1 / 33

1. Zatečeno stanje

INSTITUCIONALNA RAZVIJENOST UNUTRAŠNJIH ORGANA ZA MEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJ A NEZAVISNOSTI. 1. Zatečeno stanje

rosa
Download Presentation

1. Zatečeno stanje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  2. 1. Zatečenostanje -U unutrašnjeorganeubrajaju se ministarstavaspoljnihposlova, šefovidržavaivladainarodnapredstavništva.Osimneposrednogpredstavljanjaoninatemeljupolitičkihodlukakojedonoseformirajuzadatkespoljnopolitičkogdjelovanja, putemdiplomatije. -O organizacionomnivoudržavnogaparatCrne Gore prilikomprvogsučeljavanja s međunarodnomadministracijom. -SlučajsabaronomTestomkoji se u trenutkukada je "civilizovanisvijet" Crnugoruobavještavaodaju je primio u svojuzajednicumogao bi se nazvatinesmotrenimda on zaCrnuGoru, osimlošihpreporuka, nijeimaoigotovotragičneposljedicepodiplomatskeodnose s Njemačkom. -O boravkubaronaTeste u CrnojGorizabilješkudonosiiGlasCrnogorca u brojuod30. oktobra (subota) 1879, alipogrešnokonstatujeda je njemačkiizaslanikdošao u CrnuGoru u svojstvuotpravnikaposlova. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJ NEZAVISNOSTI

