Financijska tr i ta
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 30

Financijska tržišta PowerPoint PPT Presentation


  • 78 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Financijska tržišta. kratki rok. Potražnja za novcem. M d – potražnja za novcem – iznos novca koji ljudi žele držati

Download Presentation

Financijska tržišta

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Financijska tržišta

kratki rok


Potražnja za novcem

  • Md – potražnja za novcem– iznos novca koji ljudi žele držati

  • Potražnja za novcem u cjelini samo je zbroj svih individualnih potražnji za novcem → potražnja za novcem za gospodarstvo u cjelini ovisi o sveukupnoj razini transakcija u gospodarstvu i o kamatnoj stopi.

  • Sveukupnu razinu transakcija u gospodarstvu teško je izmjeriti, ali je vjerojatno da je otprilike proporcionalna nominalnom dohotku.


Md = $YL (i)

(-)

  • Potražnja za novcem, Md,jednaka je nominalnom dohotku, $Y, pomnoženim funkcijom kamatne stope, i, gdje je funkcija označena s L (i).

    • znak minusa ispod i u L(i) označava činjenicu da kamatna stopa ima negativni utjecaj na potražnju za novcem.


Potražnja za novcem


Određivanje kamatne stope

  • Ponuda novca:

    • dva su dobavljača novca:

      • za depozite - poslovne banke

      • za gotovinu – središnja banka

        → u nastavku će se pretpostaviti da ljudi drže samo gotovinu kao novac (tako je sav novac gotovina, a za opskrbu je zadužena središnja banka).


Potražnja za novcem, ponuda novca i ravnotežna kamatna stopa

  • pretpostavka: središnja banka odluči ponuditi iznos novca jednak M, tako da je Ms = M

  • Ravnoteža na financijskim tržištima zahtijeva da ponuda novca bude jednaka potražnji za novcem (Ms =Md).

    Ponuda novca = Potražnja novca

    M = $Y L(i)


LM relacija: kamatna stopa i mora biti takva da su, uz svoj dohodak $Y, ljudi voljni držati količinu novca jednaku postojećoj ponudi novca.


Porast nominalnog dohotka dovodi do porasta kamatne stope: pri početnoj kamatnoj stopi potražnja za novcem nadmašuje nepromijenjenu ponudu novca; porast kamatne stope potreban je kako bi se smanjila količina novca koju ljudi žele držati, te ponovno uspostavila ravnoteža


Porast ponude novca dovodi do pada kamatne stope: pad kamatne stope povećava potražnju za novcem tako da je ona jednaka uvećanoj ponudi novca.


Monetarna politika i operacije na otvorenom tržištu

  • Središnja banka mijenja ponudu novca kupnjom ili prodajom obveznica na tržištu obveznica – operacije na otvorenom tržištu:

    • želi li povećati količinu novca u gospodarstvu, ona kupuje obveznice i plaća ih kreiranjem novca – ekspanzivna operacija na otvorenom tržištu

    • želi li smanjiti količinu novca u gospodarstvu, ona prodaje obveznice, te povlači iz optjecaja novac koji prima u zamjenu za obveznice – restriktivna operacija na otvorenom tržištu.


Cijene obveznica

  • ono što se utvrđuje na tržištu obveznica nisu kamatne stope već cijene obveznica.

  • Kod emisije obveznica emitent se obvezuje da će imatelju obveznice plaćati unaprijed utvrđenu kamatu u određenom postotku od nominalne vrijednosti obveznice.

  • Ako obveznica glasi na nominalno 100 novčanih jedinica, a izdavatelj je spreman plaćati naknadu od 5 novčanih jedinica godišnje, onda kamatna stopa iznosi 5%, s time da se emitent obvezuje o dospijeću donosiocu obveznice isplatiti i dug, odnosno nominalni iznos obveznice.

  • Za razliku od dionica kod obveznica se tečaj ne iskazuje u apsolutnom iznosu, tj. broju novčanih jedinica određene valute nego relativno, tj. u postocima odstupanja od nominalne vrijednosti, odnosno 100%.


  • U slučaju kada se vrijednost obveznice, utvrđene na tržištu, poklapa s njezinom nominalnom vrijednošću, onda se poklapa i kamatna stopa (stopa prihoda obveznice) i nominalna kamatna stopa.

  • Međutim kada nastupi promjena u ponudi i/ili potražnji za obveznicama, mijenja se i njihov tečaj, odnosno cijena.

    • Ako je potražnja veća od ponude, tečaj obveznica raste iznad njihove nominalne vrijednosti, a kamatna stopa (stopa prihoda) se smanjuje.

    • Obrnuto kada je ponuda veća od potražnje, tečaj obveznice pada i ispod svoje nominalne vrijednosti, a kamatna stopa (stopa prihoda) se povećava.


  • Dakle, otplata zajma, odnosno nominalnog duga o dospijeću obveza je emitenta i ona se ne mijenja, ali kamatna stopa (stopa prihoda od obveznice) varira ako njezin tečaj odstupa od nominalne vrijednosti.

