotipa i predrasuda upravo rad ovih osoba. O tome svjedoče rezultati pojedinih istraživanja koja navode da kao razlog zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavci navode upravo dosadašnja iskustva sa zaposlenim osobama s invaliditetom. Poboljšanje položaja osoba s invaliditetom na tržištu rada ovisi o cijelom nizu čimbenika koji pridonose krajnjem cilju postizanja zapošljavanja takvih osoba. Da bi se ostvario ovaj cilj, neophodno je povezati djelatnosti obrazovanja, zdravstva, civilnog društva i institucija koje djeluju na tržištu rada. Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom ovisi o poslodavcima, ali i o samim osobama s invaliditetom i njihovoj spremnosti i upornosti kojom će iskoristiti prilike za školovanje i radno osposobljavanje. Uloga države je osobama s invaliditetom omogućiti školovanje i druge oblike radnog osposobljavanja, opremanje radnog mjesta potrebnim pomagalima, korištenje usluga asistenta kada je to potrebno, te materijalno poticati njihovo zapošljavanje, a u prihvatljivoj mjeri i obvezati poslodavce na njihovo zapošljavanje. Važan je i doprinos stručnjaka, međutim za poboljšanje postojećeg stanja najvažnije je usklađeno djelovanje različitih sustava, institucija, udruga i pojedinaca koji djeluju na tržištu rada. Donošenje Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom predstavlja veliki korak u rješavanju problematike zapošljavanja osoba s invaliditetom. Navedenim Zakonom predviđeno je i ostvareno osnivanje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom čija je temeljna zadaća postizanje osnovnog cilja Zakona.

  9. U realizaciji ovog projekta Udruga ima partnerski sporazum sa Gradom Metkovićem i Centrom za skrb Metković. Partnerstvo Grada Metkovića sastoji se od : - ustupanje poslovnog prostora od 200 m2 uz minimalnu naknadu, - financiranje troškova održavanja i registracije kombi-vozila, - stručna pomoć oko organizacije edukacije osoba s invaliditetom, - pomoć oko prezentacije projekta na lokalnoj razini putem oglasa i plakata, - oslobađanje od plaćanja komunalne naknade, - drugi vidovi pomoći koji iskrsnu u toku realizacije projekta, - evaluacija projekt. Partnerstvo Centra za socijalnu skrb Metković sastoji se od : - ustupanje potrebitih informacija i podataka o korisnicima projekta, - pomoć socijalnih radnica iz općeg socijalnog rada, - potrebita stručna pomoć psihologa, - potrebita stručna pomoć pravnika iz oblasti socijalnog i radnog prava, - evaluacija projekta. Hrvatski zavod za zapošljavanje - područni ured Dubrovnik - poslovnica Metković - ustupanje potrebitih informacija i podataka o korisnicima projekta, - potrebita stručna pomoć pravnika iz oblasti radnog prava, - evaluacija projekta

More Related