Financijska tr i ta
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 30

Financijska tržišta PowerPoint PPT Presentation


  • 72 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Financijska tržišta. kratki rok. Potražnja za novcem. M d – potražnja za novcem – iznos novca koji ljudi žele držati

Download Presentation

Financijska tržišta

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Financijska tr i ta

Financijska tržišta

kratki rok


Potra nja za novcem

Potražnja za novcem

  • Md – potražnja za novcem– iznos novca koji ljudi žele držati

  • Potražnja za novcem u cjelini samo je zbroj svih individualnih potražnji za novcem → potražnja za novcem za gospodarstvo u cjelini ovisi o sveukupnoj razini transakcija u gospodarstvu i o kamatnoj stopi.

  • Sveukupnu razinu transakcija u gospodarstvu teško je izmjeriti, ali je vjerojatno da je otprilike proporcionalna nominalnom dohotku.


Financijska tr i ta

Md = $YL (i)

(-)

  • Potražnja za novcem, Md,jednaka je nominalnom dohotku, $Y, pomnoženim funkcijom kamatne stope, i, gdje je funkcija označena s L (i).

    • znak minusa ispod i u L(i) označava činjenicu da kamatna stopa ima negativni utjecaj na potražnju za novcem.


Potra nja za novcem1

Potražnja za novcem


Odre ivanje kamatne stope

Određivanje kamatne stope

  • Ponuda novca:

    • dva su dobavljača novca:

      • za depozite - poslovne banke

      • za gotovinu – središnja banka

        → u nastavku će se pretpostaviti da ljudi drže samo gotovinu kao novac (tako je sav novac gotovina, a za opskrbu je zadužena središnja banka).


Potra nja za novcem ponuda novca i ravnote na kamatna stopa

Potražnja za novcem, ponuda novca i ravnotežna kamatna stopa

  • pretpostavka: središnja banka odluči ponuditi iznos novca jednak M, tako da je Ms = M

  • Ravnoteža na financijskim tržištima zahtijeva da ponuda novca bude jednaka potražnji za novcem (Ms =Md).

    Ponuda novca = Potražnja novca

    M = $Y L(i)


Financijska tr i ta

LM relacija: kamatna stopa i mora biti takva da su, uz svoj dohodak $Y, ljudi voljni držati količinu novca jednaku postojećoj ponudi novca.


Financijska tr i ta

Porast nominalnog dohotka dovodi do porasta kamatne stope: pri početnoj kamatnoj stopi potražnja za novcem nadmašuje nepromijenjenu ponudu novca; porast kamatne stope potreban je kako bi se smanjila količina novca koju ljudi žele držati, te ponovno uspostavila ravnoteža


Financijska tr i ta

Porast ponude novca dovodi do pada kamatne stope: pad kamatne stope povećava potražnju za novcem tako da je ona jednaka uvećanoj ponudi novca.


Monetarna politika i operacije na otvorenom tr i tu

Monetarna politika i operacije na otvorenom tržištu

  • Središnja banka mijenja ponudu novca kupnjom ili prodajom obveznica na tržištu obveznica – operacije na otvorenom tržištu:

    • želi li povećati količinu novca u gospodarstvu, ona kupuje obveznice i plaća ih kreiranjem novca – ekspanzivna operacija na otvorenom tržištu

    • želi li smanjiti količinu novca u gospodarstvu, ona prodaje obveznice, te povlači iz optjecaja novac koji prima u zamjenu za obveznice – restriktivna operacija na otvorenom tržištu.


Cijene obveznica

Cijene obveznica

  • ono što se utvrđuje na tržištu obveznica nisu kamatne stope već cijene obveznica.

  • Kod emisije obveznica emitent se obvezuje da će imatelju obveznice plaćati unaprijed utvrđenu kamatu u određenom postotku od nominalne vrijednosti obveznice.

  • Ako obveznica glasi na nominalno 100 novčanih jedinica, a izdavatelj je spreman plaćati naknadu od 5 novčanih jedinica godišnje, onda kamatna stopa iznosi 5%, s time da se emitent obvezuje o dospijeću donosiocu obveznice isplatiti i dug, odnosno nominalni iznos obveznice.