  • Tečajevi obveznica i njihove stope prihoda (kamatne stope) kreću se inverzno.

    • Međutim, suprotno kretanje tečajeva obveznica od njihovih stopa prihoda ne znači da promjene u tečajevima uzrokuju promjene prihoda, dakle ne radi se o kauzalnom odnosu, već o činjenici da je u obveznici unaprijed utvrđeno plaćanje kamate u fiksnom iznosu.

      PV = NV/1 +i

      PV – tečaj ili sadašnja vrijednost obveznice

      NV – nominalna vrijednost ili konačna isplata

      i – kamatna stopa, odnosno stopa prihoda do dospijeća


i = NV – PV/PV

Primjer:

  • NV – 100 $

  • PV – 95 $

  • i = 100 -95/95 = 5/95 = 0,053 ili 5,3%

  • ako je PV – 90 - kamatna stopa iznosi 11.1% godišnje


  • Zaključak:

    • kamatna stopa određena je jednakošću ponude i potražnje za novcem

    • mijenjajući ponudu novca, središnja banka utječe na kamatnu stopu

    • središnja banka mijenja ponudu novca operacijama na otvorenom tržištu, koje predstavljaju kupnju ili prodaju obveznica za novac

    • operacije na otvorenom tržištu u kojima središnja banka ponudu novca kupnjom obveznica dovode do porasta cijene obveznica – i jednako tako, pada kamatne stope;

    • operacije na otvorenom tržištu u kojima središnja banka smanjuje ponudu novca prodajom obveznica dovodi do pada cijene obveznica – i jednako tako, do porasta kamatne stope.


  • U prethodnom izlaganju promatrano je gospodarstvo sa samo dvije stavke imovine: novcem i obveznicama.

    • došlo se do korisnih zaključaka, nadalje će se kamatna stopa morati zamijeniti s “kratkoročnom kamatnom stopom”: kratkoročna kamatna stopa određena je uvjetom jednakosti ponude i potražnje za novcem: središnja banka može operacijama na otvorenom tržištu mijenjati kratkoročnu kamatnu stopu.

  • Slijedi PROŠIRNJE MODELA: ranije je prepostavljeno da je sav novac gotovina, a središnja banka je institucija zadužena za opskrbu gotovinom → U stvarnosti, novac ne uključuje samo gotovinu već i depozite po viđenju kojima upravljaju poslovne banke.


Djealtnost poslovnih banaka

  • Banke su financijski posrednici čija je pasiva novac.

    • Građani mogu plaćati transakcije ispisujući čekove do iznosa na svojim računima.

  • Banke primaju sredstva depozitara. Dio tih sredstava drže kao rezerve, a ostatak koriste za davanje zajmova i kupnju obveznica.


  • Banke primaju sredstva građana i poduzeća koji ili polažu sredstva, ili im sredstva izravno dolaze na njihove čekovne račune (npr. njihova plaća). U svakom trenutku građani i poduzeća mogu ispisivati čekove ili podići svote do cjelokupnog iznosa na svojim računima. → Obveze banaka su jednake saldima depozita po viđenju.

  • Dio primljenih sredstava banke drže kao rezerve. Te su rezerve, rezerve primarnog novca – dijelom se drže u gotovini, dijelom na računu koji banke imaju kod središnje banke, s kojeg ih mogu podizati po potrebi.

  • Ostavljajući rezerve po strani, banke koriste ostatak svojih sredstava za zajmove poduzećima i potrošačima, ili za kupnju obveznica. Zajmovi čine 70% sredstava banke koja se ne čuvaju kao rezerve, a ostalih 30% čine obveznice. → u nastavku će se radi jednostavnosti zanemariti da banke daju zajmove, već da samo drže rezerve i obveznice kao imovinu. (razlika između obveznica i zajmova važna je za druge svrhe, npr. kod “navale štediša na banke” do uloge osiguranja depozita).


Bilanca središnje banke: aktivu čine obveznice koje drži, a pasivu čini novac koji je izdala, primarni novac. Novost predstavlja to što sav primarni novac građani ne drže u gotovini, već dio toga drže banke u obliku rezervi.


Ponuda i potražnja za primarnim novcem

  • Najjednostavniji način razmišljanju o određivanju kamatne stope u opisanim gospodarstvu jest razmišljati s aspekta ponude i potražnje za primarnim novcem:

    • potražnja za primarnim novcem jednaka je potražnji za gotovinom + potražnji za rezervama banke

    • ponuda primarnog novca je pod izravnim nadzorom središnje banke

    • ravnotežna kamatna stopa je ona kod koje su potražnja i ponuda primarnog novca jednake


Potražnja za novcem

  • Kada građani mogu držati i gotovinu i depozite po viđenju, potražnja za novcem uključuje 2 odluke:

    • moraju odlučiti koliko će novca držati

    • koliko će od tog novca držati u obliku depozit apo viđenju

  • Ukupna potražnja za novcem:

    • što je viša razina transakcija i niža kamatna stopa na obveznice, građani će držati više novca

      Md = $YL (i)

      (-)

  • Koliko će držati gotovine, a koliko depozita po viđenju:

    • gotovina je prikladnija za manje transakcije (i za ilegalne transakcije)

    • čekovi su prikladniji za veće transakcije (držanje novca na čekovnim računima je sigurnije)


  • Pretpostavka:

    • ljudi drže fiksnu proporciju svog novca u gotovini – proporcija c

    • također drže fiksnu proporciju u depozitima po viđenju (1 – c)

  • CUd – potražnja za gotovinom

  • Dd – depoziti po viđenju

    CUd = cMd

    Dd = (1 – c) Md

  • Potražnja za depozitima po viđenju dovodi do potražnje banaka za rezervama, druge komponente potražnje za primarnim novcem.