  3. 2.Izgrađenost unutrašnjihorganazaodržavanjeodnosasainostranstvom. -Reformomdržavneupraveiz 1874. prvi put je u okviruaparatacentralnevlastiustanovljenaislužbazaspoljneposlove. -ReformomnaĐurđevdan 1874, ostavljena je Senatusamosudskafunkcija, te je on postaonajvišizemaljskisud, a za “drugedržavneposloveustanovljenesuzasebneuprave: vojna, finansijska, prosvjetna, zaunutrašnjeposloveiKnjaževskakancelarijazaspoljneposlove". - Kao posebnoodjeljenjeSenata, Kancelarijanačijemčelu se nalazioStankoRadonjić, bila je pretečaMinistarstvaspoljnihposlova. -Reformaiz 1874. nijebilaprvadržavnareformaknjazaNikole. Prethodno je, 6. aprila 1868. izvršiorazvrstavanjeipopisdobaraipredmetakojisupripadaliPraviteljstvu, CetinjskommanastiruiCrkviionihkojasubilaknjaževaličnasvojina. Knjazu je utvrđenagodišnjaplata(listacivile), a određen je iznosnovčanepomoćizaizdržavanjekćeriknjazaDanila. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  4. 3. Rezultatireformeiz 1874. ispoljnopolitićkapraksaCrne Gore -Izvjesne prerogative dobio je senator StankoRadonjić, koji se nalazionačelunovoustanovljenogupravnogtijelauzotporekojisudolaziliizvana. -Do đurđevdanskereformebilo je uobičajenoda se svapitanjaizodnosasastranimdržavamarješavajuna “najvišemnivou”.Velikivezir se obraćaoknjazuiliknjaznjemu. Na istinačinsusaCrnomGoromkomuniciraliibosanski, kosovskiiskadarskipaša. S Austrijompolitičkakorespondencija je vođena “izmeđuKnjazaiKancelaraBečkog”, kaoiizmeđu “KnjazaiDalmatinskogguvernera”. -O manjimpitanjimaprepisku je vodioSenat s “kotorskimvojvodstvomibudvanskimpolitičkimkomesarom”a s ostalimzemljama - Engleskom, Francuskom, Italijom, odnosisuodržavaniprekonjihovihkonzula u Skadru, odnosno u slučajuRusijeiPruske u Dubrovniku, kojisudolazilinaCetinje INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  5. 4. OdnosisasusjedimaposlijePodgoričkogpokolja - Riječ je o događajukoji se zbio se u oktobru 1874. kada je, povodomubistvaJusaMučinaKrnića, došlo do turskeodmazde u kojojje ubijeno 15 Crnogoraca. -Nakon toga obimodnosasapredstavnicimadrugihvelikihsila, naglose povećao, knjaz je ovlastiošefasvojekancelarije, “dasamostalnovodiprepisku" sapredstavnicimavelikihsilarezervišućizasebestvariodvećegpolitičkogznačaja”. -O izvršenimpromjenamanotomod 29. XI 1875. obaviještenisuakreditovanipredstavnicidržavainjihovevlade. Većinakonzularnihpredstavnikastranihdržava u Skadrupomenutepromjenebezprotivljenjaprimila.Uodnosima s pograničnimvlastimaOsmanskogcarstvabilo je nesporazuma. -ValijaBosneiHercegovine, Derviš-paša, dobivšijedandopiskoji je potpisaoStankoRadonjić, naredioda se javinaCetinjeda je do sadaprepiskuvodioneposredno s knjazomNikolomidanećeprimatidopiseodnekogdrugog. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  6. 