  • Za razliku od dionica kod obveznica se tečaj ne iskazuje u apsolutnom iznosu, tj. broju novčanih jedinica određene valute nego relativno, tj. u postocima odstupanja od nominalne vrijednosti, odnosno 100%.


Financijska tr i ta

  • U slučaju kada se vrijednost obveznice, utvrđene na tržištu, poklapa s njezinom nominalnom vrijednošću, onda se poklapa i kamatna stopa (stopa prihoda obveznice) i nominalna kamatna stopa.

  • Međutim kada nastupi promjena u ponudi i/ili potražnji za obveznicama, mijenja se i njihov tečaj, odnosno cijena.

    • Ako je potražnja veća od ponude, tečaj obveznica raste iznad njihove nominalne vrijednosti, a kamatna stopa (stopa prihoda) se smanjuje.

    • Obrnuto kada je ponuda veća od potražnje, tečaj obveznice pada i ispod svoje nominalne vrijednosti, a kamatna stopa (stopa prihoda) se povećava.


Financijska tr i ta

  • Dakle, otplata zajma, odnosno nominalnog duga o dospijeću obveza je emitenta i ona se ne mijenja, ali kamatna stopa (stopa prihoda od obveznice) varira ako njezin tečaj odstupa od nominalne vrijednosti.

  • Tečajevi obveznica i njihove stope prihoda (kamatne stope) kreću se inverzno.

    • Međutim, suprotno kretanje tečajeva obveznica od njihovih stopa prihoda ne znači da promjene u tečajevima uzrokuju promjene prihoda, dakle ne radi se o kauzalnom odnosu, već o činjenici da je u obveznici unaprijed utvrđeno plaćanje kamate u fiksnom iznosu.

      PV = NV/1 +i

      PV – tečaj ili sadašnja vrijednost obveznice

      NV – nominalna vrijednost ili konačna isplata

      i – kamatna stopa, odnosno stopa prihoda do dospijeća


Financijska tr i ta

i = NV – PV/PV

Primjer:

  • NV – 100 $

  • PV – 95 $

  • i = 100 -95/95 = 5/95 = 0,053 ili 5,3%

  • ako je PV – 90 - kamatna stopa iznosi 11.1% godišnje


Financijska tr i ta

  • Zaključak:

    • kamatna stopa određena je jednakošću ponude i potražnje za novcem

    • mijenjajući ponudu novca, središnja banka utječe na kamatnu stopu

    • središnja banka mijenja ponudu novca operacijama na otvorenom tržištu, koje predstavljaju kupnju ili prodaju obveznica za novac

    • operacije na otvorenom tržištu u kojima središnja banka ponudu novca kupnjom obveznica dovode do porasta cijene obveznica – i jednako tako, pada kamatne stope;

    • operacije na otvorenom tržištu u kojima središnja banka smanjuje ponudu novca prodajom obveznica dovodi do pada cijene obveznica – i jednako tako, do porasta kamatne stope.


Financijska tr i ta

  • U prethodnom izlaganju promatrano je gospodarstvo sa samo dvije stavke imovine: novcem i obveznicama.

    • došlo se do korisnih zaključaka, nadalje će se kamatna stopa morati zamijeniti s “kratkoročnom kamatnom stopom”: kratkoročna kamatna stopa određena je uvjetom jednakosti ponude i potražnje za novcem: središnja banka može operacijama na otvorenom tržištu mijenjati kratkoročnu kamatnu stopu.

  • Slijedi PROŠIRNJE MODELA: ranije je prepostavljeno da je sav novac gotovina, a središnja banka je institucija zadužena za opskrbu gotovinom → U stvarnosti, novac ne uključuje samo gotovinu već i depozite po viđenju kojima upravljaju poslovne banke.


Djealtnost poslovnih banaka

Djealtnost poslovnih banaka

  • Banke su financijski posrednici čija je pasiva novac.