Potražnja za rezervama

  • Što je veći iznos depozita po viđenju, veći je i iznos rezervi koje banke moraju držati, i zbog opreza i zbog zakonskih odredbi.

  • θ (theta) – omjer rezervi – iznos rezervi koje banka drži po 1 kuni depozita po viđenju

  • R – rezerve banaka

  • D – iznos depozita po viđenju

    R = θD

  • Potražnja banaka za rezervama dana je jednadžbom

    Rd = θ(1-c)Md

    (Dd = (1 – c) Md )


Potražnja za primarnim novcem

  • Hd – potražnja za primarnim novcem

    • jednaka je sumi potražnje za gotovinom i potražnje za rezervama

      Hd = CUd + Rd

      Hd = cMd + θ(1-c)Md = [c +θ(1-c)]Md

      Hd = [c +θ(1-c)]$YL(i)


Određivanje kamatne stope

  • Utvrđivanje ravnoteže

  • H – ponuda primarnog novca (središnja banka izravno kontrolira H)

  • Uvjet ravnoteže je:

    H = Hd

    ili

    H = [c +θ(1-c)]$YL(i)

  • sve dok ljudi drže nešto depozita po viđenju (tako da je c < 1), izraz u zagradi je manji od jedan – potražnja za novcem središnje banke manja je od ukupne potražnje za novcem; to proizlazi iz činjenice da je potražnja za rezervama banaka samo dio potražnje za depozitima po viđenju.


Ravnotežna kamatna stopa je ona kod koje je ponuda primarnog novca jednaka potražnji za primarnim novcem


Ponuda novca, potražnja za novcem i monetarni multiplikator

  • razmatra se ravnoteža ukupne ponude i ukupne potražnje za novcem (gotovina i depoziti po viđenju:

    Hd = [c +θ(1-c)]$YL(i)

    1/[c +θ(1-c)] x H = $YL(i)

    Ponuda novca = Potražnja za novcem

  • ukupna ponuda novca jednaka je primarnom novcu pomnoženom s konstantom 1/[c +θ(1-c)] (koja je veća od 1) – monetarni multiplikator


  • Primarni novac često se naziva visoko potentan novac ili monetarna baza.

    • porast primarnog novca dovodi do povećanja ukupne ponude novca većih od “jedan-za jedan” koji su shodno tome “visoko potentni”

    • izraz monetarna baza označava činjenicu da ukupna ponuda novca u konačnici ovisi o “bazi” – količini primarnog novca u gospodarstvu.


Razumijevanje monetarnog multiplikatora

  • razmatra se poseban slučaj u kojem ljudi drže samo depozite po viđenju; c = 0.

    θ = 0,1 → multiplikator iznosi 1/0,1 = 10

  • Pretpostavimo da središnja banka operacijama na otvorenom tržištu kupuje obveznice u vrijednosti od 100$. Ona prodavatelju 1 plaća 100 dolara. Da bi platila prodavatelju središnja banka kreira 100 dolara primarnog novca. Porast novca središnje banke je 100 dolara.

    • prodavatelj 1 (za kojeg smo pretpostavili da ne želi uopće držati gotovinu) uplaćuje 100 dolara na čekovni račun u svojoj banci A što dovodi do porasta depozita po viđenju za 100 dolara

    • banka A drži 100 dolara puta 0,1 doalra rezervi, a ostatkom kupuje obveznice, 100 dolara puta 0,9 = 90 dolara. prodavatelju tih obveznica – prodavatelj 2 – plaća 90 dolara


  • Prodavatelj 2 uplaćuje 90 dolara na čekovni račun u svojoj banci – banka B – to dovodi do porasta depozita po viđenju za 90 dolara

  • Banka B čuva 90 dolara puta 0,1 = 9 dolara rezervi, a ostatkom kupuje obveznice, 90 dolara puta 0,9 = 81 dolar. Prodavatelju tih obveznica – prodavatelj 3 – plaća 81 dolar

  • Prodavatelj polaže 81 dolar na čekovni račun u svojoj banci, banka C

  • itd.

  • Ako se napiše kao suma

    $100(1 + 0.9 + 0.92 + ....)

    jednako je 1/(1 - 0,9) =10

    Ponuda novca raste za 1.000 dolara, deset puta više od početnog porasta novca središnje banke.


  • Login