5.Rezultati uvođenjaknjaževskekancelarije -UuvođenjemKnjaževskekancelarijezaspoljneposlovenijenapravilovećipomak u organizovanjuslužbezaodnose s inostranstvom. -Ma kolikoznačajna,kaoprvaustanovatevrste u CrnojGori, ona se nijerazvila u pravcudržavnogorganaodvećegznačajaizbog toga što je odmahnakonnjenogosnivanjauslijedilaVelikaistočnakriza. -Zbog toga je prvosučeljavanje s međunarodnomadministracijomposlijeBerlinskogkongresa, u pogleduunutrašnjeinstitucionalneorganizovanosti, Crna Gora dočekalakrajnjenespremno INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  7. 6. Projekti o državnojreformo 1879. - Crna Gora je trebalodaizađeizsvogtradicionalizmaidobijenoveustanove u duhuvremena, a datajpreobražaj ne poremetinjeneodnosesasusjedima. -Knjazu, koji je sugestiju o državnimreformamaspremnoprihvatiobilo je dostavljenošestposebnihprojekatakojisu se odnosilinarazličiteoblastidruštvenogživota,prosvjetu, unapređenjezemljoradnje, trgovinu, industriju, vojnoorganizovanje, samoupravu u nahijama, reorganizacijedržavneuprave. -U projekatu o reformiama bilo je predviđenokonstituisanjesedamposebnihupravnihjedinica: Upraveunutrašnjihposlova, Upraveprosvjetnihposlova, Upravecrkvenihposlova, Upravepravosuđa, Upravefinansijaitrgovine, UpravevojneigrađevinaiUpravespoljnihposlova. -DjelatnostUpravespoljnihposlovarazrađena je u posebnihosamtačaka: odnadležnostiknjazaiKancelarijespoljnihposlova do vođenjaspoljnjepolitikeiprepiskesazastupnicimanastrani. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  8. 7. Reformeiz 1879. -Reformuod 20. martanijepratioodgovarajućizakonskiakt. -Knjaževoobraćanjenarodu, kojim je ukinutSenatiustanovljena nova tijelazavršenjeposlovadržavneuprave, nijeimalokarakterzakonskogtekstakojim bi biliodređenidjelokrugposlovainadležnostpojedinihodnovoustanovljenihorgana. -Objašnjavajućirazlogepreustrojstvadotadašnjedržavneuprave, ukidanjeSenata, koji je bio nosilacivršilactriju “najvišihzvanja”, knjaz je obrazložio “potrebomdadržavadobijesvojpravidržavnioblikiugled. - Poslovikoje je Senat do tadaobavljaoprenijetisuna tri novoustanovljenjatijela: Državnisavjet, MinistarstvoiVelikisud. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  9. 8.Državni savjet - Savjetsusačinjavaliministri, mitropolitidrugavisokalicakoja je imenovaoknjaz. Osimsavjetodavne, njegovaglavnafunkcija se sastojala u zakonodavnojdjelatnosti, tj. u izradiosnovnihzakonaipretresanjupojedinihzakonskihpredlogakoje mu pojediniministripodnose. -Državnisavjet je imaoinadzornuvlastnadcijelomdržavnomupravom, pa time inadpojedinimministarstvima, kaoipravodašaljekontrolne, istražneidrugekomisije, zapraćenjenjihovograda. - U novomkonceptutrebalo je da on bude “zakonodavnotijelo” i “najvišadržavnanarodnavlast”. Predsjedavao mu je vojvodaBožoPetrović INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  10. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI Božo Petrović Stanko Radonjić