    • Građani mogu plaćati transakcije ispisujući čekove do iznosa na svojim računima.

  • Banke primaju sredstva depozitara. Dio tih sredstava drže kao rezerve, a ostatak koriste za davanje zajmova i kupnju obveznica.


Financijska tr i ta

  • Banke primaju sredstva građana i poduzeća koji ili polažu sredstva, ili im sredstva izravno dolaze na njihove čekovne račune (npr. njihova plaća). U svakom trenutku građani i poduzeća mogu ispisivati čekove ili podići svote do cjelokupnog iznosa na svojim računima. → Obveze banaka su jednake saldima depozita po viđenju.

  • Dio primljenih sredstava banke drže kao rezerve. Te su rezerve, rezerve primarnog novca – dijelom se drže u gotovini, dijelom na računu koji banke imaju kod središnje banke, s kojeg ih mogu podizati po potrebi.

  • Ostavljajući rezerve po strani, banke koriste ostatak svojih sredstava za zajmove poduzećima i potrošačima, ili za kupnju obveznica. Zajmovi čine 70% sredstava banke koja se ne čuvaju kao rezerve, a ostalih 30% čine obveznice. → u nastavku će se radi jednostavnosti zanemariti da banke daju zajmove, već da samo drže rezerve i obveznice kao imovinu. (razlika između obveznica i zajmova važna je za druge svrhe, npr. kod “navale štediša na banke” do uloge osiguranja depozita).


Financijska tr i ta

Bilanca središnje banke: aktivu čine obveznice koje drži, a pasivu čini novac koji je izdala, primarni novac. Novost predstavlja to što sav primarni novac građani ne drže u gotovini, već dio toga drže banke u obliku rezervi.


Ponuda i potra nja za primarnim novcem

Ponuda i potražnja za primarnim novcem

  • Najjednostavniji način razmišljanju o određivanju kamatne stope u opisanim gospodarstvu jest razmišljati s aspekta ponude i potražnje za primarnim novcem:

    • potražnja za primarnim novcem jednaka je potražnji za gotovinom + potražnji za rezervama banke

    • ponuda primarnog novca je pod izravnim nadzorom središnje banke

    • ravnotežna kamatna stopa je ona kod koje su potražnja i ponuda primarnog novca jednake


Potra nja za novcem2

Potražnja za novcem

  • Kada građani mogu držati i gotovinu i depozite po viđenju, potražnja za novcem uključuje 2 odluke:

    • moraju odlučiti koliko će novca držati

    • koliko će od tog novca držati u obliku depozit apo viđenju

  • Ukupna potražnja za novcem:

    • što je viša razina transakcija i niža kamatna stopa na obveznice, građani će držati više novca

      Md = $YL (i)

      (-)

  • Koliko će držati gotovine, a koliko depozita po viđenju:

    • gotovina je prikladnija za manje transakcije (i za ilegalne transakcije)

    • čekovi su prikladniji za veće transakcije (držanje novca na čekovnim računima je sigurnije)


Financijska tr i ta

  • Pretpostavka:

    • ljudi drže fiksnu proporciju svog novca u gotovini – proporcija c

    • također drže fiksnu proporciju u depozitima po viđenju (1 – c)

  • CUd – potražnja za gotovinom

  • Dd – depoziti po viđenju

    CUd = cMd

    Dd = (1 – c) Md

  • Potražnja za depozitima po viđenju dovodi do potražnje banaka za rezervama, druge komponente potražnje za primarnim novcem.


Potra nja za rezervama

Potražnja za rezervama

  • Što je veći iznos depozita po viđenju, veći je i iznos rezervi koje banke moraju držati, i zbog opreza i zbog zakonskih odredbi.