  11. 9.Ministarstvo. - Ovaj organ se sastojaoodsljedećihodjeljenja: 1. zaspoljneposlove, 2. zaunutrašnjeigrađevinu, 3. zaprosvjetu, 4. zapravosuđe, 5. zafinansijei 6. vojnogodjeljenja. -Reformomnijeustanovljenoposebnoministarstvozaspoljneposlove. Formirano je samoposebnoodjeljenjezaposlovetevrstekoje u svomnazivunijeimaloministarskuoznaku. Kakosu se načeluodjeljenjanalazeministri, u praksisu se itijelakojimasuonirukovodilipočelanazivatiministarstvima. -Upismuod 10. marta 1879. StankoRadonjićobavještavaJovanaRistića, ministraspoljnihposlovaKnjaževineSrbije, o novomuređenjudržavneuprave, da je BožoPetrovićpostavljenzapredsjednikaDržavnogsavjeta, a on imenovan u zvanjeministraspoljnihposlova. - Time je otvoren put izaministarstvospoljnihposlova, iako u proklamaciji o reformamaiz 1879. stricto jure ononijebiloposebnopredviđeno. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  12. 10. Karakterministarstva -Ministarstvonijeimalokaraktervlade. Madasupostojaliministrizapojedinegranedržavneuprave, nijebiranprviministar - predsjednikvlade. -Ministarstvonijepredstavljalozasebnotijelokoje se posebnosastajalo, poštosuministribiličlanoviDržavnogsavjeta. -Zaposlovekojesuobavljali u granicamasvojenadležnosti, ministrisuprekoDržavnogsavjetabiliodgovorniknjazu. -Raspodjelaministarskihmjestaiostalihpoložaja u reorganizovanojupraviizvršenaizsastavaranijegSenata.Promjene su imalevišeformalninegosuštinskikarakter. Lica s kojima je trebaloizvestireformubilasu: BožoPetrović, ranijepredsjednikSenata, sadaministarpravde; StankoRadonjić, bivšišefKnjaževskekancelarije, sadaministarinostranihdjela; MašoVrbica, koji se kao senator zanimaounutrašnjimposlovima, sada je bio ministarunutrašnjihdjela; pop IlijaPlamenac, bivši senator koji se starao o vojnimpitanjima, sadaministarvojni; ĐuroCerović, kaoiranijeministarfinansija. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  13. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI Ilija Plamenac

  14. 11. PoložajknjazaposlijereformiifunkcijeVelikogsuda -Knjaz je jezadržaopotpununadležnostnadsvimresorimadržavneuprave, a nije se u potpunostiizgubilanifunkcijaranijegSenata. -Bilopredviđenoda u Državnomsavjetu “u vanrednimprilikamaisjednicamakojeknjazsaziva, sjedeičlanoviranijegSenata -Reforma je težilapodjelivlasti. Sudskifunkcijuvršio je Velikisudinjegasusačinjavalipredsjednikičetiričlanasuda. -Sud je sudiozaprestupeizločine, kojisubiliizvandomašajasreskihsudova, kaoi u žalbenompostupkupopresudamasreskihsudova. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  15. 12 Dometireforme. -Reforma je vršenapoprincipupodjelevlasti. Ipak, dugogodišnjapraksanije se moglabrzoprekinuti. GavroVukovićnavodida “ovajnoviDržavniSavjet" nije bio drugo, negojedna nova sudskaustanova. -Sudskavlast je bilanajvažnija, pa su u novomkonceptuiministrisudili, "samošto se nijesusudijamanazivali". - Iako je u spoljnimodnosimadržava u svimbitnimpitanjimaostalavezanazaličnostknjaza, ipaksuustrojstvomposebneslužbe u okviruMinistarstvaprvi put sustvoreniuslovidaputemposebnogorganaCrna Gora možeodržavatipolitičkevezesasvijetom. - U novimuslovimaspoljnopolitičkipartneriCrneGore nijesumoglikao u slučajuKnjaževskekancelarijepostavitipitanjeovlašćenostizaprepisku s inostranstvom. Osnivanjemodjeljenja, odnosnoMinistarstvazaspoljneposlovepostavljenisutemeljizaorganizovanijebavljenjespoljnompolitikomidiplomatijom. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  16. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI Gavro Vuković

  17. 13. Neposojanjeuslovazavećepromjene -Mijenjanjepostojećegstanja, uključivalo je iznanje o pravcimapromjena, zaštasu bilinužaniobrazovaniljudikojisupoznavalievropskidiplomatskiživotiimlisposobnostidaihizvrše. -Državnereformeizvršenesutakoda se "činovništvonijenimaloumnožilo", teda to "državunećenijedannovčićkoštati". -U Odjeljenjuzaspoljneposlovejedinoslužbeno lice najprije bio StankoRadonjić, koji je kaoprviministarinostranihdjela (1878-1890) imenovannatudužnost 3. marta 1879. -Krajemjula (22. jula 1879) zajednosačlanomVelikogsudaGavromVukovićem, u to vrijemejedinimpravnikom u CrnojGori, upućen je u CarigradzaizvanrednogposlanikaiopunomoćenogministraCrne Gore prisultanovomdvoru, a GavroVukovićzasekretaraposlanstva. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  18. 14.Činovnički aparat u Odjeljenjuspoljnihposlova -Brojlicakojasu se banilaspoljnimposlovima bio je jakomali. Premaizvještaju o novčanimprimanjunaspiskučinovnikaMinistarstvainostranihdjelaiz1883. nalazilisu se samoStankoRadonjić, PetarRamadanović, crnogorski agent u Kotoru, MitarBakić, otpravnikposlova u CarigraduiposlužiteljkancelarijeMinistarstva. -Mali brojljudi u zemljiiinostranstvu, kojisu se bavilipitanjemmeđunarodnogpredstavljanjaCrne Gore, njenomspoljnompolitikom, diplomatskimikonzularnimodnosima, nijemogaoostvaritiznačajnijerezultate u timoblastima. -Osimnavedenih, naovimposlovimaangažovanisuidrugidržavničinovnici, pisariiprevodioci, a značajnupomoćim je pružaoruskidiplomatskipredstavniknaCetinju, odnosnodiplomatskizastupniciRusije u drugimzemljama. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  19. 15. Djelokrugradaministarstva -U knjaževojproklamacijiiz 1879. o djelokrugu rada ministarstva ništanijekazano. Sadržajdokumenta ne otkriva nimogućupodjeluposlovana one kojisupolitičkeprirodeili, administrativnogilitehničkogkaraktera. - Osimpisanene komunikacijesasličnimtijelimadrugihdržavainjihovimdiplomatskimpredstavništvimanaCetinju, dioaktivnostiministraodnosio se inaposloveaudijencijeakreditovanihpredstavnika. - U djelokrugMinistarstvaspadala je iprepiska, odnosnoodržavanjestalnihveza s malobrojnimdiplomatskimikonzularnimtijelimaCrne Gore u stranimdržavama.Upravo je nanavedeneposloveiotpadalaglavnaaktivnostMinistarstva. To se vidiizizvještaja o njegovomraduza 1893, 1894. i 1895. godinu. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  20. 16. Državne reforme iz 1902. -Nikoljdanskom reformom knjaz je zakonsko ustrojstvo knjaževske vlade i Državnog savjeta označio uslovom državnog razvoja --Pri tome je Opšti imovinski zakonikistican kao "ugaoni kamen za dalje zakonodavne radnje po načelima pravde ". -Nikoljdanskim reformama usvojen je "paket zakona": 1. Zakon o knjaževskoj vladi i državnom savjetu, 2. Zakon o činovnicima građanskog reda, 3. Zakon osudskoj vlasti, 4.Zakon o ustrojstvu sudova u knjaževini, 5. Zakon o građanskoj sudskoj nadležnosti, 6. Zakon o krivičnoj sudskoj nadležnosti. -Prvi put je reforma državne uprave vršena donošenjem većeg broja zakonskih tekstova koji su, svaki u svojoj oblasti, definisali pravne osnove poretka. Kompetencije izvršne vlasti regulisane su Zakonom o knjaževskoj vladi a Zakon o činovnicima građanskog reda, je imao za cilj da obezbijedi zakonito vršenjedužnosti onih ljudi "koji sastavljaju knjaževsku vladu ".Ostala tri zakonska teksta bila su posvećena sudskoj vlasti, tj. ustrojstvu sudova i sudskoj nadležnosti u oblasti građanskog i krivičnog prava. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  21. 17.Zakon o knjaževskojvladiiDržavnomsavjetu -To je prvi je zakonskitekst u kome je posebnopomenutainormativnouređenainstitucijavladekaoorganaizvršnevlasti. - Idaljesu ostavljene velikekompetencijeknjazu, što je sadržajpromjenačiniosimboličnim. -Državnauprava je ovimzakonombilapodijeljenananekolikoministarstava. Knjaževskuvladu je tako, premačl. 3 Zakona, činilo: a) Ministarstvounutrašnjihdjela; b) Ministarstvoinostranihdjela; v) Ministarstvopravde; g) Ministarstvofinansija; d) Ministarstvovojno; đ) Ministarstvoprosvjeteicrkvenihdjela. -Ministre je postavljaoimijenjaoknjaz, nijebiloprvogministra, odnosnopredsjednikavlade. Vladanijebilaposebnotijelo većzbirministarstava. -Ministrisuzajednosa “CrnogorskimKnjazom, Prestolonaslednikom, Mitropolitomcrnogorskim, PredsjednikomGlavnedržavnekontroleonimakojimaKnjazGospodarpodaritituludržavnogsavjetnika” činiliDržavni savjet. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  22. 18.Značaj Nikoljdanskih reformi za spoljnje poslove. -Nikoljdanskim reformama iz 1902. nije izvršena suštinski nova organizacija vlasti, već je normativno potvrđena već postojeća praksa. -Kompetencije Ministarstva inostranih djela su prvi put preciznije regulisane ali njegova ranija pozicija, kako u odnosu prema knjazu i Državnom savjetu tako i prema ostalim ministarstvima, nije bitnije izmijenjena. -Što se tiče sadržaja njegovog rada, njegovi politički i administrativni poslovi su razdvojeni -Taksativno nabrajanje pojedinih funkcija Ministarstva u čl. 16 je sve što Zakon u pogledu bavljenja ovog državnog organa spoljnom politikom predviđao. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  23. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 19. Značaj donošenja Ustava za unaprijeđivnje rada organa za spoljnje predstavljanje države. - Jasnije naznake u definisanju odnosa između Ministarstva inostranih djela i knjaza u oblasti poslova s inostranstvom ostvarene su donošenjem Ustava za knjaževinu Crnu Goru 1905. -Njime su prvi put,regulisane nadležnosti knjaza. Osim toga, Ustav je i u normativnom smislu, kao i zbog činjenice da je njime ustanovljen parlament, predstavljao iskorak ka definisanju zakonodavne vlasti. - Ustav je proširio i krug subjekata ovlašćenih za vođenje spoljnih poslova davanjem Narodnoj skupštini izvjesnih prava u spoljnoj politici.