  • θ (theta) – omjer rezervi – iznos rezervi koje banka drži po 1 kuni depozita po viđenju

  • R – rezerve banaka

  • D – iznos depozita po viđenju

    R = θD

  • Potražnja banaka za rezervama dana je jednadžbom

    Rd = θ(1-c)Md

    (Dd = (1 – c) Md )


Potra nja za primarnim novcem

Potražnja za primarnim novcem

  • Hd – potražnja za primarnim novcem

    • jednaka je sumi potražnje za gotovinom i potražnje za rezervama

      Hd = CUd + Rd

      Hd = cMd + θ(1-c)Md = [c +θ(1-c)]Md

      Hd = [c +θ(1-c)]$YL(i)


Odre ivanje kamatne stope1

Određivanje kamatne stope

  • Utvrđivanje ravnoteže

  • H – ponuda primarnog novca (središnja banka izravno kontrolira H)

  • Uvjet ravnoteže je:

    H = Hd

    ili

    H = [c +θ(1-c)]$YL(i)

  • sve dok ljudi drže nešto depozita po viđenju (tako da je c < 1), izraz u zagradi je manji od jedan – potražnja za novcem središnje banke manja je od ukupne potražnje za novcem; to proizlazi iz činjenice da je potražnja za rezervama banaka samo dio potražnje za depozitima po viđenju.


Financijska tr i ta

Ravnotežna kamatna stopa je ona kod koje je ponuda primarnog novca jednaka potražnji za primarnim novcem


Ponuda novca potra nja za novcem i monetarni multiplikator

Ponuda novca, potražnja za novcem i monetarni multiplikator

  • razmatra se ravnoteža ukupne ponude i ukupne potražnje za novcem (gotovina i depoziti po viđenju:

    Hd = [c +θ(1-c)]$YL(i)

    1/[c +θ(1-c)] x H = $YL(i)

    Ponuda novca = Potražnja za novcem

  • ukupna ponuda novca jednaka je primarnom novcu pomnoženom s konstantom 1/[c +θ(1-c)] (koja je veća od 1) – monetarni multiplikator


Financijska tr i ta

  • Primarni novac često se naziva visoko potentan novac ili monetarna baza.

    • porast primarnog novca dovodi do povećanja ukupne ponude novca većih od “jedan-za jedan” koji su shodno tome “visoko potentni”

    • izraz monetarna baza označava činjenicu da ukupna ponuda novca u konačnici ovisi o “bazi” – količini primarnog novca u gospodarstvu.


Razumijevanje monetarnog multiplikatora

Razumijevanje monetarnog multiplikatora

  • razmatra se poseban slučaj u kojem ljudi drže samo depozite po viđenju; c = 0.

    θ = 0,1 → multiplikator iznosi 1/0,1 = 10

  • Pretpostavimo da središnja banka operacijama na otvorenom tržištu kupuje obveznice u vrijednosti od 100$. Ona prodavatelju 1 plaća 100 dolara. Da bi platila prodavatelju središnja banka kreira 100 dolara primarnog novca. Porast novca središnje banke je 100 dolara.

    • prodavatelj 1 (za kojeg smo pretpostavili da ne želi uopće držati gotovinu) uplaćuje 100 dolara na čekovni račun u svojoj banci A što dovodi do porasta depozita po viđenju za 100 dolara

    • banka A drži 100 dolara puta 0,1 doalra rezervi, a ostatkom kupuje obveznice, 100 dolara puta 0,9 = 90 dolara. prodavatelju tih obveznica – prodavatelj 2 – plaća 90 dolara


Financijska tr i ta

  • Prodavatelj 2 uplaćuje 90 dolara na čekovni račun u svojoj banci – banka B – to dovodi do porasta depozita po viđenju za 90 dolara

  • Banka B čuva 90 dolara puta 0,1 = 9 dolara rezervi, a ostatkom kupuje obveznice, 90 dolara puta 0,9 = 81 dolar. Prodavatelju tih obveznica – prodavatelj 3 – plaća 81 dolar

  • Prodavatelj polaže 81 dolar na čekovni račun u svojoj banci, banka C

  • itd.

  • Ako se napiše kao suma

    $100(1 + 0.9 + 0.92 + ....)

    jednako je 1/(1 - 0,9) =10

    Ponuda novca raste za 1.000 dolara, deset puta više od početnog porasta novca središnje banke.


  • Login