  24. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI

  25. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 20. Ustavna nadležnost knjaza u spoljnoj politici -Članom 7 Ustava definisana je nadležnost knjaza kao šefa države.Propisano je da on zastupa zemlju u odnosiam sa stranim državama oglašava rat i zaključuje ugovore o miru i savezu i saopštava ih Narodnoj Skupštini, kad interesi i sigurnost zemlje to dopuštajuju. -Za trgovinske ugovore, i one, čije izvršenje iziskuje plaćanje iz državne kase ili izmjenu zakona ili kojima se ograničavaju javna ili privatna prava crnogorskijeh državljana”, potrebno je bilo odobrenje Narodne skupštine. -Ratifikacija ugovora vršila se u formi zakona knjaz je potvrđivao i proglašavao zakone i nijedan zakon, koje skupština donosi, nije mogao važiti dok ga knjaz ne potvrdi i proglasi. - Od ostalih normi o nadležnost knjaza, značaj su imale odredbe kojima su predviđena knjaževa ovlašćenja u pogledu postavljanja državnih činovnika: od imenovanja ministra inostranih djela do diplomatsko-konzularnih zastupnika.

  26. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 21. Ustavne nadležnosti skupštine u spoljnoj politici; -Ustavna nadležnosti Narodne skupštine bila je vezana za mogućnost kontrole sprovođenja spoljne politike. Izvjesna prava u tom smislu data su joj krozratifikaciu određenih međunarodnih ugovora. - Bez pristanka Narodne skupštine država se nije mogla zadužiti u inostranstvu. - Time je data mogućnost parlamentarnom tijelu države da demokratskom kontrolom prati rad u oblasti ekonomsko-finansijskih odnosa zemlje. - U slučaju da se zemlja nađe u vanrednim prilikama i da se Narodna skupština ne može sazvati u vanredno zasijedanje, knjaz je mogao na predlog Ministarskog savjeta, a po dogovoru sa Državnim savjetom, riješiti da se učini zajam koji nije smio biti veći od 200.000 kruna. ili učiniti izdatak iz državne kase od 50.000 kruna.

  27. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 22.Ustavne pozicije Ministarskog savjeta -Iako je prvi put je preciznije regulisan rad vlade i njegovih resornih službi, Ministarstva inostranih djela,Ustav u ovoj oblasti ne donosi ništa novo. -Posebno iznenađuje činjenica da za Ministarski savjet, nijednom odredbom nije propisana nadležnost u oblasti spoljnih odnosa. -U svim parlamentarnim sistemima, uključujući i ustavne monarhije s narodnim predstavništvom, kakva je po Ustavu iz 1905. bila Crna Gora, vladi kao najvišem izvršnom, kolegijalnom tijelu pripadaju značajne kompetencije u zastupanju države, uz mogućnost da svojim izjavama i svojim djelovanjem obavezuje zemlju na međunarodnom planu. U Ustavu Crne Gore u poglavlju o Ministarskom savjetu o tome ništa nije rečeno. -Ministarski savjet je neposredno bio potčinjen knjazu, a ne parlamentu, pa se kao jedina mogućnost kojom su se u ovoj oblasti mogle dati izvjesne kompetencije vladi, predviđala odsutnost knjaza ili spriječenost nasljednika prijestola u obavljanju njegovih poslova

  28. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 23. UstavnapozicijaDržavnogsavjeta - KonstituisanjemParlamentaizmijenjena je pozicijaDržavnog savjet koji jesadasačinjavalosvegašestčlanovakoje je natudužnostpostavljaoknjaz. On jebiraoipredsjednikaDržavnogsavjeta. -GlavnefunkcijeSavjeta, shodnonovomustavnomkonceptu, bile susavjetodavnogipravosudnogkaraktera. -Državnisavjet je premačl. 20. Ustava bio dužandadâsvojemišljenje o zakonskimpredlozimakojevladapodnosiNarodnojskupštini, kaoi o svimdrugimpredmetimapopredloguvlade. -Uoblastispoljnihposlovadržave, nadležnostDržavnogsavjetabila je ograničenasamonadvaslučaja:daodobravastupanje u crnogorskodržavljanstvoidaodobravazaduživanjedržave, kaoivanrednekredite uslučajevimapredviđenimčl. 93 Ustava. kaoi u proceduriratifikacijemeđunarodnihugovorakoja je bila u nadležnostiNarodneskupštine.

  29. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 24. Organizacija državne službe u periodu kraljevstva -Zakonom o kraljevskoj vladi i o uređenju državnih nadleštava od 27. maja 1914, napravljeni su pomaci ka potpunijem definisanju poslova i nadležnosti pojedinih državnih organa. -Dok je po Zakonu o knjaževskoj vladi iz 1903. godine državna uprava bila podijeljena na šest ministarstava, Zakon o kraljevskoj vladi iz 1914. uvodi i sedmo ministarstvo - Ministarstvo narodne privrede i građevina. -Ministre je i po ovom Zakonu (čl. 4) postavljao i razrješavao šef države, tj. sada kralj (a ne knjaz). Jedan od imenovanih ministara, koga kralj odredi, bio je predsjednik Ministarskog savjeta. - Osim sazivanja sjednice savjeta i rukovođenja njim, ukoliko to ne čini sam kralj, od funkcija predsjednika ministarskog savjeta Zakon je još predviđao potpisivanje akata koja od kralja proističu a ne spadaju u nadležnost ni jednog od ministara

  30. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 25.Nadležnostministarskogsavjeta u oblastispoljnihposlova. -Ministarskisavjet bio je ovlašćenda “razmatraidonosirješenje o poslovimaizdjelokrugasvihministarstavakojepotrebujuzajedničkorješenje”.Zakonomsuprvi put u djelokrugMinistarskogsavjeta,stavljeniispoljniposlovi. -Ministarskisavjetimaopravodavanjapredlogazazaključivanjeugovora: sudskih, trgovinskih, carinskih, plovidbenih, konzularnih, poštansko-telegrafskihitd. sastranimdržavama, kaoipravodavanjapredloga o zaključivanjuzajmovaikonverzijidržavnihdugova. -Zakonom, kada je u vezi sa vladom, napravljen je izvjestannapredak, ali ne naročitoveliki.

  31. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 26. Ministarstvo inostranih djela je u novoj organizacionoj šemi, -Ministarstvo je imalo jedno odjeljenje s dva odsjeka: upravnim i političkim (čl. 40). Nadležnost jednog i drugog posebno je definisana. -U djelokrugUpravnog odsjeka(čl. 1) spadali su poslovi: “1) zvanične prepiske nepolitičke prirode sa stranim poslanstvima na Cetinju, crnogorskim zastupništvima na strani i svim zemaljskim vlastima; 2) prevođenje i ovjeravanje zvaničnih i privatnih dokumenata; 3) crnogorsko konsulsko tijelo na strani, -U djelokrug Političkog odsjeka prema Zakonu spadali su: 1) lična prepiska ministrova; 2) povjerljivi poslovi; 3) čuvanje i prevođenje šifara; 4) uputstva i diplomatska prepiska; 5) pregovori, konvencije, deklaracije i druga politička akta; -Obim poslova stavljen u nadležnost jednom i drugom odsjeku znatno je nadilazio broj poslova političke i administrativne prirode koje je predviđao Zakon o knjaževskoj vlasti iz 1903. tj, bio na nivou standarda evropskh zakonodavnim sistemima s kraja prošlog i početka ovog vijeka

  32. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 27. Diplomatska zastupništva na strani prema Zakonu o kraljevskoj vladi -Ranga diplomatskih zastupnika, utvršen je na: a) izvanredne poslanike i opunomoćene ministre, b) ministre rezidente, c) otpravnike poslova i d) konsule i vicekonsule. -Zakon nije predviđao kategoriju ambasadora, jer su diplomatske predstavnike toga ranga mogli imati samo diplomatski predstavnici velikih sila. -Razvrstavanje konzularnih predstavnika (konzula i vicekonzula) u kategoriju diplomatskih zastupnika predstavlja odstupanje od uobičajene prakse. Pomenuta rješenja Zakona o Kraljevskoj vladi u suprotnosti ne samo s različitom prirodom diplomatskih i konzularnih funkcija već i sa opšteprihvaćenim standardima međunarodnog prava.

  33. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 28.Pozicijavladeiorganadržavneupravenakonkapitulacijecrnogorskevojske -U januaru 1916, kadasukraljivladanapustilicrnogorskuteritoriju, nijeprestalanjenadržavnost, alisukraljivladadobiliizbjeglički status. Odunutrašnjihorganazaodržavanjeodnosasainostranstvomonisu, uslovnogovoreći, postalispoljni u odnosunasvojudržavnuteritoriju: -Prethodnoizlaganje o unutrašnjimorganimazameđunarodnopredstavljanjeCrne Gore uglavnom se zadržavalonaanalizizakonskihtekstovakojima je regulisananjihovapravnapozicija. -Osimidentifikacije primarnihodlučilacaikreatoraspoljnepolitikezemlje, ovim putem stiče se predstav o razvijenosticjelokupnedržavneorganizacije, karakteruvlastikoja se krozuspostavljeniinstitucionalnimehanizamostvarivala, a time i o osnovnimvrijednosnimodrednicamadiplomatskeslužbe. - Na kraju je očigledno da je glavniunutrašnjiodlučilac, aliirealizatorspoljnepolitikedržave u periodu 1878-1918, bioknjaz, odnosnokralj Nikola Petrović. S obziromnaoskudnostinerazvijenoststalnihdiplomatskihpredstavništava u inostranstvu, on je bio iglavni “diplomata” Crne Gore.

More Related